Connect with us

Nauka i tehnologija

Naučnici su došli do nove definicije smisla života

Smisao života je najveća misterija – zašto postojimo? I ima li smisla… pa… bilo šta od onoga što radimo i što nas čini nama? Naučnici imaju mogući novi odgovor na to pitanje, bar sa naučne strane.

To su pitanja na koja možda nikada nećemo pronaći odgovore, ali barem možemo definisati šta “život” znači u naučnom smislu.

Pa ipak, naše razumijevanje toga šta je život, neprestano se mijenja zahvaljujući istraživanju svemira.

Dok naučnici nastavljaju potragu za životom izvan našeg vlastitog svijeta, biolozi moraju ponovo razmisliti značenje same riječi “život”.

Generalno, biolozi objašnjavaju “život” kao označavanje samoodrživog hemijskog sistema koji je sposoban obavljati funkcije kao što su jedenje, metabolizam, izlučivanje, disanje, kretanje, rast, reprodukcija i reagovanje na vanjske nadražaje.

Ova definicija prilično dobro funkcioniše ovdje na Zemlji (iako postoje neki važni izuzeci, poput virusa), ali stručnjaci su istakli da ako život postoji negdje drugo u svemiru, možda neće pokazivati ista svojstva na koja smo navikli ovdje.

Zaista, moglo bi biti neprepoznatljivo kao život kakvog poznajemo (zaboravite one male zelene čovječuljke). U tom slučaju, kako ćemo ga uočiti ako nam se ikada ukrste putevi?

Astrobiolog Sara Imari Voker i hemičar Li Kronin misle da su došli do rješenja.

Par sada tvrdi da vrlo složeni molekuli koji se nalaze u svim živim bićima ne mogu postojati isključivo zahvaljujući slučaju.

Stoga, kažu oni, svemir mora imati način stvaranja i reprodukcije složenih informacija i zadržavanja “sjećanja” na sve to.

U intervjuu za “New Scientist”, Vokerova sa Univerziteta Arizona objasnila je njihovu radikalnu ideju o tome kako predmeti nastaju.

Koncept, poznat kao teorija sklopa, objašnjava zašto su određeni složeni objekti postali obilniji od drugih uzimajući u obzir njihovu istoriju.

Ako se teorija pokaže tačnom, redefinisaće ono što podrazumijevamo pod “živim” stvarima i pokazati da smo potpuno pogrešno krenuli u potragu za vanzemaljskim životom.

U procesu bismo čak mogli završiti stvaranjem vanzemaljskog života u laboratorijama, naglasila je.

U svojoj diskusiji s “New Scientistom”, Vokerova je istakla: “Elektron se može stvoriti bilo gdje u svemiru i nema istoriju. Vi ste takođe temeljni objekat, ali s puno istorijske zavisnosti. Možda biste željeli navesti svoju starost računajući unazad do trenutka kada ste rođeni, ali dijelovi vas su milijardama godina stariji”.

Potom dodaje:

“Iz ove perspektive, trebali bismo razmišljati o sebi kao o linijama širenja informacija koje se privremeno nalaze agregovane u pojedincu.”

Teorija sklapanja predviđa da molekuli proizvedeni biološkim procesima moraju biti složeniji od onih proizvedenih nebiološkim procesima, kao što primjećuje “Science Alert”.

Kako bi to testirali, Vokerova i njen tim analizirali su niz organskih i anorganskih spojeva iz cijelog svijeta i svemira, uključujući bakterije Ešerihija koli, urin, meteorite, pa čak i domaće pivo.

Zatim su razbili spojeve u manje komadiće i upotrijebili spektrometriju mase kako bi odredili njihove molekularne sastavne blokove.

Izračunali su da je najmanji broj koraka potrebnih za ponovno sastavljanje svakog spoja iz ovih gradivnih blokova bio 15.

I dok je za neke spojeve iz živih sistema bilo potrebno manje od 15 koraka sklapanja, nijedan anorganski spoj nije uspio prijeći ovaj prag.

“Naš sistem dopušta nam da agnostički pretražujemo svemir tražeći dokaze o tome šta život čini umjesto da pokušavamo definisati šta je život”, napisali su Voker, Kronin i drugi u članku “Nature Communications” izdanom 2021. godine.

Zgodna stvar u vezi s ovim sistemom sastavnih blokova – koji su nazvani “indeksom molekularnog sklopa” – jeste da se ne oslanjaju na organske materijale na bazi ugljika koje treba identifikovati.

Drugim riječima, vanzemaljac bi mogao biti napravljen od potpuno različitih stvari, a mi bismo ga i dalje mogli uočiti kao život pomoću indeksa.

Takođe radi bez obzira na to u kojoj se fazi “života” vanzemaljsko biće nalazi – da li je još uvijek u razvoju ili je prešlo u tehnološku fazu izvan našeg razumijevanja.

To je zato što sva ta stanja proizvode složene molekule koje ne bi mogle postojati bez živog sistema.

Ako vas od svega ovoga boli glavu, vratimo se samo osnovama: ako postoji tajna života, možda se sve svodi na ono šta radimo, a ne na ono što jesmo, prenosi “Indy100“.

NEZAVISNE

Related Topics:

Nauka i tehnologija

KUDA OVO VODI? Apple razvija sistem koji može da razumije šta KORISNIK VIDI NA EKRANU

Apple istraživački tim napravio je veliki korak napred u razvoju vještačke inteligencije novim sistemom koji olakšava komunikaciju sa glasovnim asistentima tako što može preciznije da razumije šta korisnik vidi na ekranu i u kom kontekstu se nalazi.

ReALM koristi velike jezičke modele za rješavanje složenih problema identifikacije referenci na ekranu, pretvarajući ih u zadatak modeliranja jezika. Ova inovacija dozvoljava sistemu značajna poboljšanja u performansama u poređenju sa postojećim metodama, čime se olakšava razumijevanje konteksta od strane glasovnih asistenata i omogućava korisnicima da postavljaju pitanja vezana za ono što vide na svom ekranu.

Jedna od ključnih inovacija ReALM-a je sposobnost rekonstrukcije vizuelnog prikaza ekrana kroz tekstualnu reprezentaciju, što uključuje parsiranje entiteta na ekranu i njihove lokacije. Ovo omogućava da se fino podešavanje jezičkih modela specifično za razumijevanje referenci, čime se postižu bolje performanse u odnosu na postojeće modele, uključujući i GPT-4.

Ovo istraživanje pokazuje potencijal specijalizovanih jezičkih modela za obavljanje zadataka poput rješavanja referenci u realnim sistemima, gdje je upotreba velikih modela ograničena zbog zahtjeva za brzinom ili računarskim resursima. Apple svojim radom na ovom polju signalizira nastavak investicija u razvoj Siri i drugih proizvoda, čineći ih sposobnijim za razumijevanje konteksta i pružanje prirodnijih interakcija.

Uprkos ovom napretku, istraživači upozoravaju na ograničenja, kao što su izazovi u obradi kompleksnijih vizuelnih referenci, što može zahtijevati integraciju tehnika iz računarske vizije i multimodalnih pristupa.

Ejpl se nalazi u AI trci, gdje se suočava sa jakom konkurencijom od strane vodećih tehnoloških kompanija. Uprkos svojoj poznatoj tajnovitosti, najave o novim AI inicijativama i proizvodima ukazuju na to da kompanija intenzivno radi na širenju svojih AI kapaciteta, uključujući potencijalno predstavljanje novih modela i AI funkcija na svojoj godišnjoj “WWDC” konferenciji, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

NOVO OTKRIĆE NAUČNIKA! Uočena najstarija “mrtva” galaksija

Naučnici su otkrili galaksiju koja je prestala da stvara nove zvijezde prije više od 13 milijardi godina, što je čini najstarijom ‘mrtvom’ galaksijom ikada viđenom.

Otkriće pomoću svemirskog teleskopa “Džejms Veb” moglo bi da promijeni naša saznanja o ranom univerzumu, prenijela je Ansa.

Istraživanje je sproveo međunarodni tim na čelu sa Tobijasom Luserom, sa Kavli instituta Univerziteta u Kembridžu.

U istraživanju je učestvovao i Italijan Stefano Karnijani iz Skuole Normale Superiore di Piza. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nejčer.

“Galaksijama je potrebna bogata zaliha gasa za formiranje novih zvijezda, a rani univerzum je bio kao bogat bife“, rekao je Luser.

Međutim, prema podacima sa teleskopa Veb, drevna galaksija je bila kratkog vijeka i stvarala zvijezde između 30 i 90 miliona godina, a zatim se zaustavila.

Postoji nekoliko mogućih razloga za to, ali najvjerovatnije je prisustvo velike crne rupe koja je uvukla većinu međuzvjezdanog gasa u sebe, uklanjajući sirovine potrebne za formiranje novih zvijezda.

To se obično dešava u novijim erama, dok novootkrivena galaksija datira samo 700 miliona godina nakon Velikog praska.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

STIŽE PRVI SAVITLJIVI AJFON! Evo kad će ga tačno predstaviti

Agencija za istraživanje tržišta Omdia predviđa da će Apple 2026. godine predstaviti svoj prvi sklopivi iPhone sa ekranom veličine između 7 i 8 inča. Ova informacija objavljena je na konferenciji za štampu u Seulu, gde je stariji istraživač Kang Min-So podelio detalje o planovima razvoja OLED panela i sklopivih ekrana kompanije Apple.

Omdia takođe navodi da će Apple lansirati OLED iPad Air 2028. godine, označavajući značajan korak u evoluciji Apple tablet uređaja. Uz to, izvještaj sugeriše rastuću potražnju za OLED notebook-ovima, sa prognoziranim globalnim isporukama koje će dostići preko 58 miliona jedinica do 2030. godine.

Prema Omdia, Apple sklopivi iPhone predstavljaće značajan pomak u dizajnu mobilnih uređaja, koristeći prostor za inovacije koje su već istražili konkurenti kao što su Samsung i Huawei. Ovo bi moglo da omogući Apple-u da svojim korisnicima ponudi nove funkcionalnosti i poboljšano korisničko iskustvo.
Predviđanje o lansiranju OLED iPad Aira 2028. godine ukazuje na Apple-ove planove da unapredi kvalitet ekrana svojih tablet uređaja. OLED tehnologija omogućava tanje panele, bolji kontrast i manju potrošnju energije u poređenju sa tradicionalnim LCD ekranima.

Očekuje se da će potražnja za OLED notebookovima rasti zbog njihovih prednosti u odnosu na LCD ekrane, uključujući bolji prikaz boja i viši kontrast. Omdia predviđa značajno povećanje isporuka OLED notebook-ova, što ukazuje na promjene u preferencijama potrošača i strategijama proizvođača, prenosi Telegraf

Nastavi čitati

Aktuelno