Connect with us

Društvo

NEOČEKIVAN OBRT Evropa prebukirana gasom, cijena na momenat pala ispod nule

Evropa ima sada toliko prirodnog gasa da ne zna šta će s njim, pa je cijena na spot tržištu ove nedjelje nakratko postala negativna, objavio je CNN.

Evropski zvaničnici su mjesecima upozoravali na energetsku krizu tokom predstojeće zime, jer je Rusija nekada najveći snabdjevač prirodnog gasa u regionu – smanjivala isporuke u znak odmazde za sankcije koje je Evropa uvela zbog ruske invazije na Ukrajinu, navodi se u prilogu američkog medija.

Sada su skladišta gasa u EU skoro popunjena, pa tankeri koji prevoze tečni prirodni gas (TPG), kako se dodaje, stoje u lukama jer nemaju gdje da istovare teret, a cijene padaju.

Referenta cijena fjučersa prirodnog gasa (kupovina mjesec dana unaprijed) na evropskom tržištu pala je za 20 posto od prošlog četvrtka i za više od 70 procenata otkako je krajem avgusta dostigla rekordnu vrijednost. Na holandskom spot tržištu, cijena za isporuku gasa u roku od sat vremena pala je u jednom momentu ispod nula evra, prema podacima Interkontinentalne berze.

– Cijene su skliznule na negativnu teritoriju zbog “prebukiranosti mreže” – rekao je za CNN Tomas Marzec-Manser, šef za analitiku tržišta gasa u kompaniji Independent Komoditi Intelidžens Servisis (ICIS).

To je iznenađujući preokret situacije za Evropu, u kojoj su domaćinstva i preduzeća bila pogođena zastrašujućim skokom cijene jednog od njenih najvažnijih izvora energije u prethodnom dijelu godine.

Masimo Di Odoardo, potpredsjednik za istraživanje tržišta gasa i TPG u firmi “Vud Mekenzi”, kaže da se ovako dramatičan zaokret sreće u velikoj mjeri duguje neuobičajeno blagom vremenu.

– U zemljama kao što su Italija, Španija, Francuska, temperature i potrošnja gasa su bliže nivoima iz avgusta i početka septembra. Čak i u nordijskim zemljama, i u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, potrošnja je daleko ispod prosjeka za ovo doba godine – dodaje.

Skladišta gasa u EU su sada popunjene skoro 94 odsto, prema podacima operatera Gas Infrastrakčer Jurop. To je znatno iznad 80 odsto, koliko je 27-člani blok postavio kao cilj koji treba dostići do novembra.

To je izuzetno visok nivo – rekao je Di Odoardo, napominjući da je maksimalni nivo skladišštenja u proseku iznosio 87 procenata kapaciteta u posljednjih pet godina.

Nastojanja Evrope da obezbijedi što više gasa uoči zime dovela su do gomilanja tankera s TPG u evropskim lukama, zbog manjka terminala za skladištenje.

Feliks But, šef u kompaniji Vorteks za praćenje podataka o TPG, navodi za CNN da čak 35 plovila pluta u blizini luka u sjeverozapadnoj Evropi i na Iberijskom poluostrvu, ili plove veoma sporo prema njima, zbog manjka skladišnih kapaciteta za istovar.

– Tim brodovima će vjerovatno trebati još mjesec dana da udome teret – dodaje on.

Zajedno, ti tankeri nose TPG vrijedan oko dvije milijarde dolara, prema podacima provajdera podataka sa energetskog tržišta Argus Media.

Uprkos nedavnom padu cijene gasa u Evropi na oko 100 evra po megavat satu, evropski fjučersi prirodnog gasa su i dalje za 126 odsto iznad nivoa na kom su bili prošlog oktobra, kada su ekonomije počele ponovo da se otvaraju poslije korona blokada i kada je potražnja skočila.

Cijene bi mogle ponovo oštro da porastu u decembru i januaru ako vrijeme naglo postane hladnije, upozorava But. Uprkos činjenici da je ruski udio u ukupnom evropskom uvozu gasa pao sa 40 posto na samo 9,0 procenata, region bi mogao da se nađe u teškoj situaciji sljedećeg ljeta kada bude trebalo da popuni zalihe za iduću zimu.

Procjenjuje se da će cijene dostići 150 evra po megavat-satu do kraja 2023. godine, kaže Bil Vederbern, ekonomista za robna tržišta u Kepital Ekonomiksu, i objašnjava da će punjenje skladišta uoči sljedeće zime zahtijevati od EU da uveze još više TPG, jer mora da nadomjesti izgubljeni uvoz ruskog gasa za cijelu godinu, navodi CNN.

Društvo

Music Fest “Zlatna nit”: Najavljen najsvježiji festival regije

Muzički festival “Zlatna nit” koji će se održati od 8. do 10. juna u Bosanskoj Krupi danas je premijerno najavljen i u Banjaluci.

Festival koji će se održati u sklopu rizorta “Zlatna nit” već sada je prozvan najsvježijim festivalom u zemlji te će u tri dana okupiti neke od najvećih muzičkih zvijezda današnjice.

Prvog festivalskog dana pred publikom će nastupiti grupe “The Croatian Pink Floyd Show”, “Van Gogh” i “Opća opasnost”.

Drugo festivalsko veče je rezervisano za nastupe sastava “Helem Nejse”, “Divlje Jagode” i “Let 3”.

Posljednjeg dana festivala za publiku je spremljena poslastica u vidu koncerata grupa “Zona isključenja”, “SARS” i “Dubioze koletiv”.

Pored velikih regionalnih bendova publika će moći da uživa i u takmičarskom dijelu festivala gdje će se predstaviti najbolji domaći i regionalni demo bendovi koji će se boriti za vrijedne nagrade.

Ispred organizacije festivala “Zlatna nit” Elvir Reklić ističe da je festival postavio čvrste temelje sa najboljim lajnapom izvođača i samim tim se nametnuo na sceni kao najsvježiji festival u zemlji.

“Sve ćemo pratiti i vatrometom, sa vrhunskom tehnikom i tri stejdža. Meni je zadovoljstvo da samo danas u Banjaluci. Moram da kažem da mi nismo birali bendove na taj način da se regionalno biraju sastavi, nego se desilo da nam takmičarski demo bendovi dolaze iz Prijedora, Tuzle, Sarajeva, Zenice, Banja Luke, ali i Hrvatske i Slovenije”, rekao je Reklić.

Organizator dodaje da je ovo jedini način da se bendovi u razvoju kvalitetno predstave publici te da se nada da će svi oni vremenom sa demo bine preći na glavnu pozornicu.

Povodom najave festivala u Banjaluci javnosti se obratio i David Jojić predstavnik benda “Charna” iz Banjaluke koji će nastupiti u takmičarskom programu festivala.

“Ono što ratzlikuje ovaj festival u odnosu na ostale je taj momenat koji se posvećuje demo bendovima. Kada su u pitanju headlineri, vjerujem da je ovo jedan od boljih lajnapa za ovu festivalsku sezonu, a sam festival otvara vrata nekim novim muzičarima koji tek treba da utabaju stazu na sceni. Posebno nas raduje sjajna organizacija, vrhunska oprema i susret sa publikom. Daćemo sve od sebe da se prikažemo u najboljem svjetlu”, rekao je Jojić.

Posjetioci festivala “Zlatna nit” svoje ulaznice i kamp mjesta mogu kupiti putem sistema kupikartu.ba ali i na fizičkim prodajnim mjestima koji će uskoro biti predstavljeni.

Više informacija o samom festivalu, smještaju i lajnapu moguće je pronaći putem kanala društvenih mreža i sajta festivala: https://www.musicfestzn.org/

Nastavi čitati

Novosti

SPC dobila novog sveca: Prvi Beograđanin još od srednjeg vijeka

Srpska pravoslavna crkva dobila je u nedjelju novog sveca Sveštenomučenika Nedeljka Streličića, a u pitanju je prva kanonizacija ličnosti iz Beograda još od srednjeg vijeka.

Na praznik Svetog apostola i jevanđeliste Jovana Bogoslova, na svetoj Liturgiji koju je, u hramu Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, služio Njegovo Preosveštenstvo Episkop toplički gospodin Petar, vikar Patrijarha srpskog, izvršen je svečani čin kanonizacije Svetog sveštenomučenika Nedeljka Rakovičkog.

Sasluživalo je sveštenstvo i sveštenomonaštvo iz više eparhija, gosti iz Ruske Pravoslavne Crkve, uz molitveno učešće mnogobrojnog vjernog naroda. Na malom hodu, Preosvećeni Episkop gospodin Petar je pročitao odluku Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve o pribrajanju Svetog sveštenomučenika Nedeljka Rakovičkog liku svetih, a zatim je, uz pojanje tropara Svetom sveštenomučeniku Nedeljku Rakovičkom, krstoliko uzdigao ikonu Svetog Nedeljka blagosiljajući prisutne.

Ko je bio Nedeljko Streličić?

Sveštenik Nedeljko Streličić, paroh kneževački, rođen je u selu Pusto Šilovo, srez leskovački, 26.2.1907. godine u seoskoj porodici. Školovao se u Kosovskoj Mitrovici, a Bogosloviju Svetih Kirila i Metodija u Prizrenu završio je 1929. godine sa odličnim uspjehom. Rukopoložen je u čin đakona i prezvitera 1930. godine i postavljen za paroha u Prištini. Godine 1931. upisao je Bogoslovski fakultet u Beogradu i iste godine biva postavljen na parohiju u Lapljem selu kod Prištine. U januaru 1935. godine blagoslovom Patrijarha Varnave postavljen je na parohiju kneževačku sa sjedištem u manastiru Svetog Arhangela Mihaila u Rakovici. Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu 1936. godine.
Od 1937. do 1939. godine zajedno sa Poverenstvom za gradnju hrama uspio je da sagradi Hram i parohijski dom u Rakovici uz blagoslov i materijalnu pomoć Patrijarha Varnave, ktitorke Jelene Radojkić i drugih bogoljubivih ljudi.

Činio je djela milosrđa sve vrijeme rata, organizovao je prikupljanje hrane i druge materijalne pomoći siromašnim građanima, udovicama i ratnim siročićima. Prikupljao je namirnice za ranjenike u bolnicama, kao i ratne zarobljenike kojima je pakovao i u logore slao pakete. Ratne 1944. godine predložio je da se na dan hramovne slave izostavi posluženje za goste, već da se novac predviđen za to pokloni dječijem izbjegličkom domu u manastiru Rakovica, a jednom broju parohijana podjeli određeni novčani iznos. Ovog milosrdnog djela još uvijek se sjećaju starosjedioci Rakovice koji su tada bili djeca.

U martu 1945, komunisti su ga u večernjim satima odveli na informativni razgovor s kojeg se više nije vratio. Prema svjedočenju mještana sveštenik Nedeljko Streličić, optužen da je ljotićevac, strijeljan je bez suđenja i milosti kod današnjeg restorana “Rubin” u Košutnjaku zajedno sa još dvojicom parohijana. Njegovo tijelo, kao i drugih građana Rakovice, pokopano je u jednoj od mnogobrojnih tajnih grobnica koje su rasute po Beogradu, prenosi “Telegraf”.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Društvo

Koje su egzotične životinje uvezene u Bosnu i Hercegovinu

Ove i prethodnih godina u Bosnu i Hercegovinu su uvezene mnogobrojne egzotične životinje, kao što su dvogrbe kamile, sibirski i bengalski tigar, lame, majmuni, rakuni, kenguri, zebre i ostale.

Za “Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH rekli da su, prema njihovim podacima, u toku ove godine od egzotičnih životinja uvezene dvije lame Pacos alpaca.

“Tokom prošle godine su u BiH došle činčile i lemuri, a godinu ranije dvije dvogrbe kamile, majmun ženka i mužjak sorte buff checkeg gibbon. Tokom 2020. stigli su veliki stepski soko i dva majmuna”, naveli su iz UIO BiH.

Dodali su da su tokom 2019. godine stigli bengalski i sibirski tigar, zebra, četiri kengura, genet, dvije sove, američki rakun, berberska ovca i patagonijska mara.

“U 2018. godini su u Bosnu i Hercegovinu stigli ženka lava i afrički lav, dok je 2017. godine stigla patagonijska mara i kapibara – vodeno prase”, navodi se u ovim podacima.

Prilikom uvoza životinja carinici moraju poštovati Zakon o veterinarstvu, Pravilnik o uslovima uvoza i provoza živih životinja, sirovina, proizvoda i nusproizvoda životinjskog porijekla, veterinarskih lijekova i hrane za životinje u BiH, Odluku o uslovima i načinu rada graničnih veterinarsko-inspekcijskih prelaza u BiH, Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, Pravilnik o uslovima u pogledu zdravlja za nekomercijalni uvoz i provoz kućnih ljubimaca i Priručnik kojim se određuju odobrena mjesta za ulazak kućnih ljubimaca u BiH.

Odlukom o uslovima i načinu sprovođenja Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka – CITES propisuju se uslovi pod kojima se obavlja uvoz, izvoz, unos, iznos ili tranzit, trgovina i uzgoj ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, te njihovih dijelova i derivata.

U Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja piše da je propisano da je zabranjena prodaja egzotičnih životinja i životinja zaštićenih zakonom, a članom 6. stav 3. pomenutog zakona zabranjeno je držati kao kućne ljubimce životinje koje su zaštićene, divlje, te životinjske vrste i pasmine opasne za život.

Ipak, na jednoj od najvećih platformi za kupoprodaju olx.ba može se pronaći loptasti piton po cijeni od 430 do 450 KM, dok je cijena tarantule od 40 do 100 KM. Na ovoj platformi se može pazariti i iguana po cijeni od 350 KM.

Zakonom je propisano da je novčana kazna za prekršaj posjedovanja ovih životinja u Bosni i Hercegovini od 30 do 10.000 KM.

“Novčanom kaznom u iznosu od 200 do 200.000 KM može se kazniti osoba koja preprodaje ove životinje”, stoji u Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja BiH.

Nezavisne

 

Nastavi čitati

Aktuleno