Connect with us

Svijet

MEDIJI SE PITAJU Da li će Tramp biti poput MUSOLINIJA?

Fašistički lider Benito Musolini je sedmog aprila 1926. održao govor na konferenciji hirurga i onda pješke u pratnji svojih saradnika krenuo ulicama Rima. Kada je bio kod Kapitolskog trga iz mase je iskočila Irkinja Vajolet Gibson i upucala ga.

Metak je okrzno Musolinijev nos, a Gibsonova je pokušala ponovo da puca ali se metak zaglavio i policija ju je ubrzo savladala. Musolini je brzo prebačen na sigurno. Poslije nekoliko sati on se pojavio u javnosti kako bi uvjerio svoje pristalice da je dobro.

Pozirao je za velikim bijelim zavojem na nosu. Portal “Politico” je u svojoj analizi dao osvrt na dešavanja od prije skoro jednog vijeka i nedavni pokušaj ubistva Donalda Trampa, kandidata Republikanske stranke na predstojećim izborima u SAD.

Atentat je pokušaj da se jednim potezom promijeni tok istorije. Međutim, kroz istoriju se pokazalo da oni češće ne uspijevaju i da više služe ne za likvidaciju moćnika već za jačanje njegovog kulta ličnosti. Musolini je pokazao kako se to radi.

Nakon što je bio premijer jedne koalicione vlade, Musolini je proglasio diktaturu u januaru 1925. Nakon toga, pucanj Vajolet Gibson je bio treći pokušaj ubistva Musolinija.

Ranije napade izveli su italijanski antifašisti: Tito Zamboni, član parlamenta, socijalista, uhapšen je prije nego što je uspio da ispali bazuku na Dučea iz hotelske sobe koju je iznajmio. Anarhista Đino Luketi bacio je bombu na Musolinijevu kolonu, ali ona nije eksplodirala.

U vrijeme kada je Gibsonova pucala, Musolini je koristio niz napada kao opravdanje za izdavanje “Zakona za odbranu države”, koji su Italiju transformisali iz demokratije u autoritarnu državu.

Poređenje između Musolinija i Trampa može biti preuveličano. Kao prvo, Tramp trenutno nije na vlasti. On je moćan čovjek, ali ne možemo sa sigurnošću da znamo kako bi reagovao da se pucnjava dogodila kada je bio u Bijeloj kući i da li bi to iskoristio da se obračuna sa kritičarima ili da proširi svoj autoritet.

Ono što je sada jasno jeste da je atentat učinio Trampov kult ličnosti snažnijim i moćnijim za njegove sljedbenike. Njegove tvrdnje da je žrtva u njihovo ime sada su vjerodostojnije, a njegova ličnost zacementirana kao nesalomivi borac. I on to zna.

Od Dučea pa nadalje, jake vođe su se stalno iznova trudile da pokažu da su drugačije od drugih ljudi. Oni misle o velikim djelima, radeći stvari u obimu koje većina političara ne bi ni pokušala (pamti se Trampova ambicija da deportuje 15 do 20 miliona ljudi iz Amerike), razmišljaju unaprijed, zadržavajući kontrolu nad svakom situacijom čak i u trenucima kada su lično na meti i akutno su svjesni političkog i medijskog uticaja događaja koji stvaraju istoriju, uključujući i atentate.

Poznavanje ponašanja moćnika daje Trampovim postupcima u dramatičnim trenucima nakon što je upucan ključni referentni okvir, prenosi “Telegraf”. Većina ljudi u toj situaciji bi imala instinkt da pobjegne na sigurno. Ne i Tramp, koji je rekao agentima Tajne službe “čekaj, čekaj” kako bi mogao da obuje cipele, izloži svoje lice, ruku i šaku kamerama i gomili, i uzvikuje “bori se, bori se, bori se”.

Baš kao što je Duče prepravio vladu da podrži svoje ambicije za apsolutnu vlast prije tačno jednog vijeka, Tramp je mogao da da sve od sebe da ga slijedi. A pokušaj ubistva potencijalno ojačava njegovu poziciju.

U ovom svijetlu, Musolinijev zavijeni nos i Trampovo zavijeno uho govore o tome kako autokrate mogu da iskoriste nevolju da ojačaju svoju moć i to na račun demokratije.

Related Topics:

Svijet

ON JE DANAS NAJTRAŽENIJI ČOVJEK NA SVIJETU! A, nije imao pojma šta se događa?

Vlasnik bugarske fiktivne firme Norta Global, navodno odgovorne za prodaju pejdžera koji su eksplodirali širom Libana u rukama pripadnika Hezbolaha, nestao je na dan eksplozije i otad mu se gubi svaki trag, piše Dejli mejl.

Preduzetnik Rinson Hose (39), koji živi u Norveškoj, a porijeklom je iz Indije, naveden je kao vlasnik firme Norta Global.

Hose je u utorak trebalo da napusti svoj stan u predgrađu Osla i da krene na ranije planirani poslovni put. Međutim, njegov primarni poslodavac, norveški medijski konglomerat NHST Media Group, nije mogao da stupi u kontakt s njim, te su u srijedu uveče o tome obavijestili norvešku obavještajnu službu

Sutradan je lokalna policija saopštila da je pokrenuta preliminarna istraga “o informacijama koje su izašle na vidjelo”.

“Svjesni smo informacija, ali za sada nemamo komentar”, rekla je portparolka norveške policije u Oslu Uni Grundal.

U ovom trenutku nema dokaza koji bi ukazivali na to da je Hose namjerno pomogao u pronalaženju pejdžera korišćenih za napad na članove Hezbolaha, kao ni da je znao za operaciju iza koje, kako tvrdi Hezbolah, stoji Izrael.

Mediji pišu da se Hose preselio u Norvešku 2015. godine, nakon što je dvije godine radio za jednu firmu iz Londona. Hose živi u Oslu sa suprugom i ima norveško državljanstvo, piše San.

Njegove komšije u tihom predgrađu Osla rekli su za Rojters da ne znaju mnogo o njemu.

Međutim, jedna njegova prijateljica izjavila je za norvešku novinsku stranicu VG da je bila šokirana kada je saznala da ga povezuju s eksplozijama u Libanu.

“Sviđao se cijelom mom krugu prijatelja. Godinama je čuvao svoju kosu kako bi mogao da je donira oboljelima od raka. Za mene je on čovjek velikog srca”, rekla je prijateljica nestalog Hosea.

Norta Global osnovana je u aprilu 2022. godine, a sjedište firme je registrovano u jednoj zgradi u Sofiji gdje je prijavljeno gotovo 200 drugih preduzeća.

Kompanija je, na svojim zvaničnim beb stranicama, prije nego što su obrisane u četvrtak, oglašavala usluge savjetovanja, tehnološke integracije, zapošljavanja i autsorsinga.

“Tražite li agilnu kompaniju da vam pomogne da uspjete ili da pronađe pravo tehnološko rješenje za vas? Ne tražite dalje”, pisalo je na internet stranici koja je imala opcije na engleskom, bugarskom i norveškom jeziku. Rojters piše da je kontaktirao Hosea, ali da je on prekinuo telefonski poziv kada je upitan o poslovanju u Bugarskoj.

Prije je mađarski portal Telex pisao da je Norta Global bila direktno uključena u nabavu pejdžera, tvrdeći da je firma “organizovala isporuku i prodala” pejdžere Hezbolahu. Međutim, zatim je bugarska Državna agencija za nacionalnu bezbjednost objavila da bugarska firma nije povezana s nabavkom pejdžera, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

VANREDNO U HOLANDIJI: Ljudi na ulici napadnuti nožem, ima mrtvih i povrijeđenih

Jedna osoba je ubijena, a druga teško ranjena u incidentu u holandskom lučkom gradu Roterdamu kada je napadač, koji je uzvikivao Alahu Akbar, napao ljude nožem.

Nizozemska policija je uhapsila osumnjičenog koji je takođe povrijeđen.

Portparol policije Vesel Stole rekao je da policajci istražuju napad u blizini Erazmusovog mosta u Roterdamu.

Stole je rekao da za nisu poznati motivi.

Nizozemski dnevnik “De Telegraf”, pozivajući se na svjedoke na licu mjesta, izvjestio je da je čovjek nasumice napao ljude sa dva noža uzvikujući Alahu Akbar.

Stole je rekao da je policija na mjestu događaja takođe čula da je čovjek uzviknuo Alahu Akbar i da je “to dio istrage”.

Jedan prolaznik je sa dva štapa udario napadača i uspio da mu istrgne noževe. Kako je posvjedočio prvo je mislio da je u pitanju tuča, ali kada se približio vidio je da napadač drži dva noža i njima ubada prolaznike, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN LJUT NA BRISEL ZBOG POPLAVA U MAĐARSKOJ: “Budemo li čekali da nas spasi, u vodi smo do grla”

Orban je ljut na Brisel zbog poplava u Mađarskoj.

Mađarski premijer Viktor Orban ne vjeruje da će njegova zemlja dobiti pravovremenu pomoć od Evropske unije nakon velikih poplava koje su ove nedjelje pogodile centralnu Evropu.

“Uz dužno poštovanje, ako bismo čekali da nas Brisel spase, bili bismo do grla u vodi”, rekao je juče Orban, piše Politiko, prenosi jutarnji.hr.

U razornim poplavama u Evropi poginula je najmanje 21 osoba, a Mađarska je poslednja država koja je pogođena prirodnom katastrofom. Vlasti u Budimpešti još nisu izvijestile o tamošnjim žrtvama. Ranije ove nedjelje, Orban je odložio sve svoje međunarodne obaveze zbog poplava, ali je ljut na Brisel.

“Ukoliko dođe do situacije u zemlji u kojoj je to neophodno, postoji mehanizam koji se može aktivirati jednostranim obavještenjem. Mi smo to uradili, što znači da je Brisel počeo da ispituje da li možemo da dobijemo neku vrstu pomoći. Kada se s njima završe te komplikovane procedure, onda ćemo dobiti podršku Brisela”, rekao je Orban.

Na njegove primjedbe, piše Politiko, možda je uticala ranija odluka Evropskog suda pravde da kazni Mađarsku sa 200 miliona evra zbog kršenja zakona o azilu.

Nastavi čitati

Aktuelno