Connect with us

Zdravlje

KONTROLIŠITE EMOCIJE! Četiri načina uticaja bijesa na zdravlje

Ljutnja nije samo neprijatno osjećanje već može imati i loše posljedice po vaše zdravlje.

U najboljem slučaju, bijes nas upozorava na opasnost i prirodne podstiče na akciju. Ali bijes je emocija koju karakteriše osjećanje antagonizma prema nekome ili nečemu što vam je nanijelo nepravdu, prema Američkom psihološkom udruženju (APA).

“Kada su iskustva ljutnje prečesta, suviše intenzivna, traju predugo ili nisu proporcionalna događaju koji ga pokreće, emocija može imati problematične efekte na naše blagostanje i naše zdravlje”, kaže dr Rejmond Čip Tafrate, klinički psiholog i profesor na Državnom univerzitetu u Novoj Britaniji.

Bijes je dio odgovora na borbu, smrzavanje ili bjekstvo u kome nadbubrežne žlijezde preplavljuju tijelo hormonima stresa, kao što su adrenalin i kortizol, objašnjava dr Tafrate. Doživljavamo fiziološke efekte kao što su ubrzani otkucaji srca i visok krvni pritisak, brzo gurajući krv u srce. Tijelo se fizički priprema za “borbu” da bi se odbranilo ili pobjeglo od opasnosti.

Evo nekih zdravstvenih efekata bijesa koje treba da znate:

Bijes stresira srce
Doživljaj bijesa pokreće tijelo da oslobađa hormone stresa, koji vremenom mogu uticati na zdravlje srca. Istraživanja pokazuju da bijes (čak i trenutna ljutnja mjerena promjenama u izrazu lica) dovodi do promjena u srcu koje pogoršavaju sposobnost mišića da pumpa krv, što može dovesti do visokog krvnog pritiska i naknadnih komplikacija (kao što su bolesti srca, srčani udar, moždani udar, i metabolički sindrom). To je zato što adrenalin, koji se povećava kada ste ljuti, može izazvati promjene u srcu.

Dokazi sugerišu da je bes posebno povezan sa većim rizikom od srčanog udara. U sistematskom pregledu koji je razmatrao studije sa ukupno skoro četiri hiljade učesnika iz više od pedeset medicinskih centara u Sjedinjenim Državama, istraživači su otkrili više od dvostruko povećanje broja srčanih udara u roku od dva sata nakon izbijanja besa.

Ljutnja može poremetiti varenje
Mnoga istraživanja pokazuju da su mozak i crijeva u stalnoj komunikaciji i utiču jedno na drugo. Jedna uloga našeg autonomnog nervnog sistema (koji reguliše nevoljne tjelesne procese) je da pomaže u regulisanju varenja. Ali to može biti poremećeno kada tijelo pređe u režim borbe ili bijega, kao što se može desiti kao odgovor na stres.

Previše ljutnje ometa mentalno zdravlje
Biti u stanju ljutnje može uticati i na mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da je ljutnja često povišena kod emocionalnih poremećaja, kao što su anksioznost i depresija, i povezana je i sa težim simptomima i sa manjim odgovorom na liječenje. Bijes (posebno produžena ljutnja) takođe može uticati na našu koncentraciju i obrasce razmišljanja. To nas može učiniti neprijateljskim ili ciničnim, što može uticati na naše odnose i sposobnost stvaranja veza.

Ljutnja može da pokvari san
Pokazalo se da ljudi koji se bore da kontrolišu svoj bijes ili se češće osjećaju ljuti imaju lošiji san. Umjereni do visoki nivoi bijesa bili su značajno povezani sa povećanjem rizika od poremećaja sna kod odraslih od 40 do 70 procenata. Druga istraživanja sugerišu da osjećaj ljutnje povećava psihičko uzbuđenje i mentalni nemir, što kasnije otežava mogućnost da zaspite.

Zdravlje

NUTRICIONISTA RAZBIJA MITOVE! Koliko jaja može da se pojede dnevno?

Nutricionista Lazar Mitrić iz udruženja „Svi na vagu“ ističe da su jaja izuzetno hranljiva i korisna za naše zdravlje, te da imaju pozitivan uticaj na krvnu sliku i cjelokupno zdravlje.

On objašnjava da jaja nisu štetna, naprotiv, predstavljaju pravi „zlatni rudnik“ hranljivih materija.

Mitrić daje savjete o tome koliko jaja je sigurno unositi dnevno i objašnjava da nije potrebno izbjegavati žumance.

– Jedno veliko jaje ima 13 esencijalnih vitamina i minerala, visokokvalitetne proteine, a „teško“ je samo 70 kalorija! Belanca sadrže neke od visokokvalitetnih proteina, riboflavin i selen, a većina hranljivih sastojaka jajeta nalazi se u žumancetu. To su vitamin D – jaje je jedna od retkih namirnica koje prirodno sadrže ovaj vitamin ključan za zdravlje kostiju (telo iskoristi čak 90 odsto Ca iz jajeta) i imunološku funkciju – rekao je nutricionista.

– Važni su i selen, holin, neophodan za normalno funkcionisanje svih ćelija (posebno važan tokom trudnoće, podržava zdrav razvoj mozga fetusa), lutein i zeaksantin, antioksidansi koji smanjuju rizik od razvoja katarakte i usporavaju napredovanje makularne degeneracije povezane sa starenjem. Osim što su dobar izvor gvožđa (1,89 mg), snabdevaju nas i proteinima (2,7 g) — kaže nutricionista Lazar Mitrić.

– Donedavno, preporučivalo se da se ograniči konzumacija jaja, posebno masnih žumanaca koje sadrže holesterol, ali nova istraživanja pokazuju da su ove preporuke zastarele. To znači da ipak ne treba preterivati. Umerena konzumacija (1 jaje dnevno) nije povezana sa lošim nalazima u krvi i srčanim oboljenjima. Potpuno zdravim osobama doktori savetuju da ne bi trebalo da unose više od tri komada dnevno, ni za Uskrs. S druge strane, svakodnevni omleti od više jaja, uz brdo slanine ili kobasica nisu poželjni – savjetuje, piše Stil.

– Moramo ih razuveriti jer, ponavljam, upravo je žumance ono koje sadrži neke od najboljih hranljivih materija, koje jačaju našu krv i imunitet. Dakle, ako se neko odriče žumanca, odriče se fosfora i vitamina D, rastvorljivog u mastima, koji podržava naše opšte zdravlje, apsorbuje i kalcijum, pomaže da održimo jake kosti – rekao je nutricionista Lazar Mitrić.

– Ako ne konzumiramo jaja, zdrav rast i proizvodnja crvenih krvnih zrnaca ne mogu da budu na optimalnom nivou, gubimo energiju, otežani su proces pamćenja i koncentracija, a moguć je i nastanak jedne vrste anemije – istakao je nutricionista Lazar Mitrić.

– Za početak, treba znati da on nije tako loš. Tačno je da žumanca sadrže puno holesterola, 185 miligrama ima jedno veliko jaje (62 odsto dnevnog unosa), kao i da se dugo verovalo da konzumiranje holesterola iz jaja povećava njegov nivo u organizmu. Međutim, to kod zdravih osoba ima relativno mali uticaj na holesterol u krvi. Jaje ima i lecitin, koji suzbija dejstvo holesterola i pospešuje njegovu eliminaciju iz organizma. U problemu su oni kojima je dijagnostikovana bolest, pre svega dijabetes, kao i srčani bolesnici koji ne znaju da stanu kad im se u tanjiru nađu suhomesnati proizvodi, neki sirevi – istakao je nutricionista Lazar Mitrić.

Nastavi čitati

Zdravlje

ZA OLAKŠANJE I LAKO ISKAŠLJAVANJE! Ovaj napitak ublažava kašalj PREKO NOĆI!

Kašalj je moguće ublažiti i izliječiti prirodnim sastojcima koje vjerovatno već imate u svojoj kuhinji. Žalfija je pravi izbor u zaustavljanju kašalja.

Zašto žalfija?

Visoka efikasnost biljke objašnjava se sadržajem vrijednih eteričnih ulja u njenim listovima, koja posjeduju antibakterijska i antiiflamatorna dejstva. Takođe, u njihovom sastavu je mnogo fosforne kiseline, vitamina C, B1, P, tanina.

Narodna medicina preporučuje da se kod suvog kašlja uzima mlijeko sa žalfijom – jer se vjeruje da ova kombinacija omekšava suv kašalj i pomaže prilikom izbacivanje sluzi.

Za ovaj magičan napitak vam je potrebno:

250 ml mlijeka

jedna supena kašika osušene i samljevene žalfije

Jedna kašičica maslaca

Jedna kašičica meda

Jedna trećina kašičice kurkume

Priprema:

Neophodno je u šerpicu nasuti 250 ml mlijeka, dodati jednu supenu kašiku žalfije, nakon čega, na tihoj vatri, dovesti do ključanja.

Čim mlijeko proključa, odmah ga sklonite sa šporeta i dodajte jednu kašičicu maslaca, poklopite šerpu i ostavite da odstoji 15 minuta, prenosi Krstarica.

Potom procijedite i dodajte kašičicu meda i 1/3 kašičice kurkume ( za djecu 1/4 kašičice) i promiješajte.

Ovaj napitak treba popiti do posljednje kapi pola sata prije spavanja. Možete ga pripremati nekoliko dana, dok ne osjetite olakšanje i lako iskašljavanje sluzi iz bronhija, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Zdravlje

TRI ZDRAVE NAVIKE KOJE JAČAJU IMUNITET! Šta preporučuju stručnjaci?

Radnje koje preduzimamo svakodnevno su od vitalnog značaja za naše opšte blagostanje – uključujući stanje našeg imunološkog sistema.

“Imuni sistem je duboko povezan sa drugim sistemima, posebno sa crevima, u kojima se nalazi preko 70 % imunih ćelija”, kaže Kloi Vord, praktičar funkcionalne ishrane za Real Simple.

Radnje kao što su jedenje hrane bogate hranljivim sastojcima, upravljanje stresom, davanje prioriteta spavanju i fizička aktivnost mogu ojačati imunitet smanjenjem upale, podržavanjem zdravlja crijeva i poboljšanjem sposobnosti tijela da se bori protiv infekcija. Zbog toga je veoma važno izbegavati sedentarni način života. Međutim, mnogo je lakše reći nego učiniti.

Dajte prioritet zdravlju crijeva
Zdravlje crijeva je najvažniji prioritet kada su u pitanju navike za jačanje imuniteta, kaže dr Ejmi Majers, stručnjak za funkcionalnu medicinu.

“Zamislite svoj imunološki sistem kao vojsku u svom tijelu. Kada je ova vojska jaka i podržana zdravim crevima, ona ima alate za odbijanje napada. Međutim, kada je vaš imuni sistem slab, ranjiv je na ove napade. Ne možete imati zdrav imuni sistem bez zdravih crijeva”, kaže on.

Zato je toliko važno da hranite svoje tijelo hranom koja je zdrava za crijeva. Uključite fermentisanu hranu poput kiselog kupusa, kimčija i kefira u svoju ishranu kako biste povećali korisne bakterije u crijevima, koje igraju ključnu ulogu u regulisanju imunološkog odgovora. Pored toga, fokusirajte se na konzumiranje hrane bogate probioticima – kao što su špargle, bijeli luk i banane – da biste promovisali zdravu sluznicu crijeva.

Dobro spavajte
Spavanje je više od samog predaha od dugog dana – san je suštinski dio održavanja vašeg ukupnog zdravlja, objašnjava dr Majers.

“San je vitalni dio učenja, zadržavanja pamćenja, pa čak i detoksikacije vašeg tijela. Neadekvatan san može uticati na srce, mozak, usporiti metabolizam, izazvati depresiju i anksioznost i oslabiti vaš imuni sistem i zdravlje crijeva”, kaže on.

Efikasno upravljajte stresom
Iako efikasno upravljanje stresom može biti izazov, isplati se.

“Produženi stres dovodi do povišenih nivoa kortizola, koji vremenom može potisnuti imunološku funkciju slabljenjem sposobnosti tela da proizvodi adekvatne imune ćelije, kao što su limfociti (bijela krvna zrnca)”, objašnjava Vord.

“To otežava tijelu da uspostavi efikasan imuni odgovor, ostavljajući ga ranjivijim na infekcije i hronične bolesti”, dodaje Vord.

(Novosti.rs)

Nastavi čitati

Aktuelno