Connect with us

Svijet

LJEKAR ZLOSTAVLJAO PREKO 40 VOJNIKA?! Skandal kakav američka vojska ne pamti! Prijeti mu 330 GODINA ZATVORA

Vojni doktor Michael Stockin suočava se s 50 tačaka za nedolično ponašanje. Naime, brojni američki mediji nakon suđenja u Washingtonu već su ga nazvali “najvećim vojnim krivičnim progonom za zloupotrebe”.

Stockin, 38, optužen je da je navodno zlostavljao 41 muškog pacijenta dok je radio kao anesteziolog u vojnoj bolnici Madigan, smještenoj u zajedničkoj bazi Lewis-McChord, jednoj od najvećih vojnih baza u Sjedinjenim Državama.

Najraniji incidenti, koji su uključivali neprikladno dodirivanje pacijenata, počeli su krajem 2019. godine i nastavili su se do 2022. godine. Mnogi slučajevi su se odnosili na dodirivanje genitalija pacijenata, a optuženi je navodno pokušao da prikrije navodno zlostavljanje lažnom tvrdnjom da je dodirivanje imalo “medicinsku svrhu”.

Očekivalo se da će se Stockin izjasniti da nije kriv po optužbama, ali je odlučio da odgodi izjašnjavanje o krivici na svom prvom ročištu. Robert Capovilla, Stockinov advokat, pozvao je javnost da zadrži presudu dok se slučaj ne završi.

“Namjeravamo se boriti protiv svake pojedinačne optužbe dok porota ne donese svoju presudu. Do tada se iskreno nadamo da je američka vojska u potpunosti spremna da poštuje Stokinova ustavna prava u svakoj fazi ovog procesa, unutar i izvan sudnice. Pozivamo sve da Budite otvoreni, da zapamtite da se Stockin smatra nevinim i da shvatite da ova borba tek počinje”, rekao je advokat.

Dva Stokinova bivša pacijenta opisali su u ekskluzivnim intervjuima za CBS News kako je vojni doktor iznevjerio njihovo povjerenje. Obojica su svoje iskaze dali anonimno, iz straha od odmazde. Obojica muškaraca, sada u penziji, opisali su posjetu Stokinu zbog fizičkog bola. Kada bi završili sami sa doktorom u sobi, zamolili su ih da se skinu, a on bi im pregledao donji deo tela i genitalije, neprimereno ih dodirujući.

Jedan od muškaraca, penzionisani komandant prve klase koji je zatražio medicinsku pomoć na osnovu uputnice za artritis u ramenima, rekao je da je u početku bio “veoma zbunjen” svojim “temeljnim pregledom”.

“Ja i dr. Stokin ostali smo sami u prostoriji. Prvo mi je pregledao ramena, a onda me zamolio da ustanem, spustim pantalone i podignem ogrtač. Lice dr. Stokina je bilo u preponama i počeo je dirati moje genitalije “, rekao je bivši pacijent.

Drugi penzionisani vojnik rekao je da ga je Stockin navodno zlostavljao u tri navrata i opisao slično iskustvo kada je dobio “alternativnu procjenu”. Obojica su rekli da je iskustvo ostavilo duboke emocionalne ožiljke na njima.

“Nisam se mogao natjerati da pričam o tome šta mi se dogodilo čak ni sa suprugom. Bilo mi je jako neugodno”, rekao je vojnik.

Obojica kažu da namjeravaju svjedočiti na vojnom sudu 7. novembra.

“To je emotivno, to nije nešto na šta sam navikao”, rekao je vojnik o predstojećem svjedočenju. “Mogu da se nosim sa mnogo stvari. Mogu da se nosim sa ljutnjom, mogu se nositi sa borbom, ali emocije i slične stvari, to je lično.”

U septembru su dvije Stokinove žrtve, jedna penzionisana, a druga još u vojnoj službi, optužile vojsku i Ministarstvo odbrane za nemar jer nisu spriječili navodnu zloupotrebu. “Činjenica da je dr. Stockin mogao zlostavljati toliko pacijenata je uvjerljiv dokaz da je vojska bila nemarna u nadgledanju doktora”, tvrdi Christine Dunn, advokatica koja zastupa dva vojnika.

Istraga će ostati otvorena tokom suđenja, a Odeljenje za kriminalističke istrage američke vojske će sprovesti dalju istragu ako se jave dodatne žrtve.

Stockin je, u međuvremenu, suspendiran i ne može primati pacijente, ali je njegova medicinska licenca i dalje aktivna, prema bazi podataka Ministarstva zdravlja Washington State Departmenta.

Tužioci su rekli da će “nastaviti da procenjuju” da li da traže pritvor na osnovu potencijalne opasnosti da bi major Stockin “mogao da pobegne ili da se upusti u dalje nedolično ponašanje”.

Ako bude proglašen krivim, Stokin bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom i otkazom. Ako bude osuđen po svim tačkama optužnice, Stokin bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom do 330 godina, ukoliko bi kazne služile uzastopno.

Kurir.rs/Jutarnji.hr/CBSNews

Svijet

PUTINU PRISTALICE ČESTITALE ROĐENDAN! “Bože, čuvaj cara”

Ruskog predsjednika Vladimira Putina, na njegov 72. rođendan, neki od njegovih pristalica nazvali su carem.

Dodali su da je podigao Rusiju s koljena i da će pobijediti Zapad u ratu u Ukrajini.

Putin, koji je preuzeo vodeću poziciju u Kremlju 1991. godine, samo osam godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, najduže je na čelu Kremlja još od Josifa Staljina, koji je umro u svojoj dači izvan Moskve 1953. godine, u 74. godini.

“Bože, čuvaj cara!” ruski ideolog Aleksandar Dugin, koji je dugo zagovarao ujedinjenje rusofonih govornih područja i ostalih teritorija u ogromno novo rusko carstvo, koje bi, prema njegovoj zamisli, trebalo uključivati i Ukrajinu.

“Putin vlada zemljom samouvjereno i smireno. I uvijek će tako biti”, dodao je Dugin u rođendanskoj čestitki koju je objavio na kanalu za razmjenu poruka Telegram, nekoliko minuta nakon ponoći.

Nastavi čitati

Svijet

VISOKI ZVANIČNIK DANAS NAJAVIO OSTAVKU! Još jedna kriza u Šolcovoj stranci

Visoki zvaničnik iz stranke nemačkog kancelara Olafa Šolca najavio je danas svoju ostavku, navodeći zdravstvene probleme, godinu dana prije izbora na kojima će se socijaldemokrate suočiti sa teškom borbom za ostanak na vlasti.

Kevin Kinert, je generalni sekretar Socijaldemokrata, partijski zvaničnik odgovoran za svakodnevnu političku strategiju.

Šolc je doveo stranku do pobjede na nacionalnim izborima 2021. ali njeni rezultati u anketama su od tada naglo pali, pošto je koalicija sa ekolozima Zelenima i slobodnim demokratama obilježena stalnim sukobima, a država se nalazi u recesiji već drugu godinu za redom.

Kinert je bivši šef omladinske organizacije te stranke i bio je vođa neuspješne kampanje početkom 2018. protiv ulaska socijaldemokrata u poslednju koalicionu vladu tadašnje kancelarke Angele Merkel.

U pismu članovima stranke objavljenom na Instagramu, Kinert je naveo da je nedavno rekao da svi u stranci “moraju nadmašiti sebe” u kampanji za sljedeće izbore, zakazane za septembar 2025.

– Ja sam sebe trenutno ne mogu da nadmašim, jer nažalost nisam zdrav, napisao je on, ne iznoseći detalje.

– U doglednoj budućnosti, potrebna mi je energija koja je neophodna da ponovo ozdravim, dodaje se u objavi.

Kinert je rekao da je obavijestio lidere stranke Saskiju Esken i Larsa Klingejla da se povlači.

Kinertova ostavka je druga značajna kadrovska promjena u vladajućim strankama posljednjih nedjelja.

Dvojica lidera Zelenih najavila su 25. septembra da će se povući nakon najnovijih izbornih rezultata.

Socijaldemokrate su završile iza konzervativnog opozicionog bloka krajnje desničarske stranke “Alternativa za Njemačku” na izborima za Evropski parlament u junu.

Nastavi čitati

Svijet

ERDOGAN “Izrael će prije ili kasnije PLATITI CIJENU”

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da će Izrael prije ili kasnije platiti cijenu za, kako je naveo, “genocid koji sprovodi već godinu dana” u Pojasu Gaze.

Erdogan navodi da taj genocid ne ubija samo Palestince, već cijelo čovječanstvo.

“Kao što je Hitlera zaustavila zajednička alijansa čovječanstva, Netanjahu i njegova mreža ubistava će biti zaustavljeni na isti način”, rekao je Erdogan u izjavi na platformi Iks povodom godišnjice napada Hamasa na jug Izraela i početka rata u Pojasu Gaze.

Erdogan je naveo da žali za desetinama hiljada ljudi koje je ubila izraelska vojska za godinu dana u Pojasu Gaze i u Libanu, ponavljajući da ti sukobi pokazuju da međunarodni sistem ne služi čovječanstvu.

“Svijet u kojem nema odgovornosti za genocid u Gazi neće imati mira. Turska će nastaviti da se suprotstavlja izraelskoj vladi i poziva svijet da joj se pridruži”, istakao je Erdogan.

Prva godišnjica terorističkog napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra prošle godine, obilježava se danas.

Hamas je toga dana ubio 1.200 ljudi i uzeo oko 250 talaca.

U sukobu koji je usljedio između Hamasa i Izraela, poginulo je više od 41.820 Palestinaca u Pojasu Gaze, kao i više od 2.000 ljudi u Libanu.

Nastavi čitati

Aktuelno