Connect with us

Društvo

KO IMA NAJMOĆNIJE PASOŠE U EVROPI? Stanovnici nekih zemalja mogu “slobodnije” da putuju od drugih

Nemaju svi pasoši jednak status. Svaki će vam omogućiti da izađete iz zemlje, ali gdje možete da odete sa njim i koliko ćete negdje da ostanete, zavisi od toga gdje vam je izdat dokument. Na osnovu čega se procjenjuje “jačina” pasoša i kako se ona mjeri?

Henlej rang lista pasoša je najstroža i najsofisticiranija mjerna jedinica globalnog pristupa. Ona prevazilazi jednostavno rangiranje pasoša kako bi ljudima pružili detaljnu sliku o tome kolika je zapravo vaša sloboda putovanja – uključujući i to kojim zemljama možete pristupiti sa kojom vrstom vize, kako se vaš pasoš promijenio u posljednjih 14 godina, gdje je vaš pasoš u poređenju sa drugim pasošima, zašto vaš pasoš ima nivo pristupa koji ima i koji bi dodatni pasoši poboljšali vašu mobilnost.

Šest zemalja bez presedana dijeli prvo mesto sa bezviznim pristupom rekordnom broju destinacija na Henlej indeksu pasoša za 2024.

Četiri zemlje članice EU — Francuska, Njemačka, Italija i Španija — pridružuju se Japanu i Singapuru u grupi zemalja sa najmoćnijim pasošima na svijetu, a njihovi građani mogu da posjete zadivljujućih 194 destinacija od 227 širom svijeta bez viza. Dvije azijske zemlje dominirale su na prvom mjestu na listi (koja rangira sve svjetske pasoše prema broju destinacija kojima njihovi vlasnici mogu pristupiti bez vize) u posljednjih pet godina.

Na drugom mjestu su zemlje Južna Koreja, Finska i Švedska sa bezviznim pristupom za 193 države. Treće su Danska, Irska, Holandija i Austrija.

Na četvrtom mjestu na listi najmoćnijih pasoša na svijetu nalaze se Belgija, Luksemburg, Norveška, Portugalija i Velika Britanija. Građani ovih evropskih zemalja i Velike Britanije imaju ključ do 191 destinacije širom svijeta sa bezviznim pasošem.

Grčka, Malta i Švajcarska dijele petu poziciju i nude svojim građanima pristup do 190 destinacija širom svijeta.

Šeste najmoćnije pasoše na svijetu imaju stanovnici Australije, Češke, Novog Zelanda, Poljske.

Iako su i Kanada i Sjedinjene Države istorijski imale nešto bolje pozicije na listi pasoša,činjenica da su sada sedmi nije zato što su oslabile, već jer su se zemlje uzdigle u rangu globalne mobilnosti, potiskujući ova dva moćna pasoša niže na listi. Ipak, ovi pasoši i dalje imaju značajnu težinu, olakšavajući putovanje bez viza i podstičući kulturnu razmjenu za svoje građane na 188 destinacija.

Na osmom mjestu su dvije baltičke države: Estonija i Litvanija. Obje evropske nacije nude svojim građanima pristup u 187 zemalja širom svijeta. Na devetom mjestu udružile su se još tri evropske zemlje: Letonija, Slovačka i Slovenija. Pasoši ovih zemalja svojim građanima omogućvajau pristup bez vize ili sa vizom po dolasku na 186 destinacija širom svijeta.

Lista od deset najmoćnijih pasoša na svijetu završava se Islandom, sa 185 destinacija koje svojim građanima nude bezvizni ulazak ili vizu po dolasku.

Od zemalja regiona najbolje je rangirana Slovenija koja se nalazi na 9, mjestu, zatim slijedi Hrvatska koja je na 13. mjestu. Srbija se nalazi na 37. mjestu sa 138 zemalja do kojih možemo da dođemo bez vize, Crna Gora je na 46, a BiH na 50. mjestu.

Pasoši se rangiraju 19 godina
Globalno rangiranje pasoša staro 19 godina je sprovedeno na osnovu podataka koje je obezbijedila Međunarodna uprava za vazdušni saobraćaj ili IATA.

“Opšti trend prikazan na rang listi ide ka većoj slobodi putovanja, pri čemu se prosječan broj destinacija kojima putnici mogu pristupiti bez viza skoro udvostručio sa 58 u 2006. na 111 u 2024.”, rekao je Kristijan H. Kelin, predsjednik kompanije Henlei & Partners.

Uz to, on je primijetio da je globalni jaz u mobilnosti između onih na vrhu i na dnu indeksa postao “širi nego ikad”.

Kao prvo, najviše rangirani pasoši omogućavaju putovanje do 166 više destinacija bez vize u poređenju sa Avganistanom, koji ima pristup samo 28 zemalja i koji je posljednji na rang listi.

Ujedinjeni Arapski Emirati su napravili “najveći skok” na indeksu u posljednjoj deceniji, skočivši sa 55. u 2014. na 11. poziciju, navodi se u izvještaju.

Druga značajna poboljšanja u mobilnosti uključuju Ukrajinu i Kinu, koje su se popele po dva ranga u protekloj godini. Kina je sada na 62. mjestu na indeksu, dok je Ukrajina sada na 32. mjestu.

Related Topics:

Društvo

POLJOPRIVREDNICI OGORČENI: Sredstva za sjetvu nisu isplaćena na vrijeme

Poljoprivredni proizvođači u Unsko-sanskom kantonu nisu na vrijeme dobili obećana sredstva za proljetnu sjetvu, koja se privodi kraju, što im je značajno otežalo poslove oko sjetve.

“Zbog čega je to tako, nije nam poznato, jer kada god se obratimo nadležnom kantonalnom ili federalnom ministarstvu, oni prebacuju lopticu jedni na druge. Zašto sredstva nisu isplaćena na vrijeme, prije početka sjetve, nije nam poznato, a također moram istaći kako nismo još dobili poticajna sredstva za posljednji kvartal prošle i prvi kvartal ove godine”, kazao je Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK.

Prema njegovim riječima, to je uticalo na kvantitet i kvalitet sjetve, jer su farmeri zasijali manje površina i pripremili ih na manje kvalitetan način.

“Sigurno je kako će biti smanjeni prinosi od sjetve, a nisu nam pogodovale niti vremenske prilike, i to će se zasigurno odraziti posebno na sjetvu i kvalitet kukuruza”, kazao je Veladžić.

Prema njegovim riječima, sjemenski kukuruz i herbicidi su značajno poskupjeli u ovoj godini, a poljoprivrednici smatraju kako za to nije bilo opravdanih razloga.

Veladžić ističe kako su poljoprivrednici zadovoljni programima podrške, ali ne i harmonizacijom isplata, zbog čega su farmeri u stalnoj neizvjesnosti. “Ista situacija se ponavlja iz godine u godinu, obećali su nam da će se to promijeniti, ali sve je ostalo na istom. Ipak, pozitivno je što su značajno olakšane administrativne prijave za poticajna sredstva, jer nam je to u prošlosti stvaralo velike probleme”, naveo je Veladžić.

Proljetnom sjetvom na području Unsko-sanskog kantona obuhvaćeno je oko 26.000 hektara zemljišta, što je značajno manje u odnosu na ranije godine. Prema zvaničnim podacima, Unsko-sanski kanton raspolaže sa 105.000 hektara obradivih površina, od čega je neiskorišteno oko 60 procenata zemljišta.

Zbog problema u poljoprivrednoj proizvodnji koji su prisutni godinama, sve više ovdašnjih poljoprivrednika se odlučuje na zatvaranje farmi i odlazak na rad u inostranstvo, pa je trenutno evidentan problem nedostatka radne snage.

“U ovom trenutku kako-tako opstaju porodična gospodarstva, ali mnogi poljoprivrednici stavljaju katance na svoje farme”, navodi Veladžić.

Nastavi čitati

Društvo

PUNE 32 GODINE OD TRAGEDIJE: Služen parastos za 12 banjalučkih beba

Kod Spomenika “12 beba” na banjalučkom Novom groblju danas je služen parastos i položeno cvijeće povodom obilježavanja 32 godine od stradanja 12 banjalučkih beba.

Cvijeće su položili članovi porodica 12 banjalučkih beba, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić, predsjednik Republičke organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Isidora Graorac, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Goran Rogić, kao i pripadnici Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka, te predstavnici Gradske uprave.

Simbolično je položeno 12 bijelih ruža za tragično preminule bebe, kao i jedna crvena ruža za Slađanu Kobaš.

U 11.00 časova predviđeno je polaganje cvijeća na Spomen-obilježje “Život” u centru grada, a najavljeno je i prisustvo srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića.

U Banjaluci se danas obilježavaju 32 godine od smrti 12 beba u tadašnjem Kliničkom centru koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Trinaesta beba Slađana Kobaš izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Društvo

NA TERENU CIVILNA ZAŠTITA I VATROGASCI: Mještani Ravnica kod Novog Grada sabiraju štetu od nevremena

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača izjavio je da je mještanima naselja Ravnice hitno potrebna pomoć u sanaciji štete koju je prouzrokovalo nevrijeme.

Drljača je najavio da će danas biti formirane dvije komisije – jedna za popis štete na objektima, a druga za popis štete u poljoprivredi.

“Poljoprivredne kulture su uništene, mještani Ravnica su ostali bez tog dijela prihoda. Potrudićemo se da se u kratkom periodu nadoknadi bar dio štete kako bi mogli parcele privesti proizvodnji”, rekao je Drljača novinarima.

On je dodao da je potrebno sanirati i štetu na velikom broju objekata, što mještani i ova lokalna zajednica ne mogu uraditi bez pomoći.

Ekipa Civilne zaštite i Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice jutros je u Ravnicama i pomaže mještanima.

Jako nevrijeme juče oko 17.00 časova zahvatilo je naselje Ravnice kod Novog Grada. Uz izuzetno jak vjetar grad je intenzivno padao 20 minuta.

Nevrijeme je uništilo usjeve i pričinilo štetu na stambenim i pratećim objektima.

Problema je bilo i u dijelu naselja Vodićevo, ali manje nego u Ravnicama.

Nastavi čitati

Aktuelno