Connect with us

Društvo

NEOČEKIVAN OBRT Evropa prebukirana gasom, cijena na momenat pala ispod nule

Evropa ima sada toliko prirodnog gasa da ne zna šta će s njim, pa je cijena na spot tržištu ove nedjelje nakratko postala negativna, objavio je CNN.

Evropski zvaničnici su mjesecima upozoravali na energetsku krizu tokom predstojeće zime, jer je Rusija nekada najveći snabdjevač prirodnog gasa u regionu – smanjivala isporuke u znak odmazde za sankcije koje je Evropa uvela zbog ruske invazije na Ukrajinu, navodi se u prilogu američkog medija.

Sada su skladišta gasa u EU skoro popunjena, pa tankeri koji prevoze tečni prirodni gas (TPG), kako se dodaje, stoje u lukama jer nemaju gdje da istovare teret, a cijene padaju.

Referenta cijena fjučersa prirodnog gasa (kupovina mjesec dana unaprijed) na evropskom tržištu pala je za 20 posto od prošlog četvrtka i za više od 70 procenata otkako je krajem avgusta dostigla rekordnu vrijednost. Na holandskom spot tržištu, cijena za isporuku gasa u roku od sat vremena pala je u jednom momentu ispod nula evra, prema podacima Interkontinentalne berze.

– Cijene su skliznule na negativnu teritoriju zbog “prebukiranosti mreže” – rekao je za CNN Tomas Marzec-Manser, šef za analitiku tržišta gasa u kompaniji Independent Komoditi Intelidžens Servisis (ICIS).

To je iznenađujući preokret situacije za Evropu, u kojoj su domaćinstva i preduzeća bila pogođena zastrašujućim skokom cijene jednog od njenih najvažnijih izvora energije u prethodnom dijelu godine.

Masimo Di Odoardo, potpredsjednik za istraživanje tržišta gasa i TPG u firmi “Vud Mekenzi”, kaže da se ovako dramatičan zaokret sreće u velikoj mjeri duguje neuobičajeno blagom vremenu.

– U zemljama kao što su Italija, Španija, Francuska, temperature i potrošnja gasa su bliže nivoima iz avgusta i početka septembra. Čak i u nordijskim zemljama, i u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, potrošnja je daleko ispod prosjeka za ovo doba godine – dodaje.

Skladišta gasa u EU su sada popunjene skoro 94 odsto, prema podacima operatera Gas Infrastrakčer Jurop. To je znatno iznad 80 odsto, koliko je 27-člani blok postavio kao cilj koji treba dostići do novembra.

To je izuzetno visok nivo – rekao je Di Odoardo, napominjući da je maksimalni nivo skladišštenja u proseku iznosio 87 procenata kapaciteta u posljednjih pet godina.

Nastojanja Evrope da obezbijedi što više gasa uoči zime dovela su do gomilanja tankera s TPG u evropskim lukama, zbog manjka terminala za skladištenje.

Feliks But, šef u kompaniji Vorteks za praćenje podataka o TPG, navodi za CNN da čak 35 plovila pluta u blizini luka u sjeverozapadnoj Evropi i na Iberijskom poluostrvu, ili plove veoma sporo prema njima, zbog manjka skladišnih kapaciteta za istovar.

– Tim brodovima će vjerovatno trebati još mjesec dana da udome teret – dodaje on.

Zajedno, ti tankeri nose TPG vrijedan oko dvije milijarde dolara, prema podacima provajdera podataka sa energetskog tržišta Argus Media.

Uprkos nedavnom padu cijene gasa u Evropi na oko 100 evra po megavat satu, evropski fjučersi prirodnog gasa su i dalje za 126 odsto iznad nivoa na kom su bili prošlog oktobra, kada su ekonomije počele ponovo da se otvaraju poslije korona blokada i kada je potražnja skočila.

Cijene bi mogle ponovo oštro da porastu u decembru i januaru ako vrijeme naglo postane hladnije, upozorava But. Uprkos činjenici da je ruski udio u ukupnom evropskom uvozu gasa pao sa 40 posto na samo 9,0 procenata, region bi mogao da se nađe u teškoj situaciji sljedećeg ljeta kada bude trebalo da popuni zalihe za iduću zimu.

Procjenjuje se da će cijene dostići 150 evra po megavat-satu do kraja 2023. godine, kaže Bil Vederbern, ekonomista za robna tržišta u Kepital Ekonomiksu, i objašnjava da će punjenje skladišta uoči sljedeće zime zahtijevati od EU da uveze još više TPG, jer mora da nadomjesti izgubljeni uvoz ruskog gasa za cijelu godinu, navodi CNN.

Društvo

SAJAM RUKOTVORINA: Banjalučani očarani lutkama patrijarha Pavla, Tita i Jovanke

Udruženje žena “Bubamara” Banjaluka otvorilo je svoj sajam rukotvorina i domaćih proizvoda u parku “Petar Kočić”, a na tezgama ovog sajma Banjalučani mogu pronaći lutke patrijarha Pavla, Karađorđa, cara Lazara, nakit i ostale proizvode iz domaćinstva.

Sajam traje do 1. aprila, a originalnost i kreativnost učesnica sajma privukla je pažnju mnogobrojnih prolaznika.

“Imam lutke u nošnjama, ali i patrijarha Pavla, a tu su i Tito i Jovanka, car Lazar i carica Milica, Sveti Sava, Sveti Nikola, Karađorđe i mnoge druge istorijski važne ličnosti”, rekla je Mira Čekić, članica ovog udruženja, koja je izložila svoje unikatne lutke na ovom sajmu.

Ljiljana Kaurin, članica Udruženja, koja takođe učestvuje na ovom sajmu, istakla je da se pčelarstvom bavi skoro 20 godina.

“U ponudi imamo bagremov med, ali i planinsku livadu, kesten-lipa, propolis kapi, polen i razne mikseve koji se prave sa medom. Imamo miks polen i propolis koji je za jačanje imuniteta, sjeme koprive za anemiju, a novo nam je čoko-med. Pored ovoga imamo i ukrasne svijeće koje ručno pravimo, ali i likere od meda, aronije i višnje”, kazala je ona za “Nezavisne novine”.

Dragana Mićić, članica Udruženja, koja je izložila mnogo različitih proizvoda, istakla je da je odmalena bila kreativna.

“Uvijek sam voljela nešto praviti. Počela sam od plastelina, a prije 13 godina sam počela sa izradom nakita od fimo mase. Ubacivala sam konstantno nove materijale, žicu i kristale. Sada izrađujem nakit od bakra u kombinaciji sa poludragim kamenom”, rekla je Mićićeva, te dodala da pored ovoga radi zmijanjski vez i minijaturne sobe, dijarame.

“Treba mnogo ideja i kreativnosti. Male sobe izrađujem od fimo mase i drugih masa za modeliranje, napravila sam kuhinjicu u kojoj ima malo voće i povrće, kolačići, kiflice, a nakon toga sam počela izrađivati sobice sa slavskim ikonama, što je idealan poklon za slavu. Nisam vidjela da ovo iko radi u Banjaluci i BiH”, objasnila je ona.

Prema riječima Ranke Vojnović, članice Udruženja, Udruženje žena “Bubamara” Banjaluka, djeluje na području Banjaluke, ali i opštinama u zapadnom dijelu Republike Srpske kao što su Prijedor, Novi Grad, Dubica, Laktaši, a imaju članice iz Gradiške i Kotor Varoša.

“Bavimo se organizacijom radionica i edukacija za žene, kao što su izrada nakita, pletenje, heklanje, vez, izrada lutkica, a organizovali smo i školu pčelarstva”, kazala je ona.

Ovaj sajam, kako kaže, organizuju u cilju promocije rada žena i njihovog stvaralaštva, a ovakvih aktivnosti će biti još.

“Uvodimo novitete kao što su makrame i keranje”, kazala je ona, te dodala da će ove tehnike kombinovati sa drugim tehnikama poput veza, veza sa perlicama i tračicama.

“Svoje proizvode izložilo je 10 naših članica, a tu su pčelarke, žene koje se bave preradom voća i povrća, te proizvodnjom proizvoda od drenjka”, objasnila je ona, te dodala da su Banjalučani zainteresovani jer su ovo rukotvorine i proizvodi iz domaćinstava.

“Sve su ovo žene radile ručno, nije riječ o preprodaji. Ovdje možete naći šivane papuče, med, vez, ukrasne flaše, sokove, sirupe, dakle sve što jedno domaćinstvo može da ponudi”, ispričala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

KATOLICI DANAS obilježavaju Veliki petak

Katolici, protestanti, anglikanci i brojne manje crkve, Uskrs će praznovati 31. marta. Danas obilježavaju Veliki petak, dan raspeća Isusa Hrista.

Dan kada je na krstu stradao Isus Hrist najtužniji je dan u hrišćanstvu, a za katoličke vjernike, Veliki petak je dan posta i nemrsa, što potvrđuju svjedočanstva iz drugog vijeka.

To je jedini dan u godini kada nema svete mise, ali se u crkvama poslije podne čita Križni put – odnosno put stradanja Hristovog.

Održava se i posebna spomen-molitva – “Muke Gospodnje”. Slijedi klanjanje Svetom krstu, molitva i pričešćivanje.

Ne zvone zvona, nema sviranja ni pjevanja.

Katolička crkva na Veliki petak posebno spominje umiruće, stare i bolesne.

Nastavi čitati

Društvo

NOVAC IZ DIJASPORE KONSTANTNO STIŽE! Doznake iz inostranstva u BiH veće za 203 miliona KM

Centralna banka BiH objavila je podatke o tekućim transferima tokom prošle godine.
Kako je saopšteno, ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, te su za 307 miliona KM veći u odnosu na 2022. godinu.

Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM, što je za 203 miliona KM više u odnosu na godinu ranije.
Ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na penzije iz inostranstva, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno