Connect with us

Politika

NEŠIĆ OŠTRO “Bivi šef SDS je izgubio svaki kompas”

Lider DNS-a Nenad Nešić smatra da je bivši predsjednik SDS-a Mladen Bosić izgubio kompas, kada je uporedio Milorada Dodika, koga je izabrao srpski narod na demokratskim izborima, sa nacističkim vođom Adolfom Hitlerom.

Nešić je izjavio Srni da je ovakvo poređenje u najmanju ruku pogubno i bolesno od Bosića, kog je smatrao intelektualcem.

“Očigledno da Bosić nakon takve izjave nema šta da traži u politici Republike Srpske”, istakao je predsjednik DNS-a.

Član Predsjedništva SDS-a u ostavci Mladen Bosić juče je, u programu televizije N1, komentarišući izborne rezultata i ostavke predsjednika i članova Predsjedništva SDS-a, uporedio podršku koju je Milorad Dodik dobio od srpskog naroda u Republici Srpskoj sa podrškom koju je imao Hitler u nacističkoj NJemačkoj.

“To što neko dobije puno glasova ne znači da je dobar. Da ne spominjem Hitlera koji je imao podršku njemačkog naroda, kao drastičan primjer”, rekao je Bosić. Voditelj emisije nije reagovao, niti se na bilo kakav način ogradio od ovakve izjave, koju su prenijeli i pojedini mediji u Republici Srpskoj.

Politika

PRISUSTVUJE I DODIK: Počela posebna sjednica NSRS o bezbjednosti, očekuje se i nova o Izbornom zakonu RS?

Posebna sjednica Narodne skupštine RS počela je danas u Banjaluci, a na dnevnom redu je – Razmatranje aktuelne bezbjednosne i političke situacije u svijetu sa aspekta reperkusija na Republiku Srpsku.

Dnevni red je prijedlog predsjednika RS, predsjednika Narodne skupštine, predsjednika Vlade i člana Predsjedništva BiH iz RS.

Sjednici prisustvuju Milorad Dodik, Željka Cvijanović, te drugi najviši zvaničnici RS.

Predsjednicima parlamentarnih stranaka je omogućeno obraćanje u trajanju do 10 minuta.

U medijima je ranije objavljena radna verzija Izbornog zakona RS, ali nije poznato da li će se i ovaj materijal naći danas pred poslanicima NSRS. Upravo zbog toga je početak današnje sjednice koji je bio zakazan za 10 sati, pomjeren na 11 sati.

Nezvanično, spekuliše se da će po okončanju ove, odmah biti zakazana nova posebna sjednica sa ovom tačkom dnevnog reda.

U materijalu za današnju sjednicu se analiziraju brojna aktuelna dešavanja i sukobi u svijetu, od izraelsko-palestinskog, Sirije, migrantska kretanja, do posljednjeg terorističkog napada u Moskvi.

„Upravo jedan ovakav događaj može biti povod ekstremistima na našim područjima za izazivanje incidenata ili vršenje krivičnog djela terorizma, jer žele da njihovi ciljevi, a to je izazivanje straha i panike, dobiju što jači odjek u javnosti“, istaknuto je.

U svjetlu svjestkih dešavanja, ponovljen je stav koji je prije par dana iznio ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan, da se „ne može u potpunosti isključiti mogućnost terorističkih aktivnosti na našim prostorima, iako trenutno ne postoje informacije koje bi ukazivale na pripremanje terorističkih napada ili drugih vidova nasilja“.

Nadalje, u skupštinskom materijalu se navodi kako „narativ o ruskom malignom uticaju propagandna priprema za pokušaj restauracije protektorata nad BiH.

„Sve je počelo dolaskom američkog ambasadora Majkla Marfija, a nastavilo se pokušajem nametanja njemačkog građanina Кristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH, iako dotična osoba nije nikada imenovana na tu poziciju relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN“, navodi se.

„Djelovanjem američke ambasade i Кristijana Šmita, međunarodne institucije predviđene Dejtonskim sporazumom da štite mir, postale su jedna od najvećih prijetnji po mir u BiH. Nametanje zakonskih rješenja kojima je omogućeno procesuiranje izabranih i imenovanih lica u RS i to zbog nepoštovanja volje Кristijana Šmita, vršenje uticaja preko stranih sudija na izmjenu ustavnog poretka BiH, pritiscima na investitore u cilju urušavanja budžetskog sistema RS, opstrukcije dogovora domaćih političkih lidera, nedvosmisleno pokazuju namjeru uspostavljanja apsolutne vlasti neizabranog i neimenovanog stranca nad BiH“, piše u skupštinskom materijalu.

Osvrćući se na posljednju odluku Šmita o izmjenama Izbornog zakona BiH, ocjenuje se da je i sama EU izrazila nezadovoljstvo.

Posebna pažnja posvećena je i sankcijama funkcionerima u RS, pa se navodi da američka administracija koja kroz sankcije i „kvazisudske postupke“ te pritiskom na bankarski sistem, pokušava da eliminiše sve centre otpora uvođenju kolonijalne vlasti.

„Republika Srpska u ovakvim odnosima mora sačiniti temeljnu analizu ukupne novonastale situacije, sačiniti odgovarajuće zaključke i preduzeti aktivnosti. To uključuje reviziju njenog dosadašnjeg koncepta međunarodnih odnosa“, naglašeno je.

Dodaje se i da RS „ ne idu na ruku neprijateljski, neustavni, nedejtonski potezi političkog Sarajeva i lobiranja u svjetskim centrima moći kojima se favorizuju bošnjački stavovi i ciljevi, koji za cilj imaju institucionalno odumiranje, a zatim i ukidanje RS“.

„Naglašavamo da sve institucije na čijem čelu su Bošnjaci, bez obzira na nivo institucije, isključivo rade na ukidanju Republike Srpske“, navedeno je.

(Mondo)

Nastavi čitati

Politika

Ko je “za”, a ko “protiv” ŠMITOVE ODLUKE?

Odluka Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH potvrdila je one stare, ali i otvorila nove političke frontove u BiH.

Tako jedni odluku nazivaju idiotskom u teatru zvanom BiH, drugi za njeno nametanje krive vladajuću koaliciju na nivou BiH (SNSD, HDZ BiH i “trojka”), treći, pak, kažu da su mjere dobre, ali ne i to što ih nameće stranac, dok četvrti pozdravljaju Šmitovu odluku, naglašavajući da će se konačno znati ko je kako glasao.

Pa, idemo redom…

Šmitova najnovija odluka biće tema i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čiji će poslanici, bar zvanično, na sjednici u četvrtak raspravljati o bezbjednosnoj i političkoj situaciji u svijetu, sa posljedicama po Republiku Srpsku.

Ali, potpuno je jasno da će Šmitov zakon biti centralna tema sjednice, a ako je suditi po ranijim najavama Srpska će imati odgovor.

Podsjetimo, najviše se pominje donošenje Izbornog zakona Republike Srpske.

“Što se mene lično tiče, zakon koji je rekao da će praviti eksperimente da u pet opština imaju skeneri, a u drugima nemaju, je u izvornom smislu idiotski. Da bilo gdje na svijetu sprovodite izbore u pet opština po jednom principu, a 55 po drugom je neviđeni i neprimjer idiotizam”, poručio je Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, komentarišući to što će prema izmjenama Izbornog zakona BiH na lokalnim izborima biti sproveden pilot-projekat u nekoliko lokalnih zajednica, a koji podrazumijeva uvođenje elektronske identifikacije birača, skenera za glasačke listiće i elektronske obrade i prenosa rezultata glasanja s nivoa biračkog mjesta.

Stevandić je podsjetio da su na ovu odluku digle glas brojne institucije i politički predstavnici, uključujući Evropsku uniju (EU) i hrvatsku stranu.

“Nelegalni Kristijan Šmit bez Savjeta bezbjednosti (SB) UN, koji glumi potrčka američke ambasade, trenutno ima protiv sebe dva naroda i jedan entitet, EU i SB UN. Pa na osnovu čije sile onda Šmit uopšte postoji i radi? Da je normalna osoba uhvatio bi prvi avion i otišao u Njemačku. Ne postoji nijedno mjesto, osim ovog teatra u BiH, da takav čovjek mijenja zakone, hapsi ljude i determiniše izborne procese. Ovo je nezabilježeno u Evropi”, rekao je Stevandić.

On je naglasio da takva odluka za cilj ima da napravi sukobe u BiH. “I da uništi put BiH prema EU. To je zadatak Kristijana Šmita”, smatra Stevandić.

Na pitanje da li nakon ovoga postoji mogućnost daljih dogovora lidera u vlasti, kazao je da je bolji svaki sporazum od nametanja i svaki dogovor od nesporazuma.

“U Laktašima smo dogovorili mnogo više, ali je poništeno odlukom američkog ambasadora, a ‘trojka’ nije imala dovoljno hrabrosti da kaže šta misli. Proces je vraćen i onda smo usvojili pola od onoga iz Laktaša, pa je EU bila dovoljno mudra da to prihvati. Ali, onda Šmit to vraća u doba potpune netrpeljivosti i podjela, da bi se narodi nahuškali jedni na druge. Hrvati i Srbi su spremni za dogovor, čekamo ‘trojku'”, naglasio je Stevandić.

Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, rekao je da je suština Šmitove odluke eliminisanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika iz političkog života, a sve u sprezi s tim što se Dodiku sudi pred Sudom BiH.

“O tome govori jasno član 8. zakona, gdje je Šmit dodao dvije nove tačke. I to tačka 5, koja glasi: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti’, te tačka 6: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu ima prestanak te službene dužnosti i tog radnog odnosa”, naveo je Višković.

Što se tiče opozicije u Srpskoj, oni smatraju da je isključiva krivica to što je Šmit nametnuo izmjene na aktuelnoj vladajućoj koaliciji u BiH.

“Oni su rekli da će završiti zakon do kraja februara, a nisu, i zato su doveli sebe u ovu situaciju. Šmitova odluka je obimna. Recimo, vrlo važna stvar, a kojom se niko nije bavio, jeste da se smanjuje broj mogućnosti preferencijalnog glasanja, dakle sa maksimalnog broja koliko ima kandidata, na samo tri sada. Ali ono što se već danas može reći da je zabrinjavajuće i da traži vrlo ozbiljan odgovor od onih koji su to pisali jeste zašto skeneri, koji su u stvari najvažniji, ne idu na svako biračko mjesto. Nije to svemirska tehnologija i nešto što se ne može uraditi. Mi se brinemo da je ovo popuštanje onima koji kradu na izborima”, kazao je Crnadak.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a , naglasio je da je ova stranka protiv bilo kakvih nametanja i od strane visokog predstavnika ili bilo koga drugog.

“Mislimo da se ovaj zakon treba vratiti u parlamentarnu proceduru i da kroz odgovarajuće amandmane bude izglasan tamo”, poručio je Miličević.

S tim je saglasan i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i potpredsjednik PDP-a, dodajući da to ne bi smjelo da se dešava u državi koja teži suverenitetu.

“Principijelno sam za uvođenje skenera i svega, ali to mora biti plod političkog i demokratskog procesa i legitimno izabranih ljudi od strane naroda. Znate, sad ja da odem u Austriju, Njemačku, Italiju, Rusiju, Bjelorusiju, SAD… i kažem: ‘Sada će važiti zakon koji ja kažem’. E, malo morgen”, istakao je Stanivuković.

I hrvatska strana oštro se protivi Šmitovoj odluci, nazivajući je neprihvatljivom.

“Ove, ničim izazvane reakcije OHR-a dolaze samo nekoliko dana nakon pozitivnih izvještaja iz EU prema BiH. Šmit je bez ikakve potrebe nametnuo 114 izmjena Izbornog zakona, čime se poništavaju svi pozitivni rezultati na evropskom putu BiH”, rekao je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

Međutim, dio predstavnika “trojke” smatra da su izmjene pozitivan iskorak jer se njima, navode, štiti integritet izbornog procesa, koji podrazumijeva da građani biraju i da mogu biti birani, bez intervencija i manipulacija njihovom voljom.

“Iako ostaje žaljenje što paket integriteta nije usvojen od strane domaćih aktera, uvođenje savremenih tehnologija je ipak značajan iskorak koji se mora pozdraviti”, poručili su iz SDP BiH.

Gotovo identično saopštenje dala je i Ambasada SAD u BiH.

“Žao nam je što se sve stranke nisu angažovale u dobroj vjeri ili se istinski obavezale na izborni integritet. Njihov neuspjeh je razlog zašto je visoki predstavnik morao djelovati”, poručili su iz Ambasade.

Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH dobra je odluka i prema mišljenju Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, odakle su poručili da će one spriječiti dokazane izborne krađe i prevare. Uz podsjećanje na tehničke izmjene, iz Koalicije napominju da se uvodi i reforma biračkih odbora u smislu uvođenja nestranačkih predsjednika i zamjenika predsjednika BO i ograničavanja članstva u biračkim odborima samo na parlamentarne političke subjekte.

Ali bilo je i onih koji smatraju da Šmitova odluka nije adekvatna.

Tako je Evropska unija (EU) saopštila da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv s evropskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu, te da sprovedu potrebne reforme koje će osigurati da se izbori sprovode u skladu s evropskim standardima.

Iz Ambasade Rusije u BiH poručeno je da se radi o nelegalnoj odluci te je upozoreno da će bilo koje “uvođenje u pravno polje BiH neokolonijalnih inicijativa izmišljenih u anglosaksonskim ambasadama u Sarajevu smatrati direktnim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je garant Ruska Federacija”.

I hrvatski predsjednik Zoran Milanović stao je u red onih koji smatraju da Šmit ne radi dobar posao, a u smislu izmjena Izbornog zakona BiH, te je rekao da se bezobrazno ignoriše pravo Hrvata u BiH da biraju svog predstavnika.

“Što se tiče BiH, statusa Hrvata, vidjeli smo da je nekakav Švarc, Šorc, Šulc donio izmjene. Dakle, BiH je nekompetentna kolonijalna uprava”, rekao je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

JEDNA OD TEMA U NSRS! “Bezbjednost podignuta na viši nivo”

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je da je bezbjednost u Srpskoj već podignuta na viši nivo, ali i da je Narodna skupština Republike Srpske mjesto na kojem treba razgovarati o toj temi.

Višković je rekao da je sa tim ciljem sazvana posebna sjednici parlamenta Srpske, na kojoj će poslanici sutra razmatrati aktuelnu bezbjednosnu i političku situaciju u svijetu sa aspekta reperkusija na Srpsku.

“BiH trenutno nema saznanja o mogućim prijetnjama, ali ne smijemo se opustiti jer ima i ovdje radikalnih islamista koji čekaju priliku”, rekao je Višković.

On je pozvao građane na opreznost i saradnju, te da, ukoliko imaju bilo kakve informacije o sumnjivim radnjama, prijave najbližoj policijskoj stanici, kako bi mogli reagovati na vrijeme.

Kada je riječ o ekonomskoj i finansijskoj situaciji u Srpskoj, Višković je istakao da je budžet likvidan i da se izvršavaju sve obaveze koje se odnose na penzije, socijalna davanja, naknade i drugo.

“Imamo određena kašnjenja u vezi sa grantovima, te to plaćamo sukcesivno i nijedan od tih grantova nije zaustavljen u potpunosti”, napomenuo je Višković.

Komentarišući štrajk radnika u pravosuđu, on je napomenuo da je republički budžet usvojen prije nešto više od dva mjeseca, te da je u ovom trenutku teško planirati povećanje plata.

Višković smatra da se taj problem može riješiti sporazumom ili memorandumom, te onda donositi i određena zakonska rješenja u narednih godinu ili dvije, kao što je to učinjeno sa zahtjevima sindikata radnika u prosvjeti i kulturi za radnike sa visokom stručnom spremom.

Govoreći o odgovornosti u radu rukovodilaca javnih preduzeća, Višković je rekao da ostaje pri stavu da treba mijenjati određena zakonska rješenja kako bi se povećao nivo odgovornosti i discipline direktora tih preduzeća.

“Direktori javnih preduzeća su odgovorni nadzornom odboru, koji je odgovoran skupštini akcionara, te nigdje u zakonu nemate da, ako taj nadzorni odbor ne dobije prolaznu ocjenu za svoj rad od vlasnika, u slučaju javnih preduzeća Vlade Srpske, po automatizmu treba da bude smijenjeno kompletno rukovodstvo na čelu sa nadzornim odborom”, naveo je Višković.

On je dodao da sličan problem predstavljaju i državni službenici koji dođu na posao te, iako ništa ne rade, ne mogu biti sankcionisani.

Višković je rekao za ATV da je cilj Vlade da napravi analizu rada javnih preduzeća, kao i da je od nezavisne stručne institucije dobio izvještaj o radu “Elektroprivrede Republike Srpske”, koji će biti predstaljen i javnosti.

“Cilj nam je da to uradimo i u ostalim javnim preduzećima, u kabinetu predsjednika formirana je jedinica za nadzor javnih preduzeća i oni će od završnih računa za 2023. godinu krenuti sa analizama”, rekao je Višković.

Nastavi čitati

Aktuelno