Connect with us

Hronika

INDIJSKA SAPUNICA “Milijarder Pramod Mital optužen za izvlačenja novca iz BiH”

Britansko-indijski milijarder Pramod Mital i menadžment “Global Ispat koksne industrije” (GIKIL) Lukavac optuženi su da su organizovanim kriminalom tu firmu oštetili za 21 milion maraka.

Optužnicu. koju je protiv njih podiglo tuzlansko Kantonalno tužilaštvo, potvrdio je Kantonalni sud u Tuzli.

Osim Mitala optuženi su Rajib Das, Parameš Batačarija, Ivana Bunoza, Mate Pavković, Erna Mehmedović, Faik Buševac i Vehid Mešić.

Mital je označen kao vođa grupe za organozovani kriminal i osnivač i vlasnik pravnog lica GSHL (Global Stil Holding Limitid London) koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u.

Mital, te Das, Batačarija, Bunoza, Pavković i Mehmedović terete za organizovani kriminal i zloupotrebu položaja i ovlaštenja, dok su nekadašnji direktori GIKIL-a i Koksno hemijskog kombinata (KHK) Mešić i Bušovac optuženi za sklapanje štetnog ugovora.

Krivična djela su počinjena od 2003. do 2019. godine i optuženima se na teret stavljaju neispunjavanje ugovornih obaveza stranog ulagača, firme GSHL, u iznosu od oko 45 miliona KM u GIKIL-u, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz GIKIL-a na osnovu takozvanih eksternih menadžerskih ugovora koje je navodno pružao GSHL društvu GIKIL.

Kako se navodi na taj način je protivpravno prisvojeno oko 21 milion KM u cilju nezakonitog povrata uloženog kapitala stranog ulagača GSHL-a.

Bivši menadžeri u GIKIL-u i KHK Mešić i Bušovac su optuženi za krivično djelo sklapanje štetnog ugovora, koji je potpisan 2004. godine, a koji je bio suprotan interesima domaćeg člana društva KHK, kao i generalno za društvo GIKIL.

Na na osnovu tog ugovora je omogućeno preuzimanje apsolutne upravljačke strukture GSHL-a u GIKIL-u, kao i da GSHL ne ispuni svoje ugovorne obaveze u ulaganju 45 miliona KM u društvo.

Ivana Bunoza i Mate Pavković, članovi Nadzornog odbora GIKIL-a od januara 2017. godine, te Erna Mehmedović bivši sekretar u GIKIL-u, su optuženi da su svjesno djelovali u cilju daljeg sticanja protivpravne imovinske koristi vođi grupe Mitalu u iznosu od 12,9 miliona američkih dolara.

Terete ih i su mu pomogli da on i dalje ostvaruje potpunu kontrolu nad imovinom GIKIL-a iako je bio pod mjerama zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti u GIKIL-u, ali i da sebi pribave korist na način da su im u 2019. godini enormno povećana primanja i naknade za obavljanje funkcija u GIKIL-u.

– Mada su znali da je nad firmom GSHL otvoren likvidacioni postupak i da je postavljen stalni likvidator koji jedino može zastupati GSHL, svjesni također da je Mital pod istragom Tužilaštva kao vođa grupe za organizovani kriminal, u septembru 2019. godine su nezakonito sazvali Skupštinu Društva, imenovali NO i donosili nezakonite odluke po nalogu Mitala i na taj način dodatno ugrožavali poslovanje GIKIL-a, uz to svjesni i da je Opštinski sud Tuzla donio privremene mjere o zabrani provođenja odluka Skupštine Društva-stoji između ostalog u optužnici.

Kako je saopšteno iz Tužilaštva TK Mittal, Das i Batačarija još nisu ispitani na okolnosti proširenja istrage, te je optužnica protiv njih podignuta samo za radnje i okolnosti za koje su ranije ispitani.

– Branioci ove trojice su na mnoštvo poziva Tužilaštva za istražno ročište u prethodnih nekoliko godina dostavljali medicinsku dokumentaciju za njih, pravdajući na taj način njihovo odsustvo. Medicinska dokumentacija je više puta vještačena, a nalazi vještačenja ne opravdavaju odsustvo osumnjičenih i nedolazak na istražna ročišta. Zbog toga je Tužilaštvo je nadležnom sudu predložilo da se mjera jemstva za trojicu optuženih ukine i realizuje u korist Budžeta FBiH, te da im se ponovo odredi mjera pritvora – navodi se u saopštenju tužilaštva.

Takođe, optužnicom je predloženo da se u vezi sa postavljenim imovinsko pravnim zahtjevom u korist GIKIL-a izvedu potrebni dokazi te da sud presudom obaveže osumnjičenog Pramod Mitala i pravno lice GSHL da u cjelosti ispune svoje obaveze prema oštećenom, kako su one određene postavljenim zahtjevom.

Prethodne mjere zabrane
Mital, Das i Batačarija su uhapšeni u julu 2019. godine i tada im je Kantonalni sud u Tuzli odredio pritvor. Međutim nedugo poslije toga sud je uvažio prijedloge njihovih branioca i umjesto pritvora prihvatio ponuđeno jemstvo od tri miliona KM.

Tada je sud odredio i privremenu mjeru osiguranja imovinsko pravnog zahtjeva u korist GIKIL-a na osnovu kojeg je Pramod Mital uplatio 11 miliona evra na otvoreni namjenski račun u korist oštećenog društva GIKIL, a kojim je zabranjeno raspolagati do okončanja krivičnog postupka.

Umjesto mjere pritvora tada su Mitalu, Dasu i Batačariji određene mjere zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti i dužnosti u GIKIL-u, članstvo u NO ili bilo koje druge dužnosti u GIKIL-u, a u slučaju kršenja ovih mjera im se ponovo može odrediti mjera pritvora. Te mjere su na snazi i danas.

Glas Srpske

Related Topics:

Hronika

SLUČAJ KOJI NIJE ZABORAVLJEN! Optužen policajac koji je vodio istragu ubistva Jelene Marjanović

Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu protiv penzionisanog policijskog službenika Todora D. i Davida T. potvrđena je odlukom Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije Višeg suda u Beogradu.

Todoru D. se optužnicom na teret stavlja krivično djelo zloupotreba službenog položaja, a Davidu T. isto krivično djelo izvršeno pomaganjem, kao i krivično djelo prikrivanje.
“Postoji opravdana sumnja da je Todor D. u periodu od 24. marta 2022. godine do 28. aprila 2022. godine iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja pribavio sebi protivpravnu imovinsku korist od 3.337.859,22 dinara u čemu mu je pomogao David T.”, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Todor D. je, kako se sumnja, po prethodnom dogovoru sa Davidom T, suprotno Zakonu o policiji, 20. aprila 2022. godine oko 22 časa telefonskim putem pozvao oštećenu da dođe u službene prostorije PS Čukarica, pa joj je, iako za to nije imao zakonskog osnova, lažno predočio da je protiv nje podnijeta krivična prijava od strane državljanina Švajcarske koji joj je u prethodnom periodu poklanjao vrijedne stvari i novac.

“Tom prilikom Todor D. je Davida T. lažno predstavio kao policijskog inspektora, pa je koristeći službene prostorije van radnog vremena oštećenoj naložio da vrati poklone – 4 lap-topa marke ‘Epl Mek Buk’, u vrednosti od preko 1,3 miliona dinara, 4 mobilna aparata marke ‘Ajfon 13 Pro Maks’ u vrijednosti od preko 644 hiljade dinara, bicikl sa električnim motorom marke ‘Skot’ u vrijednosti od preko 610 hiljada dinara, novac u iznosu od 2.500 evra, kao i prsten sa brilijantima, vrijednosti 590.000 dinara”, dodaje se u saopštenju, prenosi “Mondo”.

Oštećena je postupila po nalogu Todora D, pa je njemu i Davidu T. 21. aprila u jednom ugostiteljskom objektu predala zahtjevane predmete i novac, na koji način su Todor D. i David T. od nje nezakonito oduzeli iste.

Na taj način Todor D. je postupio suprotno Zakonu o policiji, pribavivši sebi protivpravnu imovinsku korist u vrijednosti oduzetih predmeta i novca, od 3.227.859,22 dinara i 2.500 evra.

Takođe, postoji opravdana sumnja da je David T. od 20. aprila do 26. maja 2025. godine, pribavio i proturio stvar za koju je znao da je pribavljena krivičnim djelom – pomenuti prsten sa brilijantima, koji je prethodno pribavio od Todora D.

David T. je 26. maja 2025. godine zaključio Ugovor o zalozi zlatnog materijala sa jednom zalagaonicom te je na ime zaloge za prsten primio iznos od 312 evra.

Podsjetimo, riječ je o penzionisanom inspektoru Todoru Došenu, koji je javnosti postao poznat kao policajac koji je vodio istragu o ubistvu pjevačice Jelene Marjanović.

Jelena Marjanović, podsjetimo, ubijena je 2. aprila 2016. na nasipu u Crvenki kod Borče. Njen nestanak prijavio je suprug Zoran, koji je kobnog dana sa njihovim djetetom i Jelenom otišao na nasip jer je ona planira da džogira. Potraga je trajala do narednog jutra, kada je u šipražju pored potoka pronađeno njeno tijelo.Na slikama sa lica mjesta, vidi se inspektor Došen, kako u potoku traga za predmetima i dokazima koji bi mogli da dovedu do rješavanja misterije i hapšenja ubice.

Nastavi čitati

Hronika

PRETRESI U TRI GRADA: SIPA u akciji zbog međunarodne trgovine ljudima

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) danas sprovode opsežnu operativnu akciju kodnog naziva „NID“ na području Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Zavidovića.

Akcija je usmjerena na razbijanje mreže osumnjičene za organizovani kriminal, međunarodnu trgovinu ljudima i pranje novca.

Kako je saopšteno iz SIPA-e, pretresi se vrše na tri lokacije i obuhvataju stambene objekte i pokretne stvari koje su u vlasništvu ili ih koriste osumnjičena lica. Cilj akcije je privremeno oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u navedenim krivičnim djelima.

Akcija se sprovodi po nalogu Suda Bosne i Hercegovine i pod nadzorom Tužilaštva BiH, uz saradnju policijskih službenika MUP-a Republike Srpske, MUP-a Kantona Sarajevo i MUP-a Zeničko-dobojskog kantona.

U okviru istrage ostvarena je saradnja sa policijskim organima Republike Srbije, tačnije sa Službom za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK), a podršku je pružio i Centar za provođenje zakona Jugoistočne Evrope (SELEC).

SIPA navodi da je u prethodnom periodu, s ciljem prikupljanja informacija i dokaza, ostvarena i intenzivna saradnja sa nevladinom organizacijom „Vaša prava BiH“, koja se bavi zaštitom ljudskih prava i pomoći žrtvama trgovine ljudima.

Operativne aktivnosti se realizuju uz podršku projekta Evropske unije EU4FAST, koji ima za cilj jačanje borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu.

Iz SIPA-e još nije saopšteno da li je bilo hapšenja, a više informacija očekuje se po okončanju akcije.

Nastavi čitati

Hronika

POKUŠAJ NAMAMLJIVANJA MALOLJETNICE U ZENICI: Amel Alihodžić se DOPISIVAO S DJEVOJČICOM od 14 godina, nije znao da je otac preuzeo telefon

Predator iz Zenice Amel Alihodžić pokušao je namamiti djevojčicu od 14 godina.

reća za maloljetnicu bila je da je prijavila svome ocu da je dobila poruku sa nepoznatog broja na Viber, pa nije pročitala ništa od degutantnog sadržaja koji je muškarac poslao.

Komunikaciju sa istim vodio je otac od maloljetnice

U nastavku su objavljenje šokantne poruke koje je Amel Alihodžić slao, iako je na početku bio upoznat da se dopisuje s djevojčicom od 14 godina, prenosi Avaz.

Slike možete pogledati ovdje.

Nastavi čitati

Aktuelno