Connect with us

Društvo

NAUČNI RADOVI DOKAZALI: Trgovska gora neprihvatljiva za odlaganje radioaktivnog otpada

Na međunarodnom naučnom simpozijumu “Trgovska gora – predložena lokacija za odlagalište radioaktivnog otpada” koji je održan u srijedu u Banjaluci, predstavljena su 23 naučna rada, a tom prilikom je istaknuto da će se u hrvatskom Saboru naredne sedmice po hitnom postupku raspravljati o prijedlogu zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Hrvatska, ističu stručnjaci, ovom problemu pristupa političkim odlukama, iako po međunarodnim obavezama ne bi smjeli donijeti odluku o lokaciji za ovakvu vrstu objekta bez dobijanja pozitivne ocjene Procjene uticaja na životnu sredinu.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, je kazao da se ovim radovima zaokružuje argumentacija, te da pored tehničkih i terenskih istraživanja, stručno, naučno i pravno dokazuju zašto objekat takvog tipa ne treba da se gradi na Trgovskoj gori.

Akademik Neđo Đurić je rekao da će nastaviti raditi na bitnim pitanjima, te objasniti zašto lokacija Trgovska gora nije povoljna za odlagalište radioaktivnog otpada.

“Struka treba time da se pozabavi, na osnovu rezultata koje ima i koje treba prikupiti, kako bi napravili projekciju šta će biti na tom prostoru u narednom periodu i koliko je to sigurno. Mi, iz tehničkog dijela insistiramo da vidimo da li će to područje, u slučaju da se odlagalište izgradi, biti područje sa lošim geografskim porijeklom. Za nas je bitan prostor od pet i 20 km i šire, u odnosu na odlagalište, tj. u krugu dvije trećine teritorije Republike Srpske, i BiH. Na tom prostoru se brani država BiH”, istakao je Đurić.

Borislav Bojić, koordinator Ekspertskog i Pravnog tima za Trgovsku goru, navodi da postoji potpuni konsenzus svih nivoa vlasti, opština, kantona, Republike Srpske, Federacije BiH, te nivoa BiH, da je neprihvatljiva izgradnja objekata za odlagalište radioaktivnog i nukleranog otpada, koji nastaje u Nukleranoj elektrani Krško. “Hrvatska ima namjeru da odlaže i institucionalni otpad, a naša bojazan je da će to biti otpad za daleko širi prostor. Svjestan sam činjenice da Hrvatska neće odustati jer je u četvrtak rasprava o zakonu po hitnom postupku, a u ponedjeljak će biti glasanje, nakon čega oni idu na odmor. To znači da po hitnoj proceduri, mimo procedura koje su propisane za ovakve slučajeva, Hrvatska ne odustaje od gradnje odlagališta”, naglasio je Bojić.

Dodaje da će ovi radovi biti dio materijala koji će BiH prezentovati pred međunarodnim organizacijama u smislu zaštite BiH od namjere Hrvatske da gradi Nuklearni objekat u dolini rijeke Une. Prema riječima Nemanje Galića, koji je dio Pravnog tima za Trgovsku goru, ovaj simpozijum je dobar pokazatelj načina na koji BiH pristupa ovom problemu, dok mu s druge strane, u hrvatskom Saboru pristupaju političkim odlukama.

“Iako su trebali biti vođeni isključivo naučnim argumentima i analizima koje bi trebalo da odrede najpovoljniju lokaciju za skladištenje radiaktivnog otpada, oni to nisu učinili, već su se odlučili za jednu lokaciju, što se iz dosadašnjih istraživanja pokazalo da je to neprihvatljiva lokacija”, rekao je Galić.

On smatra da ovaj tim ima jake argumente koje su iznijeli i pred međunarodnim institucijama, od kojih je trenutno najvažniji Implementacioni komitet Espoo konvencije, pred kojim je u toku postupak po pritužbama BiH protiv Hrvatske.

“Predstoji nam još jedna runda pismenih podnesaka, a zatim i usmena rasprava u Ženevi. Što se tiče trenutne procedure koja stoji u Saboru, tu se radi o Lex specialis zakonu kojim oni prejudiciraju čitav proces. Oni po međunarodnim obavezama ne bi smjeli da donesu odluku o lokaciji za ovakvu vrstu objekta bez dobijanja pozitivne ocjene Procjene uticaja na životnu sredinu”, pojašnjava Galić.

Napominje da se ta Procjena mora sprovesti uz učešće BiH, javnosti, a nakon što zaprime primjedbe, te prođu javne rasprave, oni moraju to da revidiraju kako bi ustanovili da li je u redu studiju.

“Oni to još uvijek nisu uradili, a studija će vjerovatno biti objavljena kroz mjesec-dva. Već su uklonili postojeće objekte, pripremaju se za izgradnju, sprovode javne nabavke, tako da su ovim radnjama samo krše međunarodne obaveze, a istovremeno su pod monitoringom Evropske komisije, koja će biti obaviještena, a bila je i ranije, o radnjama koje oni vrše”, dodaje on.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” iz Novog Grada, ističe da je za Hrvatsku ova priča završena još 1999. godine kada su političkom odlukom u Saboru odabrali Trgovsku goru, odnosno granično područje sa Republikom Srpskom i BiH, kao mjesto gdje će odlagati radioaktivni otpad.

“U četvrtak će u Saboru raspravljati o tome da se po hitnoj proceduri donese zakon o centru za zbrinjavanje radioaktivnog koji bi bio lociran na Trgovskoj gori. Nakon glasanja, BiH je obavezna da reaguje prema Evropskoj komisiji i drugim tijelima na koji način Hrvatska krše svoje, ali i zakone Evropske unije”, kaže Crnković te dodaje da već sada možemo reći da je BiH u nekoj vrsti pravnog spora sa Hrvatskom.

“BiH se sredinom ove godine obratila Sekretetarijatu Espoo konvencije i tako otvorila slučaj Trgovska gora. U narednom periodu trebamo dostaviti dokumentaciju da bismo se spremali na saslušanje, a dvije zemlje će sredinom naredne godine imati priliku da jasno obrazlože stavove po pitanju Trgovske gore”, zaključuje on.

Related Topics:

Društvo

NAFTA JURI KA 100 DOLARA: Ormuski moreuz se otvara, ali strah od novog šoka ne jenjava

Iako je kroz Ormuski moreuz ponovo počeo da prolazi veći broj tankera, cijene nafte nastavljaju da rastu. Tržište strahuje da bi novi sukobi SAD i Irana mogli ponovo ugroziti ključnu rutu kojom prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.

Brent već iznad 96 dolara

Cijene nafte nastavile su rast i u petak, uprkos znatnom povećanju saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Brent je poskupio 0,6 odsto, na 96,06 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 0,9 odsto, na 92,10 dolara.

Oba referentna tipa nafte na putu su ka snažnom sedmičnom rastu. Brent je ove sedmice ojačao oko 7,6 odsto, dok je WTI zabilježio rast od čak 10,4 odsto.

Time se cijena nafte sve više približava psihološkoj granici od 100 dolara za barel.

Moreuz ponovo prohodan, ali rizik ostaje

Jedan od ključnih razloga zbog kojih cijene ne padaju jeste nepovjerenje tržišta u trajnost normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Američka vojska je u utorak kroz ovaj strateški prolaz sprovela 40 komercijalnih brodova, koji su prevozili oko 18 miliona barela nafte. Bio je to najveći dnevni obim transporta od početka sukoba.

Ipak, tržište ostaje oprezno.

Novi iranski napadi na američke baze u Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazuju da bezbjednosna situacija nije stabilizovana, dok svaki novi incident može ponovo ugroziti prolazak tankera.

Prije izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela dnevno. Procjena američke Uprave za energetske informacije pokazuje koliko je poremećaj bio ozbiljan – prosječan dnevni protok tokom drugog kvartala pao je na svega 4,9 miliona barela.

Da li Brent može do 100 dolara?

Dio analitičara već očekuje da bi cijena Brenta mogla preći granicu od 100 dolara.

Capital Economics procjenjuje da bi Brent do kraja ove godine mogao dostići upravo 100 dolara po barelu, prije nego što se pritisak na tržištu smanji i cijena tokom 2027. godine počne spuštati prema 70 dolara.

S druge strane, postoje i procjene da bi stabilizacija saobraćaja kroz Ormuski moreuz mogla relativno brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.

Strateg Julius Baera Norbert Riker smatra da bi poboljšanje transporta kroz ovaj prolaz moglo vratiti cijenu nafte prema 70 dolara još tokom 2026. godine.

Ključni problem je što tržište trenutno ne trguje samo stvarnim količinama nafte koje prolaze kroz moreuz, već prije svega rizikom da bi snabdijevanje moglo ponovo biti prekinuto.

Američke zalihe dodatno podgrijavaju tržište

Na rast cijena utiče i stanje američkih zaliha sirove nafte.

U sedmici zaključno sa 28. avgustom, zalihe su pale za oko 4,5 miliona barela, na 424,5 miliona barela.

Manje zalihe znače i manji prostor za ublažavanje eventualnog novog poremećaja u snabdijevanju, pa svaki novi geopolitički incident može imati snažniji uticaj na cijene.

Rekord oborio i američki dizel

Naftni šok se ne vidi samo na tržištu sirove nafte.

Cijena američkog dizela u četvrtak je dostigla rekordnih 5,82 dolara po galonu, čime je premašen prethodni maksimum iz juna 2022. godine.

Na tržište dodatno utiču ukrajinski napadi na ruske rafinerije, nestabilnost na Bliskom istoku i relativno niske zalihe destilata pred početak sezone grijanja na sjevernoj hemisferi.

To povećava rizik da bi energetski šok mogao ponovo izvršiti pritisak na inflaciju.

Tržište gleda prema 100 dolara – ali i prema 70

Situacija na tržištu nafte trenutno je neobična: saobraćaj kroz ključni energetski koridor se povećava, ali cijene istovremeno nastavljaju da rastu.

Razlog je strah da bi normalizacija mogla biti kratkog daha.

Ako se prolaz kroz Ormuski moreuz nastavi stabilizovati i izvoz ponovo približi uobičajenim nivoima, cijene bi mogle značajno pasti. Međutim, novi američko-iranski sukob ili napad na energetsku infrastrukturu mogao bi u kratkom roku gurnuti Brent preko 100 dolara.

Zato se na tržištu trenutno vode dvije potpuno različite priče – jedna vodi prema 70 dolara, a druga prema novom skoku iznad 100 dolara.

Nastavi čitati

Društvo

POTOP „BOKSITA“: Gubitak 1,4 miliona KM, prihodi pali za skoro polovinu, desetine radnika otišle

Kompanija „Boksit“ iz Milića u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa gubitkom od 1,4 miliona KM, dok su prihodi pali za čak 45,41 odsto. Istovremeno, broj zaposlenih smanjen je za 36 u odnosu na isti period prošle godine.

Od 4,66 miliona dobiti do gubitka od 1,4 miliona KM

„Boksit“ je za samo godinu dana prešao put od višemilionske polugodišnje dobiti do poslovanja u minusu.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja objavljenog na berzi, kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od oko 1,4 miliona KM.

Za poređenje, u istom periodu 2025. godine „Boksit“ je poslovao sa dobiti od približno 4,66 miliona KM.

Istovremeno je došlo do snažnog pada poslovnih prihoda. Od januara do juna ove godine prihodi su iznosili oko 8,2 miliona KM, dok su u prvom polugodištu prošle godine bili veći od 15 miliona KM.

To predstavlja pad od oko 6,82 miliona KM, odnosno čak 45,41 odsto za samo godinu dana.

Rashodi smanjeni, ali minus ostao

Podaci pokazuju da je kompanija u međuvremenu smanjila rashode za oko 800.000 KM.

Međutim, uštede nisu bile dovoljne da nadomjeste veliki pad prihoda, pa je poslovni rezultat na kraju prvog polugodišta ostao duboko u minusu.

Razlika između prošlogodišnje dobiti i ovogodišnjeg gubitka tako iznosi više od šest miliona KM.

Podaci iz finansijskog izvještaja ukazuju na značajan pad obima poslovne aktivnosti kompanije, što se poklopilo i sa smanjenjem broja zaposlenih.

Za godinu dana 36 radnika manje

Posebno je upadljiv podatak o broju zaposlenih.

U prvom polugodištu 2025. godine „Boksit“ je imao 173 zaposlena, dok ih je na kraju juna ove godine bilo 137.

Dakle, za godinu dana broj radnika smanjen je za 36, odnosno za više od petine.

Dugoročnije poređenje pokazuje još drastičniju promjenu.

Još 2018. godine u „Boksitu“ su bila zaposlena čak 864 radnika. U odnosu na taj period, kompanija danas ima gotovo 84 odsto manje zaposlenih.

Pavlović preuzeo kompaniju 2024. godine

Podsjećamo, fočanski biznismen Gordan Pavlović preuzeo je „Boksit“ u maju 2024. godine, nakon što je preko kompanije „Pavgord“ kupio većinski paket akcija.

Pavlović trenutno kontroliše 89,18 odsto akcija „Boksita“.

Najnoviji finansijski podaci sada pokazuju značajan pad prihoda i prelazak u gubitak, dok istovremeno kompanija nastavlja da smanjuje broj zaposlenih.

Ostaje pitanje šta je dovelo do tako velikog pada poslovne aktivnosti i da li će uprava „Boksita“ uspjeti da preokrene negativan trend u drugoj polovini godine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se toplotni talas, temperatura do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i i temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Uveče i u noći na nedjelju očekuje se jače naoblačenje na sjeveru, koje će se širiti ka istoku, te će u široj regiji oko rijeke Save usloviti prolaznu kišu i pljuskove, a biće i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, ponegdje na jugu Krajine i pojačan, zapadni do jugozapadni, a poslije podne i uveče u skretanju na sjeverne smjerove, ali umjeren, na sjeveru i jak. Minimalna temperatura vazduha biće od 12 na jugoistoku do 18 na sjeveroistoku, na jugu do 22, a maksimalna od 33 na istoku do 38 stepeni Celzijusovih u Krajini.

Nastavi čitati

Aktuelno