Connect with us

Svijet

LJEKAR ZLOSTAVLJAO PREKO 40 VOJNIKA?! Skandal kakav američka vojska ne pamti! Prijeti mu 330 GODINA ZATVORA

Vojni doktor Michael Stockin suočava se s 50 tačaka za nedolično ponašanje. Naime, brojni američki mediji nakon suđenja u Washingtonu već su ga nazvali “najvećim vojnim krivičnim progonom za zloupotrebe”.

Stockin, 38, optužen je da je navodno zlostavljao 41 muškog pacijenta dok je radio kao anesteziolog u vojnoj bolnici Madigan, smještenoj u zajedničkoj bazi Lewis-McChord, jednoj od najvećih vojnih baza u Sjedinjenim Državama.

Najraniji incidenti, koji su uključivali neprikladno dodirivanje pacijenata, počeli su krajem 2019. godine i nastavili su se do 2022. godine. Mnogi slučajevi su se odnosili na dodirivanje genitalija pacijenata, a optuženi je navodno pokušao da prikrije navodno zlostavljanje lažnom tvrdnjom da je dodirivanje imalo “medicinsku svrhu”.

Očekivalo se da će se Stockin izjasniti da nije kriv po optužbama, ali je odlučio da odgodi izjašnjavanje o krivici na svom prvom ročištu. Robert Capovilla, Stockinov advokat, pozvao je javnost da zadrži presudu dok se slučaj ne završi.

“Namjeravamo se boriti protiv svake pojedinačne optužbe dok porota ne donese svoju presudu. Do tada se iskreno nadamo da je američka vojska u potpunosti spremna da poštuje Stokinova ustavna prava u svakoj fazi ovog procesa, unutar i izvan sudnice. Pozivamo sve da Budite otvoreni, da zapamtite da se Stockin smatra nevinim i da shvatite da ova borba tek počinje”, rekao je advokat.

Dva Stokinova bivša pacijenta opisali su u ekskluzivnim intervjuima za CBS News kako je vojni doktor iznevjerio njihovo povjerenje. Obojica su svoje iskaze dali anonimno, iz straha od odmazde. Obojica muškaraca, sada u penziji, opisali su posjetu Stokinu zbog fizičkog bola. Kada bi završili sami sa doktorom u sobi, zamolili su ih da se skinu, a on bi im pregledao donji deo tela i genitalije, neprimereno ih dodirujući.

Jedan od muškaraca, penzionisani komandant prve klase koji je zatražio medicinsku pomoć na osnovu uputnice za artritis u ramenima, rekao je da je u početku bio “veoma zbunjen” svojim “temeljnim pregledom”.

“Ja i dr. Stokin ostali smo sami u prostoriji. Prvo mi je pregledao ramena, a onda me zamolio da ustanem, spustim pantalone i podignem ogrtač. Lice dr. Stokina je bilo u preponama i počeo je dirati moje genitalije “, rekao je bivši pacijent.

Drugi penzionisani vojnik rekao je da ga je Stockin navodno zlostavljao u tri navrata i opisao slično iskustvo kada je dobio “alternativnu procjenu”. Obojica su rekli da je iskustvo ostavilo duboke emocionalne ožiljke na njima.

“Nisam se mogao natjerati da pričam o tome šta mi se dogodilo čak ni sa suprugom. Bilo mi je jako neugodno”, rekao je vojnik.

Obojica kažu da namjeravaju svjedočiti na vojnom sudu 7. novembra.

“To je emotivno, to nije nešto na šta sam navikao”, rekao je vojnik o predstojećem svjedočenju. “Mogu da se nosim sa mnogo stvari. Mogu da se nosim sa ljutnjom, mogu se nositi sa borbom, ali emocije i slične stvari, to je lično.”

U septembru su dvije Stokinove žrtve, jedna penzionisana, a druga još u vojnoj službi, optužile vojsku i Ministarstvo odbrane za nemar jer nisu spriječili navodnu zloupotrebu. “Činjenica da je dr. Stockin mogao zlostavljati toliko pacijenata je uvjerljiv dokaz da je vojska bila nemarna u nadgledanju doktora”, tvrdi Christine Dunn, advokatica koja zastupa dva vojnika.

Istraga će ostati otvorena tokom suđenja, a Odeljenje za kriminalističke istrage američke vojske će sprovesti dalju istragu ako se jave dodatne žrtve.

Stockin je, u međuvremenu, suspendiran i ne može primati pacijente, ali je njegova medicinska licenca i dalje aktivna, prema bazi podataka Ministarstva zdravlja Washington State Departmenta.

Tužioci su rekli da će “nastaviti da procenjuju” da li da traže pritvor na osnovu potencijalne opasnosti da bi major Stockin “mogao da pobegne ili da se upusti u dalje nedolično ponašanje”.

Ako bude proglašen krivim, Stokin bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom i otkazom. Ako bude osuđen po svim tačkama optužnice, Stokin bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom do 330 godina, ukoliko bi kazne služile uzastopno.

Kurir.rs/Jutarnji.hr/CBSNews

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno