Connect with us

Društvo

IRB razmatra da poveća granicu za STAMBENE KREDITE 150.000 KM više nije dovoljno za ozbiljan stan

Vršilac dužnosti direktora Investiciono razvojne banke (IRB) Republike Srpske Dražen Vrhovac izjavio je da će IRB zbog visokih cijena stanova razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite.

Granica sada iznosi 150.000 KM.

Nakon toga prijedlog bi trebalo da bude upućen Vladi Republike Srpske.

“Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice. Tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. Mi u svakom slučaju osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite”, rekao je Vrhovac u intervjuu Srni.

On je rekao da je izvjesno da će biti pozitivan bilans kada je riječ o 2022. godini, kao što je to bio slučaj prethodnih godina. IRB je u 2020. i 2021. godini ostvario kumulativnu dobit iznad 17 miliona KM.

“To je i jedna od najvećih dobiti na finansijskom tržištu u Republici Srpskoj i nastavljamo tim trendom. Kada je riječ o ukupnoj kumulativnoj dobiti fondova, od osnivanja IRB-a, ona iznosi više od 190 miliona KM”, rekao je Vrhovac.

Uspostavljen je i novi veb-servis i baza podataka koja bi trebalo da bude od pomoći privredi i lokalnim zajednicama. Vrhovac je rekao da je IRB na raspolaganju onima koji žele da apliciraju ili pišu projekte, a upravo je baza podataka ključna za pronalazak javnih poziva i donatorskih sredstava.

“Ogromna su sredstva na raspolaganju. Mislim da smo u proteklom periodu propustili značajan broj donatorskih sredstava jer naši korisnici ili nemaju na vrijeme informaciju ili ne znaju aplicirati za projekat, pa smo se uključili i u proteklih nekoliko mjeseci smo radili na tome. Baza je uspostavljena, nalazi se na našem veb-servisu i vrlo je jednostavno postati njen korisnik”, pojasnio je Vrhovac.

On je dodao da su sve informacije dostupne na internet stranici IRB-a, gdje zainteresovani mogu pronaći bazu podataka i ostaviti podatke.

“Sve ostalo je posao IRB-a. Mi smo se i na ovaj način stavili u službu našim privrednicima i lokalnim zajednicama. Ne govorim samo o donatorskim sredstvima koje daju domaći donatori unutar BiH već govorimo o fondovima EU koji imaju ogroman iznos sredstava koji su nama na raspolaganju. Posebno poslije dobijanja kandidatskog statusa”, naveo je Vrhovac.

On je istakao da informacije govore da ni Hrvatska niti Slovenija nisu iskoristile ni 30 odsto sredstava koje su im bile na raspolaganju, te naveo da je važno na bazi njihovog iskustva djelovati jer je riječ o bespovratnim sredstvima koja utiču na privredu i razvoj lokalnih zajednica.

Prebačen je plan poslovanja za 2022. godinu, naveo je Vrhovac, kao što je to urađeno u protekle dvije godine od kada je imenovan na funkciju u IRB-u. Samo kada je riječ o hartijama od vrijednosti, 100 miliona KM uloženo je u opštine i gradove, ali i u korporativne obveznice privrednih subjekata na tržištu Republike Srpske. Na taj način je IRB direktno pomagao privredu i uticao na realizaciju investicionih planova, rekao je v.d. direktora IRB-a.

“Bilo je bitno da utičemo na komparativnu prednost naših kompanija i na tehnološki razvoj. Prije dvije godine uveli smo novu kreditnu liniju za nabavku novih tehnologija gdje smo prvi put promovisali našu kamatnu stopu za kreditne plasmane od 0,5 odsto, koja je i danas na snazi za sve naše kreditne linije”, naveo je Vrhovac.

On je rekao da su niske kamatne stope politika koju sprovodi IRB od osnivanja, te naglasio da je važno obezbijediti dostupnost privrednim subjektima – uz najpovoljnije aranžmane, sa najdužim rokom otplate uz fiksnu kamatu da bi privrednici i korisnici, uprkos poremećajima na tržištu, bili zaštićeni.

“Naši ugovori sa poslovnim bankama rađeni su na način da EURIBOR, dok god je ispod tri procentna poena kamatne stope se ne mijenjaju, a ako pređe tri odsto mijenja se jedan varijabilni dio. S tim u vezi, bez obzira na kretanje EURIBOR-a nikada izlazna kamatna stopa ne može da pređe pet odsto za krajnjeg korisnika”, pojasnio je Vrhovac za Srnu.

Govoreći o požaru u kojem su u maju zahvaćene i prostorije IRB-a, Vrhovac navodi da je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava, ali i da u to vrijeme IRB nije prestao sa radom. Sanirana je nastala šteta, tako da u novu godinu zaposleni u IRB-u ulaze bez ovog problema. Nadležni u IRB-u odgovorno su se ponijeli tokom ovog događaja, kao i prije, jer su ispoštovane bile sve bezbjednosne procedure, naveo je Vrhovac.

“Mi smo već nakon sedam sam dana imali prvi kreditni odbor baš iz razloga da naši korisnici ne osjete ovo što se desilo u zgradi IRB-a. Nijedan dan kašnjenja nismo imali ni prema privrednim subjektima niti prema korisnicima stambenih kredita. Nije se osjetilo ni na finansijskom tržištu naše odsustvo. Mi smo, uprkos svim preprekama koje smo imali, uspjeli da izvršimo sve zadatke i da premašimo plan, a i ovim je pokazano kako radi IRB”, rekao je Vrhovac.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno