Connect with us

Hronika

INDIJSKA SAPUNICA “Milijarder Pramod Mital optužen za izvlačenja novca iz BiH”

Britansko-indijski milijarder Pramod Mital i menadžment “Global Ispat koksne industrije” (GIKIL) Lukavac optuženi su da su organizovanim kriminalom tu firmu oštetili za 21 milion maraka.

Optužnicu. koju je protiv njih podiglo tuzlansko Kantonalno tužilaštvo, potvrdio je Kantonalni sud u Tuzli.

Osim Mitala optuženi su Rajib Das, Parameš Batačarija, Ivana Bunoza, Mate Pavković, Erna Mehmedović, Faik Buševac i Vehid Mešić.

Mital je označen kao vođa grupe za organozovani kriminal i osnivač i vlasnik pravnog lica GSHL (Global Stil Holding Limitid London) koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u.

Mital, te Das, Batačarija, Bunoza, Pavković i Mehmedović terete za organizovani kriminal i zloupotrebu položaja i ovlaštenja, dok su nekadašnji direktori GIKIL-a i Koksno hemijskog kombinata (KHK) Mešić i Bušovac optuženi za sklapanje štetnog ugovora.

Krivična djela su počinjena od 2003. do 2019. godine i optuženima se na teret stavljaju neispunjavanje ugovornih obaveza stranog ulagača, firme GSHL, u iznosu od oko 45 miliona KM u GIKIL-u, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz GIKIL-a na osnovu takozvanih eksternih menadžerskih ugovora koje je navodno pružao GSHL društvu GIKIL.

Kako se navodi na taj način je protivpravno prisvojeno oko 21 milion KM u cilju nezakonitog povrata uloženog kapitala stranog ulagača GSHL-a.

Bivši menadžeri u GIKIL-u i KHK Mešić i Bušovac su optuženi za krivično djelo sklapanje štetnog ugovora, koji je potpisan 2004. godine, a koji je bio suprotan interesima domaćeg člana društva KHK, kao i generalno za društvo GIKIL.

Na na osnovu tog ugovora je omogućeno preuzimanje apsolutne upravljačke strukture GSHL-a u GIKIL-u, kao i da GSHL ne ispuni svoje ugovorne obaveze u ulaganju 45 miliona KM u društvo.

Ivana Bunoza i Mate Pavković, članovi Nadzornog odbora GIKIL-a od januara 2017. godine, te Erna Mehmedović bivši sekretar u GIKIL-u, su optuženi da su svjesno djelovali u cilju daljeg sticanja protivpravne imovinske koristi vođi grupe Mitalu u iznosu od 12,9 miliona američkih dolara.

Terete ih i su mu pomogli da on i dalje ostvaruje potpunu kontrolu nad imovinom GIKIL-a iako je bio pod mjerama zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti u GIKIL-u, ali i da sebi pribave korist na način da su im u 2019. godini enormno povećana primanja i naknade za obavljanje funkcija u GIKIL-u.

– Mada su znali da je nad firmom GSHL otvoren likvidacioni postupak i da je postavljen stalni likvidator koji jedino može zastupati GSHL, svjesni također da je Mital pod istragom Tužilaštva kao vođa grupe za organizovani kriminal, u septembru 2019. godine su nezakonito sazvali Skupštinu Društva, imenovali NO i donosili nezakonite odluke po nalogu Mitala i na taj način dodatno ugrožavali poslovanje GIKIL-a, uz to svjesni i da je Opštinski sud Tuzla donio privremene mjere o zabrani provođenja odluka Skupštine Društva-stoji između ostalog u optužnici.

Kako je saopšteno iz Tužilaštva TK Mittal, Das i Batačarija još nisu ispitani na okolnosti proširenja istrage, te je optužnica protiv njih podignuta samo za radnje i okolnosti za koje su ranije ispitani.

– Branioci ove trojice su na mnoštvo poziva Tužilaštva za istražno ročište u prethodnih nekoliko godina dostavljali medicinsku dokumentaciju za njih, pravdajući na taj način njihovo odsustvo. Medicinska dokumentacija je više puta vještačena, a nalazi vještačenja ne opravdavaju odsustvo osumnjičenih i nedolazak na istražna ročišta. Zbog toga je Tužilaštvo je nadležnom sudu predložilo da se mjera jemstva za trojicu optuženih ukine i realizuje u korist Budžeta FBiH, te da im se ponovo odredi mjera pritvora – navodi se u saopštenju tužilaštva.

Takođe, optužnicom je predloženo da se u vezi sa postavljenim imovinsko pravnim zahtjevom u korist GIKIL-a izvedu potrebni dokazi te da sud presudom obaveže osumnjičenog Pramod Mitala i pravno lice GSHL da u cjelosti ispune svoje obaveze prema oštećenom, kako su one određene postavljenim zahtjevom.

Prethodne mjere zabrane
Mital, Das i Batačarija su uhapšeni u julu 2019. godine i tada im je Kantonalni sud u Tuzli odredio pritvor. Međutim nedugo poslije toga sud je uvažio prijedloge njihovih branioca i umjesto pritvora prihvatio ponuđeno jemstvo od tri miliona KM.

Tada je sud odredio i privremenu mjeru osiguranja imovinsko pravnog zahtjeva u korist GIKIL-a na osnovu kojeg je Pramod Mital uplatio 11 miliona evra na otvoreni namjenski račun u korist oštećenog društva GIKIL, a kojim je zabranjeno raspolagati do okončanja krivičnog postupka.

Umjesto mjere pritvora tada su Mitalu, Dasu i Batačariji određene mjere zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti i dužnosti u GIKIL-u, članstvo u NO ili bilo koje druge dužnosti u GIKIL-u, a u slučaju kršenja ovih mjera im se ponovo može odrediti mjera pritvora. Te mjere su na snazi i danas.

Glas Srpske

Hronika

TRAGEDIJA U SARAJEVU! Mlada Adna preminula dva dana nakon vjenčanja

Sarajevo je zavijeno u crno nakon vijesti da je Adna Rovčanin-Omerbegović (26) preminula samo dva dana nakon svog vjenčanja.
Adna i njen suprug Faris vjenčali su se u subotu, 13. septembra, u sarajevskom hotelu „Hollywood“ na Ilidži, a noć koja je trebala biti najljepša u životu mladog para pretvorila se u tragediju.

Prema riječima porodice i prijatelja, Adni je nakon svadbenog veselja naglo pozlilo, te je hitno prebačena na KCUS Sarajevo, gd‌je je preminula u poned‌jeljak, 15. septembra, u 26. godini života.

Dženaza će se obaviti u srijedu u 14:30 sati na Gradskom mezarju Bare. Tevhid će se proučiti istog dana u isto vrijeme u džamiji Kobilja Glava.

Ožalošćeni su: suprug Faris, otac Alija, majka Fikreta, sestre Adisa, Almedina, Aldina i Almina, svekar Semir, svekrva Nermina, zaova Adna, zetovi Edin, Henes i Dženis sa porodicama, brojna rodbina, prijatelji i komšije.

Adna se bavila kozmetikom i imala svoj salon u Sarajevu, a prijatelji je opisuju kao vrijednu, nasmijanu i uvijek vedru d‌jevojku.

Tragedija koja je pogodila porodicu Rovčanin-Omerbegović u kratkom roku od‌jeknula je u cijelom Sarajevu, a komšije, prijatelji i poznanici najavljuju masovan ispraćaj mlade Adne, javlja „Avaz“.

Nastavi čitati

Hronika

BOSANSKI PETROVAC: Ratnim zastavama Armije RBiH i pokličima “Alahu ekber” zastrašuju Srbe

Ratnim zastavama takozvane Armije BiH i pokličima “Alahu ekber” ponovo u Federaciji BiH pokušavaju da zastraše malobrojne Srbe.

Kolona sa ratnim simbolima i zastrašujućim uzvicima uz koje su vršena ritualna ubistva Srba odsijecanjem glave prošla je kroz srpska povratničika sela u opštini Bosanski Petrovac gdje su, kako tvrde organizatori, 14. septembra obilježavali 30 godina od “oslobođenja” te krajiške opštine.

U koloni je, uglavnom bila omladina koja je uz provokacije išla baš kroz srpska sela, dok ih je predvodila policijska patrola, piše Srna.

Bosanski Petrovac je jedna od 13 zapadnokrajiških opština na koje su agresiju izvršili pripadnici HVO-a i Petog korpusa takozvane Armije BiH.

Zbog počinjenih zločina na tom području nad srpskim vojnicima i civilima pred Sudom BiH vodi se postupak protiv komandanta Petog korpusa Atifa Dudakovića i još 15 komandanata.

Optužnica ih tereti za ubistvo više od 300 Srba, među kojima najviše civila, kao i za uništavanje velikog broja srpskih sela.

(Srna)

Nastavi čitati

Hronika

Okružno javno tužilaštvo NE ISTRAŽUJE spornu koncesiju za “VIADUKT”

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka ne istražuje spornu koncesiju koja je data preduzeću “Viaduct”, a zbog koje su građani Republike Srpske na kraju izgubili oko 110,7 miliona KM, nego se predmet na kojem rade odnosi na dvije fakture koje je ta slovenačka kompanija izdala preduzeću “HES-Vrbas” Banjaluka u iznosu od 1.260.000 evra.

“HES Vrbas” Banjaluka je, podsjetimo, u vlasništvu “Viaducta”, a još niko se u ovom slučaju nije našao na optuženičkoj klupi, iako su građani ostali bez ogromne svote novca zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka su nam potvrdili da su predmet koji se odnosi na “Viaduct” formirali 3. januara 2020. godine.

“Taj predmet se odnosi na radnju izdavanja dvije fakture preduzeća ‘Viaduct’ Portorož preduzeću ‘HES-Vrbas’ Banjaluka u iznosu od 1.260.000 evra. Ovo tužilaštvo je 3. januara 2020. godine uputilo zahtjev za provjere navoda prijave MUP-u RS – Upravi kriminalističke policije (UKP)”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Kako su dodali, postupajući po zahtjevu tužilaštva UKP MUP-a Republike Srpske je taj predmet dostavio glavnom tužiocu Tužilaštva BiH, a nakon razmatranja Tužilaštvo BiH je spis 10. oktobra 2022. godine vratilo Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka.

Iz banjalučkog tužilaštva podsjećaju da je UKP MUP-a Republike Srpske 26. jula 2024. godine ovom tužilaštvu dostavio izvještaj protiv B.G., V.Z., N.P. i “Viaducta”, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja.

“U pogledu navoda iz izvještaja, a u vezi sa spornim fakturama, ovo tužilaštvo je pribavilo spis Okružnog privrednog suda u Banjaluci, pred kojim je vođen postupak. Na osnovu dosadašnjeg toka istrage utvrđeno je da su pomenute fakture već bile predmet sudskog odlučivanja. Nakon što se podaci iz sudskog spisa analiziraju sa podacima prikupljenim iz dosadašnjeg toka istrage i činjenica navedenih u arbitražnoj tužbi i presudi, tužilaštvo će tada biti u prilici utvrditi potpuno činjenično stanje i u skladu s tim odlučiti o tome da li eventualno postoje elementi krivičnog djela”, kažu iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Potvrdili su da oni ne vode istragu povodom dodjele sporne koncesije, odnosno njene realizacije.

“To nije u nadležnosti ovog tužilaštva, naročito imajući u vidu da su navodi o dodjeli sporne koncesije bili predmet postupka Republičkog javnog tužilaštva RS – Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, koje je o tome donijelo odluku”, kazali su iz banjalučkog tužilaštva, odakle tvrde da su dali prioritetni značaj predmetu na kojem rade, a sa ciljem donošenja tužilačke odluke u što kraćem roku.

Prije nekoliko mjeseci je i Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, potvrdio da se Republičko javno tužilaštvo bavilo slučajem “Viaduct”. Iz onoga što je rekao može se zaključiti da se ni oni ne bave time ko je kriv za spornu koncesiju.

“Eventualne zloupotrebe glede koncesija su isključivo u nadležnosti entitetskih pravosuđa. Znam da je Republičko javno tužilaštvo krajem 2024. donijelo odluku o neprovođenju istrage”, rekao je tada Kajganić i dodao da je nemoguće očekivati od Tužilaštva BiH da kontroliše arbitražne postupke.

Podsjetimo, o aferi “Viaduct” već mjesecima se govori u BiH, a odgovora na neka od ključnih pitanja još nema. Ono što je poznato jeste da je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) odlučio da slovenačka kompanija “Viaduct” ima pravo na odštetu od 39,8 miliona evra (77,61 milion KM), a na kraju je za taj spor isplaćeno 110.688.333 KM i u pitanju su sredstva građana Republike Srpske.

Klub poslanika PDP-a je nedavno tadašnjem predsjedniku Vlade Radovanu Viškoviću postavio osam pitanja u vezi s ovim slučajem, a na njih je odgovorio Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske.

“Tribunal je svoju odluku obrazložio na sljedeći način: Tuženi je prekršio standard poštenog i ravnopravnog postupanja prema investiciji tužilaca. Tuženi je postupio na proizvoljan i diskriminatoran način kad je u pitanju investicija tužilaca i nije poštovao legitimna očekivanja tužilaca. Kao posljedica toga, tužioci imaju pravo na odštetu u iznosu od 39,8 miliona evra (u ovaj iznos je uračunata i kamata obračunata po kamatnoj stopi ponderisanog prosječnog troška kapitala, u periodu do 12. novembra 2021. godine)”, naveo je Đokić.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, smatra da su u slučaju “Viaducta” institucije trebale da budu mnogo transparentnije.

“U tom slučaju nismo dobili dovoljno relevantnih informacija, niti smo ih dobijali pravovremeno. Tek kada je sve došlo na naplatu, onda smo, na insistiranje javnosti, a pogotovo medija, počeli da dobijamo informacije i kako su mediji raspakivali određeno pitanje – tako smo dobijali odgovore. Nije bilo unaprijed nikakvih istupa u javnost od strane javnih zvaničnika. Ono što još nemamo i što očigledno nećemo ni imati jeste odgovor na pitanje ko je kriv za sve”, rekao je Ožegović

Nastavi čitati

Aktuelno