Connect with us

Društvo

NAUČNI RADOVI DOKAZALI: Trgovska gora neprihvatljiva za odlaganje radioaktivnog otpada

Na međunarodnom naučnom simpozijumu “Trgovska gora – predložena lokacija za odlagalište radioaktivnog otpada” koji je održan u srijedu u Banjaluci, predstavljena su 23 naučna rada, a tom prilikom je istaknuto da će se u hrvatskom Saboru naredne sedmice po hitnom postupku raspravljati o prijedlogu zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Hrvatska, ističu stručnjaci, ovom problemu pristupa političkim odlukama, iako po međunarodnim obavezama ne bi smjeli donijeti odluku o lokaciji za ovakvu vrstu objekta bez dobijanja pozitivne ocjene Procjene uticaja na životnu sredinu.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, je kazao da se ovim radovima zaokružuje argumentacija, te da pored tehničkih i terenskih istraživanja, stručno, naučno i pravno dokazuju zašto objekat takvog tipa ne treba da se gradi na Trgovskoj gori.

Akademik Neđo Đurić je rekao da će nastaviti raditi na bitnim pitanjima, te objasniti zašto lokacija Trgovska gora nije povoljna za odlagalište radioaktivnog otpada.

“Struka treba time da se pozabavi, na osnovu rezultata koje ima i koje treba prikupiti, kako bi napravili projekciju šta će biti na tom prostoru u narednom periodu i koliko je to sigurno. Mi, iz tehničkog dijela insistiramo da vidimo da li će to područje, u slučaju da se odlagalište izgradi, biti područje sa lošim geografskim porijeklom. Za nas je bitan prostor od pet i 20 km i šire, u odnosu na odlagalište, tj. u krugu dvije trećine teritorije Republike Srpske, i BiH. Na tom prostoru se brani država BiH”, istakao je Đurić.

Borislav Bojić, koordinator Ekspertskog i Pravnog tima za Trgovsku goru, navodi da postoji potpuni konsenzus svih nivoa vlasti, opština, kantona, Republike Srpske, Federacije BiH, te nivoa BiH, da je neprihvatljiva izgradnja objekata za odlagalište radioaktivnog i nukleranog otpada, koji nastaje u Nukleranoj elektrani Krško. “Hrvatska ima namjeru da odlaže i institucionalni otpad, a naša bojazan je da će to biti otpad za daleko širi prostor. Svjestan sam činjenice da Hrvatska neće odustati jer je u četvrtak rasprava o zakonu po hitnom postupku, a u ponedjeljak će biti glasanje, nakon čega oni idu na odmor. To znači da po hitnoj proceduri, mimo procedura koje su propisane za ovakve slučajeva, Hrvatska ne odustaje od gradnje odlagališta”, naglasio je Bojić.

Dodaje da će ovi radovi biti dio materijala koji će BiH prezentovati pred međunarodnim organizacijama u smislu zaštite BiH od namjere Hrvatske da gradi Nuklearni objekat u dolini rijeke Une. Prema riječima Nemanje Galića, koji je dio Pravnog tima za Trgovsku goru, ovaj simpozijum je dobar pokazatelj načina na koji BiH pristupa ovom problemu, dok mu s druge strane, u hrvatskom Saboru pristupaju političkim odlukama.

“Iako su trebali biti vođeni isključivo naučnim argumentima i analizima koje bi trebalo da odrede najpovoljniju lokaciju za skladištenje radiaktivnog otpada, oni to nisu učinili, već su se odlučili za jednu lokaciju, što se iz dosadašnjih istraživanja pokazalo da je to neprihvatljiva lokacija”, rekao je Galić.

On smatra da ovaj tim ima jake argumente koje su iznijeli i pred međunarodnim institucijama, od kojih je trenutno najvažniji Implementacioni komitet Espoo konvencije, pred kojim je u toku postupak po pritužbama BiH protiv Hrvatske.

“Predstoji nam još jedna runda pismenih podnesaka, a zatim i usmena rasprava u Ženevi. Što se tiče trenutne procedure koja stoji u Saboru, tu se radi o Lex specialis zakonu kojim oni prejudiciraju čitav proces. Oni po međunarodnim obavezama ne bi smjeli da donesu odluku o lokaciji za ovakvu vrstu objekta bez dobijanja pozitivne ocjene Procjene uticaja na životnu sredinu”, pojašnjava Galić.

Napominje da se ta Procjena mora sprovesti uz učešće BiH, javnosti, a nakon što zaprime primjedbe, te prođu javne rasprave, oni moraju to da revidiraju kako bi ustanovili da li je u redu studiju.

“Oni to još uvijek nisu uradili, a studija će vjerovatno biti objavljena kroz mjesec-dva. Već su uklonili postojeće objekte, pripremaju se za izgradnju, sprovode javne nabavke, tako da su ovim radnjama samo krše međunarodne obaveze, a istovremeno su pod monitoringom Evropske komisije, koja će biti obaviještena, a bila je i ranije, o radnjama koje oni vrše”, dodaje on.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” iz Novog Grada, ističe da je za Hrvatsku ova priča završena još 1999. godine kada su političkom odlukom u Saboru odabrali Trgovsku goru, odnosno granično područje sa Republikom Srpskom i BiH, kao mjesto gdje će odlagati radioaktivni otpad.

“U četvrtak će u Saboru raspravljati o tome da se po hitnoj proceduri donese zakon o centru za zbrinjavanje radioaktivnog koji bi bio lociran na Trgovskoj gori. Nakon glasanja, BiH je obavezna da reaguje prema Evropskoj komisiji i drugim tijelima na koji način Hrvatska krše svoje, ali i zakone Evropske unije”, kaže Crnković te dodaje da već sada možemo reći da je BiH u nekoj vrsti pravnog spora sa Hrvatskom.

“BiH se sredinom ove godine obratila Sekretetarijatu Espoo konvencije i tako otvorila slučaj Trgovska gora. U narednom periodu trebamo dostaviti dokumentaciju da bismo se spremali na saslušanje, a dvije zemlje će sredinom naredne godine imati priliku da jasno obrazlože stavove po pitanju Trgovske gore”, zaključuje on.

Related Topics:

Društvo

TIHA AGONIJA SELA! Mljekari ne mogu prodati mlijeko dok tržište preplavljuje JEFTIN UVOZ

Iz zemalja Evropske unije dolaze velike količine mlijeka i mliječnih proizvoda, često po nižim cijenama. Razlog za to je što su proizvođači u EU značajno subvencionisani, pa mogu sebi priuštiti da prodaju robu jeftinije nego domaći farmeri. Taj višak proizvoda završava upravo na tržištima poput našeg. Za domaće poljoprivrednike to znači jednu jednostavnu stvar – njihovo mlijeko se teže prodaje. U Republiku Srpsku uvoze se ogromne količine mlijeka i mliječnih proizvoda, a pojedini proizvodi dolaze po cijenama nižima od proizvođačkih. Pritom se zaobilaze zaštitne mjere za domaću proizvodnju, što domaćim mljekarama praktično onemogućuje plasman proizvoda na tržište, navode mljekari.

“Svakog dana sve je veća katastrofa. Moramo da kupujemo sijeno, silažu, hranu, muzemo krave i bacamo mlijeko. Od ove godine je krenulo snižavanje cijena, svaki mjesec nam snižavaju od 5-7 feninga. Ako se ovaj trend ovakav nastavi, za par mjeseci uopšte neće biti nikakvih cijeni mlijeka, dolaziće možda da voze, al neće nam ništa plaćati”, navodi Radenko Arsenović, mljekar iz Male Obarske kod Bijeljine.
Mljekari navode da je jako teško doći do sastanka sa resornim ministarstvom, uglavnom samo kada prijete nekim protestima.

“Na kraju će se morat smanjiti proizvodnja jer trenutno imamo prevelike viškove, ne u našoj državi nego izvan. I to diktira nama cijenu tako i količine jer nama dolazi mlijeko koje je dosta jeftinije iz inostranstva i to nas guši u neku ruku”, navodi Milorad Simić, člank Upravnog odbora Udljuženja mljekara Republike Srpske.

Arsenović smatra da država treba da ih zaštiti, ali mu izgleda kao da je krajnji cilj da se uguši mljekarstvo u Srpskoj kako bi se u potpunosti oslonili na uvoz, a da neko od čitave situacije sigurno uzima novac.

“Uzrok je poznat. Izdavanje prekomjernih uvoznih dozvola. vidimo da se naša država, naša ministarstva, pogotovo Savjet ministara, da se oni dobro bore da ne bi ti proizvođači iz Evropske unije bacali mlijeko. Oni njima prave da oni mogu da žive, a nas ovdje izgleda treba uništiti. Oni mogu svoje mlijeko da prodaju kod nas, a mi naše moramo da bacamo”, navodi Arsenović.

Mljekari kažu da su im tek nedavno isplaćeni poljoprivredni podsticaji za prošlu godinu, a tek prije nekoliko dana premija mlijeka za januar mjesec. Podsticaji su došli, ali tek kad je sve poskupilo.

“Uhvatio nas je rat, nismo dobili podsticaje. Zbog rata negdje u svijeti ii zbog tih dešavanja, repromaterijal je poskupljao preko 40%. Mi smo tu više izgubili. Da su bar nešto isplatili na vrijeme, mi bismo mogli da kupimo repromaterijal, gorivo, đubrivo po jeftinijim cijenama, međutim sad je već kasno”, navodi Simić.

Simić dodaje da zbog ovih ograničenja postepeno prelazi na proizvodnju sireva jer mlijeko mora negdje da iskoristi. Ako se uskoro ne pronađe rješenje, mnogi strahuju da bi mljekarstvo, kao jedna od ključnih grana poljoprivrede u Republici Srpskoj, moglo doći u još težu situaciju.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Slijede nagle promjene

Od juče je u našem regionu počela promjena vremena uz kišu i zahlađenje, poznato je i kakvo će biti vrijeme za 1. maj.

Prema trenutno raspoloživom prognostičkom materijalu, sve do oko 3. maja ostaje relativno hladno uz padavine, povremeno i moguća kraća otopljenja, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Poslije relativno hladnih dana uz slabe padavine ponegde, za vrijeme za 1. maj trenutno stoji signal za nastavak nestabilnog i relativno svježeg vremena, ali bez opasnosti od mraza.
Kraće otopljenje je moguće oko 27. aprila.

Pred nama vrlo svježe vrijeme, posebno sredinom sedmice, kada stoji opasnost od kasnog mraza.

Poslije toga, postepeno otopljenje se nazire krajem ove i posebno početkom sledeće sedmice.

Oko 29. aprila, trenutno, stoji mogućnost nešto jače ciklogeneze i konkretnijih padavina od 30. aprila do 3. maja.

Nastavi čitati

Društvo

SVI ZNAJU, NIKO NE RJEŠAVA Rad na crno i dalje prisutan!

Uprkos kontrolama i visokim kaznama, u Srpskoj je i dalje prisutan rad na crno. Plata u koverti, neplaćeno zdravstveno osiguranje, samo su neki od segmenata ove sive ekonomije.

Prema riječima predstavnika sindikata, iako se takav oblik rada formalno ne prepoznaje, u praksi je i dalje zastupljen.

Danko Ružičić generalni sekretar Saveza Sindikata Republike Srpske, kazao je da je i danas i dalje to prisutno, iako je nelogično,  jer kako kaže  postoji manjak radnika, koji se uvoze iz drugih zemalja.

“Isto tako imamamo i ugovore o radu koji nisu produženi”,  istakao je Ružičić.

Pojasnio  je da se broj radnika na crno smanjuje, ali da još uvijek nije iskorijenjeno.

“Traže se mehanizmi kako to spriječiti. Iz izvještaja Inspektorata može se vidjeti da se najviše spominju sledeće djelatnosti: građevinarstvo, trgovina i drvoprerađivački sektor. Vlada se ozbiljno uhvatila u koštac sa ovim problemom”,  dodao je Ružičić, prenosi RTRS.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da Unija ne može pratiti da li neko radi zakonito ili ne, ali u aktima je definisano da poslodavci koji poštuju propise su članovi te asocijacije.

“Rad na crno je negdje oko dva odsto u odnosu na cjelokupnu populaciju radnika. Neadekvatna poreska politika jeste jedan od motiva da i nakon 30 godina nismo uspjeli riješiti ovu situaciju”, istakao je Aćić.

Jedna od mjera mogao bi da bude i reprsivni aparat.

“Poreske utaje se smatraju najtežim krivičnim prekršajem svugdje u svijetu, pa bi tako trebalo biti i kod nas. Pozivamo i sve poslodavce, i sve radnike da ako imaju dilemu bilo kakvu po ovom pitanju, da se jave Uniji poslodavaca.Moramo svi mi zajedno kvalitetniji komunicirati” , zaključio je Aćić.

Nastavi čitati

Aktuelno