Connect with us

Društvo

U SRPSKOJ SE MANJE TROŠI: Građani unaprijed razmišljaju kako će potrošiti svaki fening

Iako je januar mjesec praznika, zbog čega građani moraju dublje zavući ruku u džep ukoliko žele bogatu trpezu za Novu godinu, Božić, slavu, sudeći po zvaničnoj statistici, novčanici su ostali nešto zatvoreniji nego prethodnih godina.

Naime, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, ukupan promet u trgovini na malo u januaru 2024. godine, posmatran u tekućim cijenama, manji je za 14,6 odsto nego u decembru 2023, dok je u stalnim cijenama manji za 13,4 odsto.

Tako je, upoređujući kraj prošle i početak ove godine, promet hranom, pićima i duvanom u trgovinama na malo pao za 11 odsto, dok je promet u trgovini goriva i maziva manji za 9,5 odsto.

Očigledno je da, uprkos smanjenju inflacije, rastu plata i penzija, građani trenutno veoma oprezno pristupaju odlasku u kupovinu, jer poskupljenja su na svakom koraku, kupovna moć stanovništva pada, pa su nerijetki oni koji i te kako unaprijed razmišljaju gdje će i kako će potrošiti svaki fening.

Navike se, kažu potrošači, mijenjaju u skladu sa potrebama, a januarska kupovina, za koju smo, realno, navikli da je izdašna, sada je prilagođena stanju u novčaniku.

“Danas je postalo normalno da kupujemo voće i povrće na komad, čemu smo se prije koju godinu čudili. Kupovina samo onog što nam je zaista potrebno, sve češći odlasci u second hand shopove, na pijacu, u kupovinu polovne robe odraz su štednje novca, da bi se zadovoljile osnovne potrebe za hranom i pićem, čije su cijene najviše u regionu”, ističe Murisa Marić, direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora.

“Mnogo je razloga za čuvanje ionako malo novca sa kojim mjesečno raspolaže većina stanovnika naše zemlje, te ne čudi da je smanjena potrošnja”, dodala je ona.

S obzirom na to da su na snazi tzv. tiha poskupljenja i da iz dana u dan praktično ne znaju šta ih može sačekati na rafovima prilikom kupovine hrane i drugih prehrambenih namirnica, građani traže “najbezbolnija” rješenja.

“Imali smo u januaru dosta troškova koji su išli iznad onih redovnih statistika iz prodavnica. Ljudi su zbog poskupljenja kupovali van tih trgovina, privatno, sve ono što im je, recimo, trebalo za slavu i tu im je dosta novca otišlo, pa su morali da uštede na drugoj strani, a to je drugi dio prehrambenih proizvoda”, kazala je za “Nezavisne” Snežana Šešlija, direktorica Udruženja građana “ToPeer” iz Doboja.

Na bazi rečenog, ona navodi da su najbolji primjer udara na džepove građana bile kupovine slavskih pečenica.

“Imali smo priliku da razgovaramo sa jednom grupom građana i svi su rekli da je, na primjer, samo prasetina u vrijeme slava poskupjela od 13 KM do 30 maraka, i onda su bili prinuđeni da dnevne potrebe koje imaju praktično svedu na minimum. Znači, nema pune šerpe, nego dvije trećine šerpe kada je ručak u pitanju. Građani su bili primorani i iznenađeni svim ovim”, slikovito objašnjava Šešlija, prema čijim prognozama, neizvjesnost tek predstoji.

“Sve ovo ima ‘dobru stranu’, jer će se građani morati privikavati na ove probleme i jer će, mislim, podaci za februar biti još porazniji nego za januar”, dodala je ona.

“Živ se čovjek na sve navikne”, glase stihovi jedne poznate pjesme, a koji se, čini se, i te kako mogu dovesti u vezu sa ekonomskom situacijom i poskupljenjima.

Ali, ni stalno prilagođavanje situaciji, kažu potrošači, ne može biti dobro.

“Mislim da će u datom momentu biti i previše te prilagodljivosti. Jer, u ovom momentu, mi možemo negdje biti i polugladni, ali u ovakvoj situaciji, ako se nastavi ovakav trend rasta cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, plašim se da će to sa jedne strane dovesti do zdravstvenih problema, posljedica, a sa druge do velikog odliva mlađeg svijeta, jer će biti prinuđeni da iz BiH idu i oni koji to ne žele”, zaključila je Šešlija.

Društvo

UKIDA SE DOSADAŠNJA PRAKSA! Fond PIO mijenja pravila isplate penzija, evo šta čeka hiljade onih koji ne idu u banku!

Dok većina penzionera u Republici Srpskoj novac dobija preko banaka, gotovo 70.000 njih i dalje čeka poštara. Vremenska prognoza
Istovremeno, Fond PIO postepeno ukida dosadašnji model isplate preko punomoćnika, a promjene će obuhvatiti i preostalih 697 korisnika.
Većina penzija stiže preko banaka
Prema podacima Fonda PIO za septembar ove godine, 69.712 korisnika penziju prima putem poštanskih operatera, dok se na tekuće račune kod banaka isplaćuje za 226.674 penzionera.
– Penzije se na ovaj način redovno isporučuju korisnicima posredstvom Pošta Srpske, BH Pošte i HP Mostar – navode iz Fonda PIO za BL portal.
U Fondu ističu da se korisnici ipak češće opredjeljuju za isplatu putem bankovnog računa.
– Najveći dio penzija danas se u Srpskoj isplaćuje na ovaj način – ističu oni.Vremenska prognoza
Fond PIO ukida isplatu preko punomoćnika
Od 1. maja ove godine Fond više ne uvodi nove slučajeve isplate penzija putem punomoći. Korisnici koji žele da ovlaste drugo lice da raspolaže njihovim novcem to sada regulišu neposredno sa bankom ili poštanskim operaterom.
– Opunomoćenje za raspolaganje sredstvima penzioneri sada mogu regulisati neposredno sa bankom ili poštanskim operaterom – pojašnjavaju iz Fonda PIO.
Trenutno 697 korisnika penziju prima preko ranije izdatih punomoći, a Fond planira da i te slučajeve postepeno prebaci na model neposredne isplate.
– Naše opredjeljenje je da se isplata penzija u potpunosti usmjerava ka neposrednoj isplati korisniku prava, zbog čega ćemo nastaviti sa aktivnostima na postepenom svođenju preostalih punomoći na taj model – poručuju iz Fonda PIO.
Novac isplaćen nakon smrti korisnika vraćen Fondu
Iz Fonda navode da tokom pet mjeseci primjene novih pravila nije bilo obustava isplate zbog nepoštovanja procedura. Zabilježeno je svega nekoliko slučajeva u kojima su sa zakašnjenjem dobili podatak o smrti korisnika.
– Neosnovano isplaćena sredstva uredno su vraćena Fondu, u skladu sa važećim procedurama za ovakve situacije – navode oni.
Potrebu za promjenama objašnjavaju rizicima koje su uočili u ranijoj praksi.
– Ranije smo se susretali sa korištenjem zastarjele dokumentacije, neprijavljivanjem važnih promjena i preuzimanjem sredstava nakon prestanka zakonskih uslova za isplatu – ističu iz ove institucije.
Naglašavaju da cilj izmjena nije ograničavanje prava penzionera, već veća sigurnost isplate i sprečavanje zloupotreba.
– Naša glavna namjera je dodatno unapređenje sigurnosti isplate, zaštita samih korisnika i sprečavanje mogućih zloupotreba – poručuju iz Fonda PIO.

Nastavi čitati

Društvo

KRAJ ERE LUDIH IZLASKA! Otkriveno zašto ljudi bježe od gužve u svoja četiri zida, fenomen koji je zaludio svijet!

Nekada je izlazak bio gotovo obavezan dio vikenda, dok danas sve više ljudi priznaje da najviše uživa u mirnoj večeri kod kuće.

Film, omiljena serija, večera i udobna atmosfera mnogima predstavljaju idealan način da završe naporan dan.

Razlog za to može biti ubrzan način života i potreba za odmorom od svakodnevnih obaveza. Nakon radnog dana, gužve i brojnih kontakata, mnogi jednostavno žele nekoliko sati bez žurbe i planiranja.

To ne znači da su druženja izgubila značaj, već da ljudi sve više cijene vrijeme koje mogu provesti onako kako njima odgovara.

Nastavi čitati

Društvo

ŠIROKA PRSA, DUBOKE BUTINE I KRATKA GLAVA! Pogledajte kakvu tačno TELAD kupuje tuzlanski ZATVOR za 20.000 maraka!

Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Tuzli raspisao je tender za nabavku tovne teladi, za šta je predviđeno do 20.000 KM bez PDV-a, a kako je navedeno u opisu javne nabavke, traže se isključivo muška telad rase “Simental”, težine od 170 do 230 kilograma.
Tender je objavljen 2. novembra, a prema podacima objavljenim na portalu javnih nabavki ejn.gov.ba, zavod je u tehničkoj specifikaciji precizirao i kakve fizičke karakteristike životinje treba da imaju.
Tako se, između ostalog, traže telad sa dubokim prsima, razvijenim slabinama i butinama, širokom i dugom plećkom, kao i širokom, ravnom i dugom zdjelicom sa izraženim mišićima. U opisu je navedeno i da životinje treba da imaju širok i mesnat greben, kratku glavu i široko čelo, dok butine treba da budu prostrane, široke i duboke.
Otvaranje ponuda zakazano je za 20. novembar 2026. godine u 13 časova, u prostorijama Kazneno-popravnog zavoda u Tuzli, u ulici Mirze Delibašića broj 1, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Aktuelno