Connect with us

Društvo

Kabadahijski odnos nekih poslodavaca: Minimalac i uslovi rada uticali na kvalitet usluga

U veoma poznatoj pekari kupila sam sirnicu, dvije kifle i pet mini pica, a na računu je pisalo dvije sirnice i mini pice. Odmah sam odreagovala, prodavačica mi je vratila ostatak para jer je naplatila više. Nije se izvinila, samo je ćutala.

Prodavačica u butiku jednog velikog šoping mola u Banjaluci je vidno pokazivala nezainteresovanost i mrzovolju kada je kupac ušao u radnju na samom početku radnog vremena, u devet ujutru.

Na kasi jednog tržnog centra u Banjaluci, koji je i regionalni brend, stvorio se veliki red jer je trgovkinja čekala da joj koleginica rasitni novac. Čekanje se razvuklo, a kasirka nije osjećala potrebu da se izvini.

Daj šta daš

Ovo su sami neki od primjera koji oslikavaju trenutni kvalitet radne snage u uslužnim djelatnostima. Zajedničko za sve navedene primjere je da su sve tri trgovkinje mlade i vjerovatno početnice, „bačene u vatru“. Jednostavno, posljedice višegodišnjeg, pa i višedecenijskog odnosa poslodavaca prema zaposlenima su sada vidljive golim okom svim potrošačima. To se najbolje primjećuje u uslužnim djelatnostima, gdje potrošač ima direktan dodir sa pružaocima usluga. Slično je i u ugostiteljstvu.

Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja potrošača „Don“, za Srpskainfo ocjenjuje da su potrošači već duže vrijeme svjedoci kraha kvaliteta usluga.

“Prije nismo mogli svi da radimo u trgovini i u ugostiteljstvu. Za kuvara se trebalo školovati, nije bilo dovoljno samo to što neko kuva kod kuće”, ilustruje Marićeva.

Danas je situacija takva da poslodavci „uzimaju“ ono što tržište rada ponudi, bez obzira na kvalifikacije.

“Dakle, s jedne strane imamo manjak radne strane, a s druge strane rad na crno i minimalac uzimaju svoj danak. Zato je danas usluga takva kakva jeste, a u uslužnim djelatnostima rade i penzioneri, koji su odavno u penziji. Uglavnom, više nigdje se ne može naći visok nivo usluge kao prije. Često nailazimo na to da nema ni “dobar dan”, ni “doviđenja”, ali zato potrošači nailaze na drskost, odnosno neprofesionalnost. A mislim da će biti samo gore”, smatra Marićeva.

Kabadahije

Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i turizma Republike Srpske, za Srpskainfo naglašava da je trenutni kvalitet usluga direktna posljedica prethodnog lošeg odnosa poslodavaca prema radnicima.

“Nisu znali da cijene svoje radnike, nisu znali da ih nagrade i da imaju normalan odnos prema njima. Nije to bio robovlasnički već jedan kabadahijski odnos prema radnicima, pa je logično da su ljudi odlazili da sebi traže bolje ili u drugim branšama ili u inostranstvu”, ističe Savanović.

Nekada se, kako podsjeća, na oglase za posao u butiku u nekom tržnom centru prijavljivalo i po 1.000 kandidata, a sada vlasnici mole i vuku rukom bilo koga, pa se za trgovca i konobara i u ostalim uslužnim djelatnostima zapošljavaju prvi na koje naiđu.

“Onda se tu javlja problem što nema ni starijih, iskusnijih radnika da obuče nove, koji ionako nisu kvalifikovani za taj posao”, objašnjava Savanović.

Kolač dijeliti na više dijelova

Po njegovom mišljenju, kvalitet usluga u Srpskoj biće još gori i lošiji. Dolazi i do, kako kaže, zatvaranja trgovačkih i ugostiteljskih objekata, jer nema radne snage.

Rješenje je u promjeni odnosa poslodavaca prema zaposlenima i u odnosu prema ukupnom biznisu kojim se bave. Moraju da shvate da više nema astronomskih zarada, da dio slatkog kolača moraju da dijele s radnicima. Neće moći da dižu cijene u nebesa jer neće imati ko da im kupi – smatra Savanović koji očekuje i reakciju države.

I u Privrednoj komori RS su svjesni ovih problema. Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, ocjenjuje da privrednici sve češće upošljavaju radnike koji ne ispunjavaju uslove za traženi posao.

“Problem je nedostatak adekvatne radne snage. Jednostavno, nemoguće je naći toliko kadrova za potreban broj radnih mjesta pa su privrednici primorani da prime i one koje ne ispunjavaju sve uslove”, smatra Blagojević.

KONOBARI U BANJALUCI

U najvećem gradu u Srpskoj, u Banjaluci, čak tri prethodne godine zaredom nije upisan nijedan učenik u odjeljenje ugostitelja. Tek ove godine su, kako i samo kaži u školi, nekim čudom u Ugostiteljsko-trgovinsko-turističkoj školi upisali odjeljenje sa 24 đaka. Čudo se nije dogodilo u Poljoprivrednoj školi gdje su, zbog veoma malog interesovanja, upisali tek osam pekara i sedam mesara.

“Grana ugostiteljstva i trgovine je vrlo loše tretirana i slabo plaćena u zemljama okruženja, pa i u Republici Srpskoj. Radnici te struke imali su uglavnom minimalne plate i to je otjeralo ljude od zanimanja. U nedostatku radne snage, prouzrokovane odlaskom naših ljudi u inostranstvo i na Jadransko primorje, poslodavci su shvatili da treba da se povećaju plate. Ljudi su radili za minimalne uslove, a to se sad okrenulo i poslodavci nude pristojne plate”, ocijenio je Boris Spasojević, direktor Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke škole u Banjaluci.

 

   
Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo oblačno sa pljuskovima, POPODNE RAZVEDRAVANJE

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se u prvom dijelu dana očekuju lokalno slabi pljuskovi, a poslije podne razvedravanje, te sunčano i toplo vrijeme.

Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, ponegdje je moguća magla ili niska oblačnost, a na zapadu kiša ili pljusak koji će se zatim premiještati ka istoku i slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana očekuje se razvedravanje uz manju oblačnost i toplije. Slaba kiša je moguća samo još ponegdje na istoku.

Vjetar će biti slab do umjeren, jugozapadni, na planinama i u Hercegovini pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 17 u višim predjelima od devet, a najviša dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

U ovoj OSNOVNOJ ŠKOLI upisana su samo 3 PRVAČIĆA

U Osnovnoj školi “Branko Ćopić” u Donjem Duboviku, administrativnom centru opštine Krupa na Uni, upisana su tri prvačića, dva manje nego prošle godine.

Direktor škole Andrea Krnetić Grbić rekla je da u ovoj školskoj godini nastavu u Osnovnoj školi “Branko Ćopić” pohađaju 64 učenika

Prema njenim riječima, deveti razred završava sedam učenika.

Nastavi čitati

Društvo

ZA DJEČJU PROSLAVU POTROŠE JEDNU PLATU! Zbog rođendana se roditelji hvataju za glavu

Sendviči, grickalice, torta i hrpa djece u dnevnom boravku – tako su nekad izgledali dječji rođendani. Međutim, nepisano pravilo je postalo da se oni sada raskošno poslavljaju u igraonicama, zbog čega roditelji moraju izdvojiti i do 1.000 KM.

Nekada bi se djeca nakon torte razbježala po dvorištu, a s prvim mrakom proslava bi bila gotova. Sada se proslava rođendana ne može ni zamisliti bez igraonice, animatora, tematske zabave, pozivnica, kostima, odgovarajućih salveta, ali i još mnogo toga.

Srpskainfo je istražila kako se kreću cijene i koliko novca je potrebno odvojiti za dječiji rođendan.

Dragana P. iz Banjaluke kaže da je za proslavu rođendana svog mališana, prije nekoliko dana izdvojila više od 800 KM.

– Na rođendanu je bilo oko 30 djece i 15 odraslih. Torta od oko 50 komada je koštala 150 KM, zakup igraonice 200 KM, klovn 70 KM, meza oko 150 KM, a grickalice 30 KM. Piće nas je izašlo oko 200 KM – rekla je ova majka. Istakla je da tome treba dodati i cijenu pice. Naime, oni su kupili tri i izdvojili 45 KM. Objasnila je da je sam zakup igraonice 180 KM do 15 djece, preko tog broja djece cijena zakupa je 200 KM.

-Kada se sve sabere i stavi na papir, vidi se da nas je rođendan mnogo koštao – rekla je ona.

Starija djeca, veći troškovi

Slično iskustvo dijeli i Milica R. iz Banjaluke koja kaže da su proslave do petog rođendana nekako i podnošljive.

– Što su djeca starija i troškovi su veći. Samo zakup igraonice se kreće od 150 KM do 300 KM. Neke igraonice imaju i pakete, pa nude svoje meze, grickali i sokove, ali to nikako nije isplativo. Mi obično nakupujemo porodične pice, a cijena jedne je sada oko 25 KM – rekla je Milica. U zadnje dvije godine, kako kaže, nevjerovatno je skočila i cijena torti. Tako one sa fondanom i igračkicama koje lijepo izgledaju i za fotografisanje nema ispod 130 KM, dok su one sa šlagom nešto povoljnije.

-Za stariju djecu, sada se obično organizuju tematski rođendani, neke igre u kojima svi učestvuju. Postoje laser tag igraonice, kao i škole sporta koje organizuju „sportske rođendane“ i to je ubjedljivo najskuplje. Mi smo to jednom i nikada više – istakla je Milica.

Naglasila je da sada rođendan ne može proći bez 500 KM, a i to je minimum minimuma.

-Sada djeca hoće i tetu što oslikava lice, a to se dodatno plaća i prošle godine nas je rođendan sa svim tim izašao 700 KM. Zanimljivo je pomenuti da ni pokloni nisu kao nekada čokolade i plišane mede – rekla je ova majka.

Cijene torti

U Kozarskoj Dubici je za tortu sa fondanom u prosjeku po kilogramu potrebno odvojiti 35 KM, a sa šlagom oko 25 KM po kilogramu.

-Cijena se uređuje po količini ukrasa i vrsti torte, tačnije sastojaka koji idu u nju. Najčešće se kupuju torte sa fondanom u količinu od 3-4 kg, a likove prate trenutne aktuelne crtiće, to se svaki čas mijenja – rekla je ona.

Rođendan u dvorištu

Radeći na ovoj temi, ekipa Srpskinfo je saznala da roditelji sve češće zovu i Hidrometeorološki zavod RS (HMZ) da ih pitaju za vrijeme, jer se mnogi odlučuju za proslavu tokom ljetnjih mjeseci u parku ili dvorištu.

To nam je potvrdila i Jelena S. iz Banjaluke, koja je nećaki organizovala rođendan u dvorištu.

-Roditelji moje nećakinje (moja snaja i brat) su teška srca odlučili da našoj djevojčici ne slave rođendan, jer im se to nikako nije moglo uklopiti u kućni budžet. Onda smo se nas dvije tetke organizovale i napravile smo djevojčici rođendan u dvorištu naše kuće (srećom bilo je lijepo vrijeme). Curica već ima u dvorištu ljuljašku, trampolinu, tobogan… Mi smo napravile tortu u kućnoj radinosti i sve ostalo oganizovale, proizvod je bio “top”, a sve je koštalo oko 200 KM – rekla je ova ponosna tetka.

Prednost ovakvih rođendana je, kako kaže, i to što na ovaj način niste vremenski ograničeni, dok se u igraonici može biti svega tri sata.

-Kao mama sam dječje rođendane slavila prije 20-tak godina i moram reći da je u to vrijeme sve bilo i bolje i jeftinije. Igronice su bile veće, bolje provjetrene, imale su animatore i boravak nije bio vremenski ograničen, pa bi klinci ostajali na rođendanu satima. Danas je za proslavu dječjeg rođendana u igraonici potrebno i do 1.000 KM – rekla je ona.

Psiholozi smatraju da megalomanskim proslavama dječjih rođendana roditelji više dokazuju i ostvaruju sebe i svoje neostvarene snove nego li je to samoj djeci zaista neko veliko veselje.

Nastavi čitati

Aktuelno