Connect with us

Svijet

Njemačka želi vratiti kontrole na granice, POGOĐENA I BIH

Novi njemački kancelar Fridrih Merc namjerava da ispuni jedno od najvećih predizbornih obećanja, koje bi se moglo odraziti i na građane zemalja zapadnog Balkana – uvođenje kontrole na njemačkim granicama.

Ukoliko bi ovo obećanje, koje je bilo jedno od centralnih tokom izborne kampanje, Merc ispunio, to bi značilo slabljenje Šengena i vraćanje graničnih kontrola na ulazu u Njemačku, što bi sasvim sigurno značilo duže zadržavanje na granicama, a moguće i ukidanje nekih vazdušnih linija iz BiH za Njemačku.

Merc će se u vezi s ovim planovima suočiti ne samo s potencijalnim nezadovoljstvom građana BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana, nego i nezadovoljstvom svojih susjeda, ali i protivljenjem političke opozicije u Njemačkoj.

Tokom kampanje sada već bivši njemački kancelar Olaf Šolc je upozorio da bi ovakva odluka dovela ne samo do slabljenja Šengena, nego i do potkopavanje jedinstva unutar EU, i to, kako je naglašavao, od strane jedne od centralnih i najvažnijih zemalja u EU.

Merc se na ovaj potez odlučio iz straha da bi AfD, ekstremno desničarska stranka, čiji viši članovi koketiraju s nacionalsocijalizmom, na sljedećim izborima mogla osvojiti većinu glasova i postati najjača parlamentarna snaga, ako sadašnja koalicija ne preduzme odlučujuće korake u borbi protiv ilegalnih migracija.

Da bi Mercov plan uspio, on mora uvjeriti susjedne zemlje da preuzmu migrante koji su u Njemačku ušli ilegalno s teritorije te susjedne zemlje. Iako je u svoje planove pokušao uvjeriti Donalda Tuska, poljskog premijera, od njega je odmah dobio odbijenicu. Tusk je rekao da bi ovaj njemački potez mogao dovesti do problema i da Poljska ne može da prihvati da Njemačka ilegalne migrante dovodi na njenu granicu. Osim toga, Tusk je u srijedu, nakon sastanka s Mercom, rekao da bi uvođenje kontrola na granici dovelo i do otežanog prekograničnog kretanja između dvije zemlje.

Umjesto uvođenja graničnih kontrola, kako nam je rekao jedan poljski novinar, čini se da Poljska zagovara koncept koji je prošli saziv komisije pokrenuo s Frontexom, evropskom službom za kontrolu spoljnih granica. Prema tom konceptu, išlo bi se na jačanje spoljnih granica EU, ali i na saradnju s zemljama zapadnog Balkana, koje EU vidi kao jedno od najkritičnijih područja za prebacivanje ilegalnih migranata ka Evropi.

Podsjećanja radi, Evropska komisija radi na sklapanju sporazuma sa balkanskim zemljama po kojem bi Frontex i policijske službe tih zemalja zajedno kontrolisale i granične prelaze i zelenu i plavu granicu.

I njemački mediji pišu o ovim Mercovim planovima, a većina ih gleda sa skepsom. Jedan njemački policijski službenik, s kojim je razgovarao novinar “Focusa”, smatra da bi takve mjere u najboljem slučaju imale samo privremeno djelovanje i rekao je da bi on, da je švercer ljudima, “uzeo godišnji odmor nekoliko sedmica”, a da bi onda nastavio po starom.

Prema zvaničnim podacima Njemačkog zavoda za statistiku, prošle godine je u Njemačku ušlo gotovo dva miliona ljudi kojima je bila potrebna viza. Brojka onih koji u Njemačku ulaze koristeći Šengen je višestruko veća, a među tim posjetiocima su i građani BiH.

Jedna od namjera Mercove vlade je da se kroz privremene kontrole granice poveća pouzdanost statističkih podataka svih ljudi koji dolaze u Njemačku, za šta će biti potrebni ne samo veliki ljudski kapaciteti, nego i novac i nabavka dodatne opreme.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno