Connect with us

Politika

Ko je “za”, a ko “protiv” ŠMITOVE ODLUKE?

Odluka Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH potvrdila je one stare, ali i otvorila nove političke frontove u BiH.

Tako jedni odluku nazivaju idiotskom u teatru zvanom BiH, drugi za njeno nametanje krive vladajuću koaliciju na nivou BiH (SNSD, HDZ BiH i “trojka”), treći, pak, kažu da su mjere dobre, ali ne i to što ih nameće stranac, dok četvrti pozdravljaju Šmitovu odluku, naglašavajući da će se konačno znati ko je kako glasao.

Pa, idemo redom…

Šmitova najnovija odluka biće tema i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čiji će poslanici, bar zvanično, na sjednici u četvrtak raspravljati o bezbjednosnoj i političkoj situaciji u svijetu, sa posljedicama po Republiku Srpsku.

Ali, potpuno je jasno da će Šmitov zakon biti centralna tema sjednice, a ako je suditi po ranijim najavama Srpska će imati odgovor.

Podsjetimo, najviše se pominje donošenje Izbornog zakona Republike Srpske.

“Što se mene lično tiče, zakon koji je rekao da će praviti eksperimente da u pet opština imaju skeneri, a u drugima nemaju, je u izvornom smislu idiotski. Da bilo gdje na svijetu sprovodite izbore u pet opština po jednom principu, a 55 po drugom je neviđeni i neprimjer idiotizam”, poručio je Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, komentarišući to što će prema izmjenama Izbornog zakona BiH na lokalnim izborima biti sproveden pilot-projekat u nekoliko lokalnih zajednica, a koji podrazumijeva uvođenje elektronske identifikacije birača, skenera za glasačke listiće i elektronske obrade i prenosa rezultata glasanja s nivoa biračkog mjesta.

Stevandić je podsjetio da su na ovu odluku digle glas brojne institucije i politički predstavnici, uključujući Evropsku uniju (EU) i hrvatsku stranu.

“Nelegalni Kristijan Šmit bez Savjeta bezbjednosti (SB) UN, koji glumi potrčka američke ambasade, trenutno ima protiv sebe dva naroda i jedan entitet, EU i SB UN. Pa na osnovu čije sile onda Šmit uopšte postoji i radi? Da je normalna osoba uhvatio bi prvi avion i otišao u Njemačku. Ne postoji nijedno mjesto, osim ovog teatra u BiH, da takav čovjek mijenja zakone, hapsi ljude i determiniše izborne procese. Ovo je nezabilježeno u Evropi”, rekao je Stevandić.

On je naglasio da takva odluka za cilj ima da napravi sukobe u BiH. “I da uništi put BiH prema EU. To je zadatak Kristijana Šmita”, smatra Stevandić.

Na pitanje da li nakon ovoga postoji mogućnost daljih dogovora lidera u vlasti, kazao je da je bolji svaki sporazum od nametanja i svaki dogovor od nesporazuma.

“U Laktašima smo dogovorili mnogo više, ali je poništeno odlukom američkog ambasadora, a ‘trojka’ nije imala dovoljno hrabrosti da kaže šta misli. Proces je vraćen i onda smo usvojili pola od onoga iz Laktaša, pa je EU bila dovoljno mudra da to prihvati. Ali, onda Šmit to vraća u doba potpune netrpeljivosti i podjela, da bi se narodi nahuškali jedni na druge. Hrvati i Srbi su spremni za dogovor, čekamo ‘trojku'”, naglasio je Stevandić.

Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, rekao je da je suština Šmitove odluke eliminisanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika iz političkog života, a sve u sprezi s tim što se Dodiku sudi pred Sudom BiH.

“O tome govori jasno član 8. zakona, gdje je Šmit dodao dvije nove tačke. I to tačka 5, koja glasi: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti’, te tačka 6: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu ima prestanak te službene dužnosti i tog radnog odnosa”, naveo je Višković.

Što se tiče opozicije u Srpskoj, oni smatraju da je isključiva krivica to što je Šmit nametnuo izmjene na aktuelnoj vladajućoj koaliciji u BiH.

“Oni su rekli da će završiti zakon do kraja februara, a nisu, i zato su doveli sebe u ovu situaciju. Šmitova odluka je obimna. Recimo, vrlo važna stvar, a kojom se niko nije bavio, jeste da se smanjuje broj mogućnosti preferencijalnog glasanja, dakle sa maksimalnog broja koliko ima kandidata, na samo tri sada. Ali ono što se već danas može reći da je zabrinjavajuće i da traži vrlo ozbiljan odgovor od onih koji su to pisali jeste zašto skeneri, koji su u stvari najvažniji, ne idu na svako biračko mjesto. Nije to svemirska tehnologija i nešto što se ne može uraditi. Mi se brinemo da je ovo popuštanje onima koji kradu na izborima”, kazao je Crnadak.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a , naglasio je da je ova stranka protiv bilo kakvih nametanja i od strane visokog predstavnika ili bilo koga drugog.

“Mislimo da se ovaj zakon treba vratiti u parlamentarnu proceduru i da kroz odgovarajuće amandmane bude izglasan tamo”, poručio je Miličević.

S tim je saglasan i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i potpredsjednik PDP-a, dodajući da to ne bi smjelo da se dešava u državi koja teži suverenitetu.

“Principijelno sam za uvođenje skenera i svega, ali to mora biti plod političkog i demokratskog procesa i legitimno izabranih ljudi od strane naroda. Znate, sad ja da odem u Austriju, Njemačku, Italiju, Rusiju, Bjelorusiju, SAD… i kažem: ‘Sada će važiti zakon koji ja kažem’. E, malo morgen”, istakao je Stanivuković.

I hrvatska strana oštro se protivi Šmitovoj odluci, nazivajući je neprihvatljivom.

“Ove, ničim izazvane reakcije OHR-a dolaze samo nekoliko dana nakon pozitivnih izvještaja iz EU prema BiH. Šmit je bez ikakve potrebe nametnuo 114 izmjena Izbornog zakona, čime se poništavaju svi pozitivni rezultati na evropskom putu BiH”, rekao je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

Međutim, dio predstavnika “trojke” smatra da su izmjene pozitivan iskorak jer se njima, navode, štiti integritet izbornog procesa, koji podrazumijeva da građani biraju i da mogu biti birani, bez intervencija i manipulacija njihovom voljom.

“Iako ostaje žaljenje što paket integriteta nije usvojen od strane domaćih aktera, uvođenje savremenih tehnologija je ipak značajan iskorak koji se mora pozdraviti”, poručili su iz SDP BiH.

Gotovo identično saopštenje dala je i Ambasada SAD u BiH.

“Žao nam je što se sve stranke nisu angažovale u dobroj vjeri ili se istinski obavezale na izborni integritet. Njihov neuspjeh je razlog zašto je visoki predstavnik morao djelovati”, poručili su iz Ambasade.

Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH dobra je odluka i prema mišljenju Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, odakle su poručili da će one spriječiti dokazane izborne krađe i prevare. Uz podsjećanje na tehničke izmjene, iz Koalicije napominju da se uvodi i reforma biračkih odbora u smislu uvođenja nestranačkih predsjednika i zamjenika predsjednika BO i ograničavanja članstva u biračkim odborima samo na parlamentarne političke subjekte.

Ali bilo je i onih koji smatraju da Šmitova odluka nije adekvatna.

Tako je Evropska unija (EU) saopštila da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv s evropskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu, te da sprovedu potrebne reforme koje će osigurati da se izbori sprovode u skladu s evropskim standardima.

Iz Ambasade Rusije u BiH poručeno je da se radi o nelegalnoj odluci te je upozoreno da će bilo koje “uvođenje u pravno polje BiH neokolonijalnih inicijativa izmišljenih u anglosaksonskim ambasadama u Sarajevu smatrati direktnim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je garant Ruska Federacija”.

I hrvatski predsjednik Zoran Milanović stao je u red onih koji smatraju da Šmit ne radi dobar posao, a u smislu izmjena Izbornog zakona BiH, te je rekao da se bezobrazno ignoriše pravo Hrvata u BiH da biraju svog predstavnika.

“Što se tiče BiH, statusa Hrvata, vidjeli smo da je nekakav Švarc, Šorc, Šulc donio izmjene. Dakle, BiH je nekompetentna kolonijalna uprava”, rekao je Milanović.

Related Topics:

Politika

MOŽE LI SE U SRPSKOJ “desiti narod” kao u Mađarskoj?

Nakon iznenađujuće pobjede mađarske opozicije, pitanje se nameće samo od sebe — može li taj talas stići i do Republike Srpske?

Opozicija tvrdi da može, ali i da mora. Jer, kako su poručili u emisiji Izazovi BN TV, radi se o posljenjim izborima na kojima se još ima šta birati.

“Ova diktatura mora pasti, jer inače neće biti Republike Srpske”, kaže Ognjen Bodiroga iz SDS-a, dok PDP-ov Slaviša Marković dodaje da u oktobru očekuje izborni zemljotres.

“Republika Srpska je već na granici opstanka i nikakvi vanjski neprijatelji nisu potrebni jer ova vlast sama uništava ono što je preostalo”, upozorava Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Promjena vlasti u Mađarskoj, prema sagovornicima emisije „Izazovi“, pokazuje da ni dugogodišnji politički sistemi nisu nedodirljivi.

Kako tvrde jasne su paralele između Orbanovog sistema i vladavine Milorada Dodika — porodični poslovi, korupcija, zaduživanje.

Ono što je mađarskom narodu očigledno bilo previše je ta enormna, zastrašujuća korupcija u Mađarskoj, kaže Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava.

“Korupcija koja je bila očigledna, koja je bila vidljiva, gdje je nekoliko porodica bliskih vrhu vlasti, pa i sam Orban i te firme i tajkuni povezani s njim. Oni su u pravom smislu pljačkali mađarski narod, vodili su mađarsku u bijedu, u siromaštvo… Mađarski narod je to prepoznao i rekao: neke stvari su dobre ali ovako više ne može.”, ističe Todorović.

Tu sličnost između Orbanove i Dodikove politike vidi i Slaviša Marković, poslanik PDP u NSRS i član PSS:

“Ta politika njegova je bila apsolutno slična ovoj politici koju imamo danas u Republici Srpskoj koju je predvodio Milorad Dodik, bivši predsjednik, gdje je jako uzak krug prijatelja i njegovih najbližih srodnika, maltene poklopio sva javna preduzeća i budžet.”

Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS u NS RS kaže da se u Mađarskoj “desio narod”

“Desio se narod koji očigledno nije bio zadovoljan razmjerama korupcije i određenim porodičnim vezama jer koliko mi je poznato Orban je poprilično i porodični biznis i neke svoje porodične ljude instalirao da budu predvodnici njegove politike u Mađarskoj.

Imamo slično i u Republici Srpskoj, ja to zovem porodični entitet, gdje jedna porodica odlučuje i ko će biti ministar i ko će se zaposliti na benzinskoj pumpi, gdje ćemo se zadužiti i šta ćemo dati za svoj lični interes”, smatra Bodiroga.

Dodaje da se na predstojećim izborima diktaturi mora stati u kraj.

“Svi oni ljudi koji žele dobrobit Republici Srpskoj, pogotovo iz opozicionih redova, oni moraju da sjednu za sto da se dogovore i da pronađu najbolje moguće rješenje jer izbori koji slijede, ja duboko vjerujem u to, su izbori da li će Republika Srpska uopšte da postoji poslije oktobra ili neće”

Upozorili su da je sadašnja vlast dovela Republiku Srpsku u stanje prezaduženosti i nekontrolisanog rasta cijena uz nedostatak strategije razvoja – što dodatno utiče na raspoloženje birača.

Posebna priča je stanje u javnim preduzećima gdje su naveli primjer najnovijih dešavanja u RiTE Ugljevik.

“Mi dok funkcioniše RiTE Ugljevik, dok postoji, moramo trećinu električne energije davati slovenačkoj Elektroprivredi. Oni su u suštini suvlasnici. Oni su suvlasnici a to ljudi slave.”, primjećuje Bodiroga.

Marković podsjeća da niko nikad ne preuzima odgovornost za propale ugovore.

“Kada je u pitanju koncesija za gospodina Serdarova. TE Ugljevik slavi što su otkupili koncesiju, ono što je bilo njihovo, a Republika Srpska je izgubila 240 miliona KM. I niko na TE nije postavio pitanje odgovornosti niti pitanje ko je taj koji je prodao koncesiju, ko je taj koji nije ispoštovao koncesioni ugovor.”

Todorović ističe da je sve to dobro osmišljeni kriminal koji vodi do propasti RiTE.

“To je upravo dobro osmišljeni kriminal u kome svjesno učestvuje određen broj građana ne shvatajući da će krajnje ishodište tog kriminala biti da tog Rudnika i Termoelektrane neće biti i da će Republika Srpska ostajati bez vrlo važnih resursa”

Republika Srpska je zahvaljujući ovoj vlasti najbjedniji dio Evrope i tako će ostati sve dok narod ćuti i trpi dok ih Vlast pljačka, kaže Todorović.

“To je pitanje za građane. Bićete siromašni, teško ćete živjeti, imaćete katastrofalan standard  sve dok budete mirno posmatrali kako kriminalna Vlast pljačka vas i vašu djecu. To je jednostavno naš izbor.”

Ključ je i u jedinstvu političkih aktera koji žele promjene, slažu se Bodiroga i Marković

“Mi ćemo naše različite poglede usaglasiti. Iamćemo najboljeg kandidata i za jednu i za drugu funkciju, koji će ukoliko se mi ujedninimo, a ujedinićemo se jer moramo zbog Republike Srpske, koji će sigurno pobijediti”, jasan je Bodiroga a Marković dodaje:

“Ja očekujem svakako ove godine da se desi izborni zemljotres i da se dese promjene u Republici Srpskoj. Kao što je reka i kolega Bodiroga, stopostotno jednistvo opozicije je garant pobjede u oktobru”

Zaključak je jasan – mađarski scenario moguć je i u Republici Srpskoj, uz masovniji izlazak birača i jedinstven nastup opozicije.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ŽESTOKO O SNSD-U: „Ne grade – blokiraju, ne rade – glume!“

Ne grade – blokiraju. Ne rade – glume. Ne nude rješenja – proizvode probleme – rekao je on.

Gradski odbor SNSD-a pretvorio se u teatar apsurda. Glavne uloge – odbornici. Svaki dan novi „nastupi“, novi video-snimci, loša gluma i još lošiji pokušaji da se zamažu oči javnosti.

Rekao je ovo generalni sekretar PSS i odbornik u Skupštini grada Banjaluka Nebojša Drinić i dodao da građani sve vide.

-Imali su oko 20 godina da urede Banjaluku. Dvadeset. I šta su uradili? Pogledajte Kola, Bronzani Majdan, Kmećane, Rekavice…plato Manjače… Dragočaj, Mišin Han, Prijakovce, Piskavicu, Potkozarje, Veriće…Ni vodu nisu uspjeli da riješe. A tamo gdje jesu nešto radili, radili su neadekvatno, pa smo morali ići za njima i popravljati njihove propuste.Tunjice 1 i 2? Opstruisali su koliko god su mogli – istakao je Drinić.

Dodaje da su se danas „sjetili“ puteva.

-Danas glume brigu. A istina je jednostavna. U mandatu gradonačelnika Draška Stanivukovića riješeno je više glavnih saobraćajnica nego što su oni uradili godinama. Prijačani, Kuljani, Motike, Debeljaci… to su konkretni rezultati, ne prazne priče. Predloženo je 10 miliona KM za putnu infrastrukturu – rekao je on.

Drinić ističe da SNSD mjesecima blokira lokalnu skupštinu.

-Ne grade – blokiraju. Ne rade – glume. Ne nude rješenja – proizvode probleme. I onda se pitaju zašto im građani više ne vjeruju. DJELA, gospodo – zaključuje Drinić.

Nastavi čitati

Politika

PSS FORMIRAO ODBOR U PELAGIĆEVU: Šarkanović na čelu, Stanivuković najavio fokus na građane

Za predsjednika OO izabran je Vaso Šarkanović, a Mićo Sajlović za potpredsjednika.

PSS je formirao Opštinski odbor u Pelagićevu, a za predsjednika OO izabran je Vaso Šarkanović, a Mićo Sajlović za potpredsjednika.

-Suština nije u imenima, nego u tome šta ćemo uraditi za ljude koji ovdje žive- rekao je predsjednik PSS, Draško Stanivuković.

Poručio je da za PSS ne postoje „veće“ i „manje“ opštine, ističući da je cilj razgovarati sa ljudima u svakom mjestu, od najvećih gradova do najmanjih sela.

Tokom posjete Pelagićevu, Stanivuković je naglasio da je direktan kontakt sa građanima ključan za razumijevanje stvarnih problema, bez obzira na nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost.

-Ne mislimo na članstvo, već na sve ljude – Srbe, Bošnjake, Hrvate i sve druge koji ovdje žive. Prije svega, važno nam je da vidimo kako ti ljudi zaista žive – rekao je Stanivuković.

On je ukazao na, kako tvrdi, neravnopravan položaj poljoprivrednika u Republici Srpskoj u odnosu na okruženje, navodeći da su podsticaji u Federaciji BiH, Srbiji i Hrvatskoj znatno veći.

-Ako neko startuje dva kilometra ispred vas, a vi dva kilometra iza, teško je tu trku dobiti. Tako je i sa našim poljoprivrednicima – rekao je on, dodajući da su subvencije po grlu stoke, litri mlijeka i hektaru obradive zemlje u Srpskoj značajno niže.

Stanivuković je posebno naglasio problem konkurentnosti domaće proizvodnje, ističući da visoke cijene goriva i nedovoljna podrška države dodatno opterećuju poljoprivrednike.

-Kako da budemo konkurentni ako su nam troškovi veći, a podrška manja? Danas se hranimo iz uvoza, a pokrivenost uvoza izvozom je svega oko 43 odsto – upozorio je on.

Govoreći o lokalnim pitanjima, Stanivuković je kritikovao način trošenja javnih sredstava, navodeći kao primjer izgradnju vrtića u Pelagićevu, za koji tvrdi da je značajno preplaćen.

-Imamo situaciju da objekat koji realno košta između 500 i 700 hiljada maraka bude plaćen čak dva miliona. To je nedopustivo i pokazuje koliko je korupcija prisutna – rekao je on.

Nastavi čitati

Aktuelno