Connect with us

Društvo

NAUČNI RADOVI DOKAZALI: Trgovska gora neprihvatljiva za odlaganje radioaktivnog otpada

Na međunarodnom naučnom simpozijumu “Trgovska gora – predložena lokacija za odlagalište radioaktivnog otpada” koji je održan u srijedu u Banjaluci, predstavljena su 23 naučna rada, a tom prilikom je istaknuto da će se u hrvatskom Saboru naredne sedmice po hitnom postupku raspravljati o prijedlogu zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Hrvatska, ističu stručnjaci, ovom problemu pristupa političkim odlukama, iako po međunarodnim obavezama ne bi smjeli donijeti odluku o lokaciji za ovakvu vrstu objekta bez dobijanja pozitivne ocjene Procjene uticaja na životnu sredinu.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, je kazao da se ovim radovima zaokružuje argumentacija, te da pored tehničkih i terenskih istraživanja, stručno, naučno i pravno dokazuju zašto objekat takvog tipa ne treba da se gradi na Trgovskoj gori.

Akademik Neđo Đurić je rekao da će nastaviti raditi na bitnim pitanjima, te objasniti zašto lokacija Trgovska gora nije povoljna za odlagalište radioaktivnog otpada.

“Struka treba time da se pozabavi, na osnovu rezultata koje ima i koje treba prikupiti, kako bi napravili projekciju šta će biti na tom prostoru u narednom periodu i koliko je to sigurno. Mi, iz tehničkog dijela insistiramo da vidimo da li će to područje, u slučaju da se odlagalište izgradi, biti područje sa lošim geografskim porijeklom. Za nas je bitan prostor od pet i 20 km i šire, u odnosu na odlagalište, tj. u krugu dvije trećine teritorije Republike Srpske, i BiH. Na tom prostoru se brani država BiH”, istakao je Đurić.

Borislav Bojić, koordinator Ekspertskog i Pravnog tima za Trgovsku goru, navodi da postoji potpuni konsenzus svih nivoa vlasti, opština, kantona, Republike Srpske, Federacije BiH, te nivoa BiH, da je neprihvatljiva izgradnja objekata za odlagalište radioaktivnog i nukleranog otpada, koji nastaje u Nukleranoj elektrani Krško. “Hrvatska ima namjeru da odlaže i institucionalni otpad, a naša bojazan je da će to biti otpad za daleko širi prostor. Svjestan sam činjenice da Hrvatska neće odustati jer je u četvrtak rasprava o zakonu po hitnom postupku, a u ponedjeljak će biti glasanje, nakon čega oni idu na odmor. To znači da po hitnoj proceduri, mimo procedura koje su propisane za ovakve slučajeva, Hrvatska ne odustaje od gradnje odlagališta”, naglasio je Bojić.

Dodaje da će ovi radovi biti dio materijala koji će BiH prezentovati pred međunarodnim organizacijama u smislu zaštite BiH od namjere Hrvatske da gradi Nuklearni objekat u dolini rijeke Une. Prema riječima Nemanje Galića, koji je dio Pravnog tima za Trgovsku goru, ovaj simpozijum je dobar pokazatelj načina na koji BiH pristupa ovom problemu, dok mu s druge strane, u hrvatskom Saboru pristupaju političkim odlukama.

“Iako su trebali biti vođeni isključivo naučnim argumentima i analizima koje bi trebalo da odrede najpovoljniju lokaciju za skladištenje radiaktivnog otpada, oni to nisu učinili, već su se odlučili za jednu lokaciju, što se iz dosadašnjih istraživanja pokazalo da je to neprihvatljiva lokacija”, rekao je Galić.

On smatra da ovaj tim ima jake argumente koje su iznijeli i pred međunarodnim institucijama, od kojih je trenutno najvažniji Implementacioni komitet Espoo konvencije, pred kojim je u toku postupak po pritužbama BiH protiv Hrvatske.

“Predstoji nam još jedna runda pismenih podnesaka, a zatim i usmena rasprava u Ženevi. Što se tiče trenutne procedure koja stoji u Saboru, tu se radi o Lex specialis zakonu kojim oni prejudiciraju čitav proces. Oni po međunarodnim obavezama ne bi smjeli da donesu odluku o lokaciji za ovakvu vrstu objekta bez dobijanja pozitivne ocjene Procjene uticaja na životnu sredinu”, pojašnjava Galić.

Napominje da se ta Procjena mora sprovesti uz učešće BiH, javnosti, a nakon što zaprime primjedbe, te prođu javne rasprave, oni moraju to da revidiraju kako bi ustanovili da li je u redu studiju.

“Oni to još uvijek nisu uradili, a studija će vjerovatno biti objavljena kroz mjesec-dva. Već su uklonili postojeće objekte, pripremaju se za izgradnju, sprovode javne nabavke, tako da su ovim radnjama samo krše međunarodne obaveze, a istovremeno su pod monitoringom Evropske komisije, koja će biti obaviještena, a bila je i ranije, o radnjama koje oni vrše”, dodaje on.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” iz Novog Grada, ističe da je za Hrvatsku ova priča završena još 1999. godine kada su političkom odlukom u Saboru odabrali Trgovsku goru, odnosno granično područje sa Republikom Srpskom i BiH, kao mjesto gdje će odlagati radioaktivni otpad.

“U četvrtak će u Saboru raspravljati o tome da se po hitnoj proceduri donese zakon o centru za zbrinjavanje radioaktivnog koji bi bio lociran na Trgovskoj gori. Nakon glasanja, BiH je obavezna da reaguje prema Evropskoj komisiji i drugim tijelima na koji način Hrvatska krše svoje, ali i zakone Evropske unije”, kaže Crnković te dodaje da već sada možemo reći da je BiH u nekoj vrsti pravnog spora sa Hrvatskom.

“BiH se sredinom ove godine obratila Sekretetarijatu Espoo konvencije i tako otvorila slučaj Trgovska gora. U narednom periodu trebamo dostaviti dokumentaciju da bismo se spremali na saslušanje, a dvije zemlje će sredinom naredne godine imati priliku da jasno obrazlože stavove po pitanju Trgovske gore”, zaključuje on.

Related Topics:

Društvo

NESTABILNO VRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ: Smjena sunca, oblaka i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, posebno u poslijepodnevnim časovima. Temperature će biti prijatne za ovo doba godine i kretaće se uglavnom između 24 i 29 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježije, uz temperature od 12 do 16 stepeni, dok će tokom dana biti toplo i sparno. U većem dijelu zemlje očekuje se umjeren vjetar južnih i jugoistočnih smjerova. Meteorolozi najavljuju da će se nestabilno vrijeme zadržati i narednih dana, uz svakodnevnu mogućnost lokalnih padavina.

Građanima se savjetuje oprez prilikom planiranja aktivnosti na otvorenom, jer se pljuskovi mogu razviti veoma brzo, naročito u brdsko-planinskim predjelima. Uprkos povremenim padavinama, zadržaće se ugodno toplo vrijeme karakteristično za početak juna.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Aktuelno