Connect with us

Društvo

KO IMA NAJMOĆNIJE PASOŠE U EVROPI? Stanovnici nekih zemalja mogu “slobodnije” da putuju od drugih

Nemaju svi pasoši jednak status. Svaki će vam omogućiti da izađete iz zemlje, ali gdje možete da odete sa njim i koliko ćete negdje da ostanete, zavisi od toga gdje vam je izdat dokument. Na osnovu čega se procjenjuje “jačina” pasoša i kako se ona mjeri?

Henlej rang lista pasoša je najstroža i najsofisticiranija mjerna jedinica globalnog pristupa. Ona prevazilazi jednostavno rangiranje pasoša kako bi ljudima pružili detaljnu sliku o tome kolika je zapravo vaša sloboda putovanja – uključujući i to kojim zemljama možete pristupiti sa kojom vrstom vize, kako se vaš pasoš promijenio u posljednjih 14 godina, gdje je vaš pasoš u poređenju sa drugim pasošima, zašto vaš pasoš ima nivo pristupa koji ima i koji bi dodatni pasoši poboljšali vašu mobilnost.

Šest zemalja bez presedana dijeli prvo mesto sa bezviznim pristupom rekordnom broju destinacija na Henlej indeksu pasoša za 2024.

Četiri zemlje članice EU — Francuska, Njemačka, Italija i Španija — pridružuju se Japanu i Singapuru u grupi zemalja sa najmoćnijim pasošima na svijetu, a njihovi građani mogu da posjete zadivljujućih 194 destinacija od 227 širom svijeta bez viza. Dvije azijske zemlje dominirale su na prvom mjestu na listi (koja rangira sve svjetske pasoše prema broju destinacija kojima njihovi vlasnici mogu pristupiti bez vize) u posljednjih pet godina.

Na drugom mjestu su zemlje Južna Koreja, Finska i Švedska sa bezviznim pristupom za 193 države. Treće su Danska, Irska, Holandija i Austrija.

Na četvrtom mjestu na listi najmoćnijih pasoša na svijetu nalaze se Belgija, Luksemburg, Norveška, Portugalija i Velika Britanija. Građani ovih evropskih zemalja i Velike Britanije imaju ključ do 191 destinacije širom svijeta sa bezviznim pasošem.

Grčka, Malta i Švajcarska dijele petu poziciju i nude svojim građanima pristup do 190 destinacija širom svijeta.

Šeste najmoćnije pasoše na svijetu imaju stanovnici Australije, Češke, Novog Zelanda, Poljske.

Iako su i Kanada i Sjedinjene Države istorijski imale nešto bolje pozicije na listi pasoša,činjenica da su sada sedmi nije zato što su oslabile, već jer su se zemlje uzdigle u rangu globalne mobilnosti, potiskujući ova dva moćna pasoša niže na listi. Ipak, ovi pasoši i dalje imaju značajnu težinu, olakšavajući putovanje bez viza i podstičući kulturnu razmjenu za svoje građane na 188 destinacija.

Na osmom mjestu su dvije baltičke države: Estonija i Litvanija. Obje evropske nacije nude svojim građanima pristup u 187 zemalja širom svijeta. Na devetom mjestu udružile su se još tri evropske zemlje: Letonija, Slovačka i Slovenija. Pasoši ovih zemalja svojim građanima omogućvajau pristup bez vize ili sa vizom po dolasku na 186 destinacija širom svijeta.

Lista od deset najmoćnijih pasoša na svijetu završava se Islandom, sa 185 destinacija koje svojim građanima nude bezvizni ulazak ili vizu po dolasku.

Od zemalja regiona najbolje je rangirana Slovenija koja se nalazi na 9, mjestu, zatim slijedi Hrvatska koja je na 13. mjestu. Srbija se nalazi na 37. mjestu sa 138 zemalja do kojih možemo da dođemo bez vize, Crna Gora je na 46, a BiH na 50. mjestu.

Pasoši se rangiraju 19 godina
Globalno rangiranje pasoša staro 19 godina je sprovedeno na osnovu podataka koje je obezbijedila Međunarodna uprava za vazdušni saobraćaj ili IATA.

“Opšti trend prikazan na rang listi ide ka većoj slobodi putovanja, pri čemu se prosječan broj destinacija kojima putnici mogu pristupiti bez viza skoro udvostručio sa 58 u 2006. na 111 u 2024.”, rekao je Kristijan H. Kelin, predsjednik kompanije Henlei & Partners.

Uz to, on je primijetio da je globalni jaz u mobilnosti između onih na vrhu i na dnu indeksa postao “širi nego ikad”.

Kao prvo, najviše rangirani pasoši omogućavaju putovanje do 166 više destinacija bez vize u poređenju sa Avganistanom, koji ima pristup samo 28 zemalja i koji je posljednji na rang listi.

Ujedinjeni Arapski Emirati su napravili “najveći skok” na indeksu u posljednjoj deceniji, skočivši sa 55. u 2014. na 11. poziciju, navodi se u izvještaju.

Druga značajna poboljšanja u mobilnosti uključuju Ukrajinu i Kinu, koje su se popele po dva ranga u protekloj godini. Kina je sada na 62. mjestu na indeksu, dok je Ukrajina sada na 32. mjestu.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 36 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i veoma toplo vrijeme sa maksimalnom temperaturom od 31 do 36 stepeni Celzijusovih.

U jutarnjim časovima pretežno vedro, osim na sjeveru i zapadu gdje će biti promjenljivo oblačno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske.

Minimalna jutarnja temperatura iznosiće od 10 do 16, na jugu do 20 stepeni Celzijusovih.
Tokom dana očekuje se sve sunčanije i vruće. U popodnevnim časovima na planinama od jugozapada ka istoku umjeren razvoj oblaka, gdje lokalno može pasti i po koja kap kiše. Uveče vedro.

Duvaće slab do umjeren vjetar promjenljivog smjera.

Nastavi čitati

Društvo

SEMBERSKI POLJOPRIVREDNICI PROTESTVUJU NA RAČI: Hoćemo da živimo od svog rada (VIDEO)

Semberski poljoprivrednici danas protestuju na Graničnom prelazu Rača.

Oni su, podsjetimo, zatražili cijenu pšenice od minimalno 42 feninga i pozvali predstavnike ministarstva na razgovore u Banjaluku.

Današnja akcija, kako su ranije naveli, predstavlja nastavak njihove borbe za zaštitu domaće proizvodnje i prava poljoprivrednika, prenosi “InfoBijeljina”.

“Hoćemo da živimo od svog rada! Nama ne treba ničija sadaka! Ne mora predsjednik svake godine da dolazi da rješava ovu sramotu. Ima ko za to prima platu!”, poručio je nedavno Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije”.

Nastavi čitati

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI UIO: Uvoz mesa skoro 14 puta veći od izvoza

Uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu je tokom prvih pet mjeseci ove godine veći za skoro 14 puta u odnosu na izvoz, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Kako se navodi u ovim podacima, u periodu januar-maj ove godine uvezeno je meso za oko 222 miliona KM, dok je u istom periodu izvezeno za 16,3 miliona KM.

Tako je ove godine najviše uvezeno goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, za oko 135 miliona KM.

Slijedi uvoz svinjskog mesa, svježeg ili rashlađenog, za oko 46 miliona KM, pa mesa peradi i jestivih klaničkih proizvoda od peradi za oko 23 miliona KM.

Sa druge strane, najviše je izvezeno mesa peradi i jestivih klaničkih proizvoda od peradi za nešto manje od 14 miliona KM, pa mesa i jestivih mesnih klaničkih proizvoda za oko 1,5 miliona KM, te svinjskog mesa, svježeg ili rashlađenog, za oko 775.000 KM.

Kada su u pitanju države, najviše mesa i mesnih prerađevina uvezeno je iz Nizozemske, i to za oko 54 miliona KM.

Nakon Nizozemske, mesa je najviše u pet mjeseci ove godine došlo iz Italije, i to za 52 miliona KM, pa Poljske za oko 18,5 miliona KM.

Najviše je izvezeno u Crnu Goru, za 8,7 miliona KM, Srbiju za oko 2,5 miliona KM, te Hrvatsku 1,7 miliona KM.

U podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH piše i da je tokom cijele prošle godine uvezeno mesa i mesnih prerađevina za oko 590 miliona KM, dok je izvezeno ovih proizvoda za 46,2 miliona KM.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjara Republike Srpske, rekao je da je ovoliki uvoz nepotreban, da ugrožava domaću stabilnost i opštu sigurnost u ishrani.

“Ovo pravi ogromnu neravnotežu između uvoza i izvoza, te samim tim i manju ekonomsku dobit. Imamo neiskorištene resurse, a preveliki uvoz iz godine u godinu sve više ugrožava domaću proizvodnju”, naveo je Maljčić.

On kaže da je nemoguće da je meso skuplje u ponudi stanovništvu u Evropi iz koje se uvozi, nego nama.

“Niko nam ne može objasniti kako to da nas Evropska unija voli i daje nam subvencionisano meso. Konstantno govorimo da su to ogromne manipulacije. Uvoz smrznutog mesa nam dolazi nakon isteka šest mjeseci, što je zabranjeno u upotrebi u Evropskoj uniji. Mi smo u rangu evropskih kućnih ljubimaca, jer kućni ljubimci u EU jedu smrznuto meso starije od šest mjeseci. Kod nas se nigdje ne može vidjeti rok trajanja mesa, odnosno “upotrebljivo do”. Radi se jedna opšta manipulacija. Datum klanja i koliko traje svježe konzumno meso, to kod nas nije regulisano, potrošači to ne znaju. To su neviđeni propusti koji utiču na zdravlje ovog stanovništva, na ekonomiju, a samim tim i veći broj farmera i ljudi koji su ugroženi tim. O ovome treba pričati što više i upozoravati javnost”, objasnio je Maljčić.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, kaže da se stočni fond ne može planirati za godinu ili dvije, već unaprijed pet do 10 godina.

“Gubimo seosko stanovništvo, mladi odlaze, nema ko da radi. Brisel diktira stanje, nije to do nas. Namjerno se to radi, da se uništi naš stočni fond kako bi se uvozio taj njihov otpad”, naveo je Banjac.

Nastavi čitati

Aktuelno