Connect with us

Društvo

IRB razmatra da poveća granicu za STAMBENE KREDITE 150.000 KM više nije dovoljno za ozbiljan stan

Vršilac dužnosti direktora Investiciono razvojne banke (IRB) Republike Srpske Dražen Vrhovac izjavio je da će IRB zbog visokih cijena stanova razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite.

Granica sada iznosi 150.000 KM.

Nakon toga prijedlog bi trebalo da bude upućen Vladi Republike Srpske.

“Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice. Tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. Mi u svakom slučaju osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite”, rekao je Vrhovac u intervjuu Srni.

On je rekao da je izvjesno da će biti pozitivan bilans kada je riječ o 2022. godini, kao što je to bio slučaj prethodnih godina. IRB je u 2020. i 2021. godini ostvario kumulativnu dobit iznad 17 miliona KM.

“To je i jedna od najvećih dobiti na finansijskom tržištu u Republici Srpskoj i nastavljamo tim trendom. Kada je riječ o ukupnoj kumulativnoj dobiti fondova, od osnivanja IRB-a, ona iznosi više od 190 miliona KM”, rekao je Vrhovac.

Uspostavljen je i novi veb-servis i baza podataka koja bi trebalo da bude od pomoći privredi i lokalnim zajednicama. Vrhovac je rekao da je IRB na raspolaganju onima koji žele da apliciraju ili pišu projekte, a upravo je baza podataka ključna za pronalazak javnih poziva i donatorskih sredstava.

“Ogromna su sredstva na raspolaganju. Mislim da smo u proteklom periodu propustili značajan broj donatorskih sredstava jer naši korisnici ili nemaju na vrijeme informaciju ili ne znaju aplicirati za projekat, pa smo se uključili i u proteklih nekoliko mjeseci smo radili na tome. Baza je uspostavljena, nalazi se na našem veb-servisu i vrlo je jednostavno postati njen korisnik”, pojasnio je Vrhovac.

On je dodao da su sve informacije dostupne na internet stranici IRB-a, gdje zainteresovani mogu pronaći bazu podataka i ostaviti podatke.

“Sve ostalo je posao IRB-a. Mi smo se i na ovaj način stavili u službu našim privrednicima i lokalnim zajednicama. Ne govorim samo o donatorskim sredstvima koje daju domaći donatori unutar BiH već govorimo o fondovima EU koji imaju ogroman iznos sredstava koji su nama na raspolaganju. Posebno poslije dobijanja kandidatskog statusa”, naveo je Vrhovac.

On je istakao da informacije govore da ni Hrvatska niti Slovenija nisu iskoristile ni 30 odsto sredstava koje su im bile na raspolaganju, te naveo da je važno na bazi njihovog iskustva djelovati jer je riječ o bespovratnim sredstvima koja utiču na privredu i razvoj lokalnih zajednica.

Prebačen je plan poslovanja za 2022. godinu, naveo je Vrhovac, kao što je to urađeno u protekle dvije godine od kada je imenovan na funkciju u IRB-u. Samo kada je riječ o hartijama od vrijednosti, 100 miliona KM uloženo je u opštine i gradove, ali i u korporativne obveznice privrednih subjekata na tržištu Republike Srpske. Na taj način je IRB direktno pomagao privredu i uticao na realizaciju investicionih planova, rekao je v.d. direktora IRB-a.

“Bilo je bitno da utičemo na komparativnu prednost naših kompanija i na tehnološki razvoj. Prije dvije godine uveli smo novu kreditnu liniju za nabavku novih tehnologija gdje smo prvi put promovisali našu kamatnu stopu za kreditne plasmane od 0,5 odsto, koja je i danas na snazi za sve naše kreditne linije”, naveo je Vrhovac.

On je rekao da su niske kamatne stope politika koju sprovodi IRB od osnivanja, te naglasio da je važno obezbijediti dostupnost privrednim subjektima – uz najpovoljnije aranžmane, sa najdužim rokom otplate uz fiksnu kamatu da bi privrednici i korisnici, uprkos poremećajima na tržištu, bili zaštićeni.

“Naši ugovori sa poslovnim bankama rađeni su na način da EURIBOR, dok god je ispod tri procentna poena kamatne stope se ne mijenjaju, a ako pređe tri odsto mijenja se jedan varijabilni dio. S tim u vezi, bez obzira na kretanje EURIBOR-a nikada izlazna kamatna stopa ne može da pređe pet odsto za krajnjeg korisnika”, pojasnio je Vrhovac za Srnu.

Govoreći o požaru u kojem su u maju zahvaćene i prostorije IRB-a, Vrhovac navodi da je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava, ali i da u to vrijeme IRB nije prestao sa radom. Sanirana je nastala šteta, tako da u novu godinu zaposleni u IRB-u ulaze bez ovog problema. Nadležni u IRB-u odgovorno su se ponijeli tokom ovog događaja, kao i prije, jer su ispoštovane bile sve bezbjednosne procedure, naveo je Vrhovac.

“Mi smo već nakon sedam sam dana imali prvi kreditni odbor baš iz razloga da naši korisnici ne osjete ovo što se desilo u zgradi IRB-a. Nijedan dan kašnjenja nismo imali ni prema privrednim subjektima niti prema korisnicima stambenih kredita. Nije se osjetilo ni na finansijskom tržištu naše odsustvo. Mi smo, uprkos svim preprekama koje smo imali, uspjeli da izvršimo sve zadatke i da premašimo plan, a i ovim je pokazano kako radi IRB”, rekao je Vrhovac.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Društvo

TRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?

Slovenija smatra da pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH u šengenskom prostoru treba da se rješava na nivou EU, rečeno je na sastanku predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravka Marinkovića i slovenačkog ambasadora Damijana Sedara.

Marinković i Sedar razgovarali su u Sarajevu o problematici primjene pravila kojima se boravak profesionalnih vozača u šengenskom prostoru ograničava na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, te o posljedicama ovog ograničenja po međunarodni transport i spoljnotrgovinsko poslovanje.

U fokusu razgovora bili su izazovi s kojima se suočavaju prevoznici, ali i šire posljedice po izvoznike, uvoznike i kompanije čije poslovanje zavisi od redovne i pravovremene isporuke robe, saopšteno je iz Komore.

Na sastanku je istaknuto da se Slovenija nalazi među pet najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, zbog čega je nesmetano odvijanje transporta od zajedničkog interesa.

Naglašeno je da bi rješavanje ovog pitanja donijelo obostranu korist, budući da ograničenja s kojima se suočavaju domaći prevoznici utiču i na slovenačke kompanije povezane sa tržištem BiH kroz trgovinu, proizvodnju i lance snabdijevanja.

Ukazano je da ova problematika prevazilazi okvire transportnog sektora i utiče na poštovanje ugovorenih rokova, troškove poslovanja i konkurentnost privrede obje zemlje.

Marinković i direktor Sektora za transport i komunikacije pri Spoljnotrgovinskoj komori Zijad Sinanović naglasili su potrebu da bude uvažena specifičnost posla profesionalnih vozača, čiji je boravak u šengenskom prostoru vezan za obavljanje međunarodnih transportnih operacija.

Cilj sastanka bio je da se, uz nastavak aktivnosti na uspostavljanju trajnog i usklađenog evropskog rješenja, sagledaju i mogućnosti koje bi u međuvremenu olakšale poslovanje prevoznika i privrednika obje zemlje, po uzoru na Hrvatsku.

Hrvatska je omogućila izdavanje dugotrajnih viza tipa D profesionalnim vozačima u međunarodnom prevozu, radi regulisanja njihovog dužeg boravka na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno