Vršilac dužnosti direktora Investiciono razvojne banke (IRB) Republike Srpske Dražen Vrhovac izjavio je da će IRB zbog visokih cijena stanova razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite.

Granica sada iznosi 150.000 KM.

Nakon toga prijedlog bi trebalo da bude upućen Vladi Republike Srpske.

“Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice. Tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. Mi u svakom slučaju osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite”, rekao je Vrhovac u intervjuu Srni.

On je rekao da je izvjesno da će biti pozitivan bilans kada je riječ o 2022. godini, kao što je to bio slučaj prethodnih godina. IRB je u 2020. i 2021. godini ostvario kumulativnu dobit iznad 17 miliona KM.

“To je i jedna od najvećih dobiti na finansijskom tržištu u Republici Srpskoj i nastavljamo tim trendom. Kada je riječ o ukupnoj kumulativnoj dobiti fondova, od osnivanja IRB-a, ona iznosi više od 190 miliona KM”, rekao je Vrhovac.

Uspostavljen je i novi veb-servis i baza podataka koja bi trebalo da bude od pomoći privredi i lokalnim zajednicama. Vrhovac je rekao da je IRB na raspolaganju onima koji žele da apliciraju ili pišu projekte, a upravo je baza podataka ključna za pronalazak javnih poziva i donatorskih sredstava.

“Ogromna su sredstva na raspolaganju. Mislim da smo u proteklom periodu propustili značajan broj donatorskih sredstava jer naši korisnici ili nemaju na vrijeme informaciju ili ne znaju aplicirati za projekat, pa smo se uključili i u proteklih nekoliko mjeseci smo radili na tome. Baza je uspostavljena, nalazi se na našem veb-servisu i vrlo je jednostavno postati njen korisnik”, pojasnio je Vrhovac.

On je dodao da su sve informacije dostupne na internet stranici IRB-a, gdje zainteresovani mogu pronaći bazu podataka i ostaviti podatke.

“Sve ostalo je posao IRB-a. Mi smo se i na ovaj način stavili u službu našim privrednicima i lokalnim zajednicama. Ne govorim samo o donatorskim sredstvima koje daju domaći donatori unutar BiH već govorimo o fondovima EU koji imaju ogroman iznos sredstava koji su nama na raspolaganju. Posebno poslije dobijanja kandidatskog statusa”, naveo je Vrhovac.

On je istakao da informacije govore da ni Hrvatska niti Slovenija nisu iskoristile ni 30 odsto sredstava koje su im bile na raspolaganju, te naveo da je važno na bazi njihovog iskustva djelovati jer je riječ o bespovratnim sredstvima koja utiču na privredu i razvoj lokalnih zajednica.

Prebačen je plan poslovanja za 2022. godinu, naveo je Vrhovac, kao što je to urađeno u protekle dvije godine od kada je imenovan na funkciju u IRB-u. Samo kada je riječ o hartijama od vrijednosti, 100 miliona KM uloženo je u opštine i gradove, ali i u korporativne obveznice privrednih subjekata na tržištu Republike Srpske. Na taj način je IRB direktno pomagao privredu i uticao na realizaciju investicionih planova, rekao je v.d. direktora IRB-a.

“Bilo je bitno da utičemo na komparativnu prednost naših kompanija i na tehnološki razvoj. Prije dvije godine uveli smo novu kreditnu liniju za nabavku novih tehnologija gdje smo prvi put promovisali našu kamatnu stopu za kreditne plasmane od 0,5 odsto, koja je i danas na snazi za sve naše kreditne linije”, naveo je Vrhovac.

On je rekao da su niske kamatne stope politika koju sprovodi IRB od osnivanja, te naglasio da je važno obezbijediti dostupnost privrednim subjektima – uz najpovoljnije aranžmane, sa najdužim rokom otplate uz fiksnu kamatu da bi privrednici i korisnici, uprkos poremećajima na tržištu, bili zaštićeni.

“Naši ugovori sa poslovnim bankama rađeni su na način da EURIBOR, dok god je ispod tri procentna poena kamatne stope se ne mijenjaju, a ako pređe tri odsto mijenja se jedan varijabilni dio. S tim u vezi, bez obzira na kretanje EURIBOR-a nikada izlazna kamatna stopa ne može da pređe pet odsto za krajnjeg korisnika”, pojasnio je Vrhovac za Srnu.

Govoreći o požaru u kojem su u maju zahvaćene i prostorije IRB-a, Vrhovac navodi da je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava, ali i da u to vrijeme IRB nije prestao sa radom. Sanirana je nastala šteta, tako da u novu godinu zaposleni u IRB-u ulaze bez ovog problema. Nadležni u IRB-u odgovorno su se ponijeli tokom ovog događaja, kao i prije, jer su ispoštovane bile sve bezbjednosne procedure, naveo je Vrhovac.

“Mi smo već nakon sedam sam dana imali prvi kreditni odbor baš iz razloga da naši korisnici ne osjete ovo što se desilo u zgradi IRB-a. Nijedan dan kašnjenja nismo imali ni prema privrednim subjektima niti prema korisnicima stambenih kredita. Nije se osjetilo ni na finansijskom tržištu naše odsustvo. Mi smo, uprkos svim preprekama koje smo imali, uspjeli da izvršimo sve zadatke i da premašimo plan, a i ovim je pokazano kako radi IRB”, rekao je Vrhovac.

(Srna)