Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?

Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 ili 2 stepena” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.

Time su se pozabavili istraživači s Masačusets Instituta Tehnologije (MIT); razvili su novi način mjerenja uticaja globalnog zagrijavanja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.
Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno perioda od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.

To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 i 25 stepeni, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.
Internet alat koji su razvili istraživači sa MIT-a takođe omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samim predstavlja ugodno vrijeme.

Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjeće Dominikanska Republika, koja će do kraja vijeka izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Еgipat izgubiće pola takvih dana.

Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više uprkos tome što je emitovao manje stakleničkih gasova.

A šta je s Еvropom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100?

U Еvropi takođe postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zagrijavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.

Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Еvropi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunija 12 dana.

Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između maja i septembra, navodi studija MIT, javlja “Slobodna Dalmacija”.