Connect with us

Svijet

IZRAEL NAPAO PREDGRAĐE BEJRUTA: Optužio Hezbolah da skladišti novac ispod bolnice

Izraelska vojska izvela je tokom noći i jutros više od deset napada na južno predgrađe Bejruta, optužujući Hezbolah za skladištenje miliona dolara u bunkeru ispod jedne od najvećih bolnica u Libanu.

Napadi su uslijedili nakon što je portparol IDF-a na arapskom jeziku potpukovnik Avičaj Adre, naredio evakuaciju nekoliko zgrada u južnim predgrađima Bejruta, upozoravajući građane da se nalaze “u blizini objekata Hezbolaha”, prenio je Tajms of Izrael.

Izraelska vojska saopštila je juče da će nastaviti udare na ciljeve Hezbolaha, fokusirajući se na njihovu finansijsku infrastrukturu.

Portparol IDF-a Daniel Hagari rekao je da se procjenjuje da se u bunkeru ispod bolnice Al-Sahel nalazi oko “nekoliko milijardi dolara u novčanicama i zlatu”.

On je naveo da Izrael neće napasti samu bolnicu, jer je u ratu sa Hezbolahom, a ne sa libanskim narodom.

Ipak, bolnica je saopštila da evakuiše svoje pacijente na sigurniju lokaciju, dok je direktor Fadi Alameh negirao optužbe IDF-a.

Alameh je za lokalnu televiziju Al-Džaded rekao da bolnica, koja se nalazi u tom području 42 godine, ima podzemne prostorije za hirurgiju i da nema veze sa Hezbolahom ili bilo kojom drugom političkom grupom.

Ministarstvo zdravlja negiralo je tvrdnje IDF-a da Hezbolah skladišti novac ispod bolnice.

Zdravstveni izvori rekli su ranije da je najmanje četvoro ljudi je poginulo, uključujući dijete, dok su 24 osobe povrijeđene u izraelskom napadu na Bejrut, a da je Univerzitetska bolnica Rafik Hariri, najveća javna bolnica u Libanu pretrpjela je veliku štetu od eksplozije.

Libanska bolnica Sahel u južnom predgrađu Bejruta evakuisana je nakon što je Izrael saopštio da se ispod nje nalazi bunker Hezbolaha.

Svijet

Grčka uvodi DRASTIČNE MJERE protiv masovnog turizma

Vlada Grčke predstavila je program za suzbijanje masovnog turizma na popularnim lokacijama nakon što je centralna banka registrovala gotovo 38 miliona posjetilaca prošle godine.

Ukratko: 

  • Novi hoteli moći će da imaju najviše 100 kreveta
  • Ograničena gradnja na najmanje 25 metara od mora
  • Santorini i Mikonos pod posebnim režimom zbog gužvi i infrastrukture

Ministar turizma Olga Kefalojani izjavila je na konferenciji za novinare da je cilj održiviji turistički model sa manjim uticajem na životnu sredinu, plaže i infrastrukturu.

“Istrijska reforma”

Ministar zaštite životne sredine Stavros Papastavru opisao je program kao “istorijsku reformu”, prenosi agencija DPA.

Regije će biti podijeljene prema uticaju turizma, a na popularnim ostrvima za odmor poput Rodosa, Kosa, Santorinija i Mikonosa od sada će važiti stroži uslovi za gradnju.

Novim hotelima u najopterećenijim ostrvskim regijama biće dozvoljeno da imaju najviše 100 kreveta.

Santorini i Mikonos smatraju se prenatrpanim tokom turističke sezone, a stanovnici godinama upozoravaju na saobraćajne gužve, nestašicu vode, rast kirija i preopterećenu infrastrukturu, prenosi Srna.

Pooštreni građevinski propisi

Građevinski propisi biće pooštreni, a novi hoteli van zvaničnih građevinskih zona biće dozvoljeni samo na velikim imanjima.

U zavisnosti od regije, parcele će morati da imaju površinu od najmanje osam do 16 hektara.

Vlada smatra da obale treba bolje zaštititi, pa je ograničila gradnju na najmanje 25 metara od mora.

Nastavi čitati

Svijet

Zaharova brutalna “VRIJEME JE DA LONDON ZATRAŽI PSIHIJATRIJSKU POMOĆ”

Vrijeme je da zvaničnici Vlade Velike Britanije zatraže psihijatrijsku pomoć, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući odluku Londona da uvede sankcije prihijatrijskoj bolnici na Krimu.

“Kada vlada premijera Velike Britanija Kira Starmera uvodi sankcije psihijatrijskoj bolnici, vrijeme je da London pozove u pomoć psihijatrijske medicinske sestre”, navela je Zaharova.

Velika Britanija uvela je ranije danas sankcije za 85 pojedinaca i organizacija, uključujući “Petu kliničku psihijatrijsku bolnicu” u Sevastopolju, Državni univerzitet u Sevastopolju i sanatorijum “Zdravnica” u gradu Jevparotija na Krimu.

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU PRIZNAO DJELIMIČNU ODGOVORNOST ZA 7. OKTOBAR! “Nisam samo ja kriv”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu djelimično je priznao da snosi odgovornost za propuste zbog kojih je došlo do napada palestinske militantne grupe Hamas 7. oktobra 2023. godine na jug Izeraela, ali je naglasio i da svi, od vrha do dna političke, vojne i bezbjednosne hijerarhije, takođe, dijele odgovornost, dok je pravo pitanje ono što se dogodilo nakon tog dana, a ne ono što mu je prethodilo, javlja CBS News.

Na pitanje u intervjuu za američku televizijsku mrežu, kako to da su svi koji su bili zaduženi za bezbjednost tokom napada podnijeli ostavke ili bili smijenjeni osim njega, Netanjahu je rekao da su neki otišli jer im je istekao mandat, dok su samo “jedan ili dvojica tvrdili da preuzimaju odgovornost, ali nije jasno šta to znači”.

“Hajde da pogledamo politički, vojni i bezbjednosni vrh. Svi snose dio odgovornosti, od premijera naniže”, rekao je on, ponavljajući svoj prijedlog da se formira politički imenovana komisija za istragu, umjesto nezavisne državne komisije, koju i dalje odbija da uspostavi.

On je kazao da misli da je pravo pitanje šta se dogodilo poslije 7. oktobra.

“Moja je odgovornost bila da Izrael izvučem iz tog strašnog smrtonosnog obruča koji su Iranci postavili oko nas. I to smo uradili sistematski i odlučno, na svakom od tih sedam frontova, jedan po jedan, i potisnuli talas terora”, istakao je on.

Netanjahu je ponovio da je prije 7. oktobra smatran “možda najuzdržanijim premijerom u istoriji Izraela”, ali da se to promijenilo nakon napada.

Govoreći o politici prema Hamasu, rekao je da nije imao namjeru da pokreće širok rat prije 7. oktobra, iako su, prema brojnim izvještajima, postojali planovi za eliminaciju rukovodstva Hamasa koji nisu bili prihvaćeni.

“Ovo se očigledno promijenilo 7. oktobra jer su htjeli da nas unište. Vidio sam to kao napad osovine Irana koja pokušava da nas uništi”, rekao je Netanjahu i dodao da je Izrael nakon toga ratovao na više frontova, uključujući Hezbolah u Libanu i Hute u Jemenu.

U vezi sa Iranom, Netanjahu je rekao da ne može da predvidi ishod sukoba.

“Ne tvrdim da mogu savršeno da predvidim”, rekao je on i dodao da niko nije mogao u potpunosti da predvidi razvoj događaja.

Na pitanje da li je moguće srušiti iranski režim, odgovorio je da je to moguće, ali ne i zagarantovano.

“To je kao bankrot, odvija se postepeno, a onda se desi pad”, rekao je on.

Netanjahu je naveo i da vjeruje da je iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei i dalje živ, ali da je “u bunkeru ili na tajnoj lokaciji”.

Netanjahu je, takođe, rekao da Izrael “nije dobro prošao u propagandnom ratu”, navodeći da je pad podrške Izraelu u SAD povezan sa društvenim mrežama i kampanjama dezinformacija.

Odbacio je i tvrdnje da je Izrael neprijateljski nastrojen prema hrišćanima, nazivajući ih “nevjerovatnom fabrikacijom” i tvrdeći da su incidenti koji se pominju izolovani i da su počinioci kažnjeni.

Rat u Gazi počeo je 7. oktobra 2023. godine iznenadnim napadom više militantnih grupa palestinskog Hamasa na naselja u Izraelu, granične prelaze u Gazi i izraelske vojne objekte.

U napadu je ubijeno 1.200 do 1.400 Izraelaca i oteto oko 200 izraelskih civila i vojnika koji su odvedeni u Gazu kao taoci.

Nastavi čitati

Aktuelno