Connect with us

Društvo

Od Slovenije do Albanije, evo gdje su najpovoljnije cijene smještaja na Jadranu

Jadransko more važi za jednu od top destinacija za ljetovanje, prije svega po mirisu mora, prelijepim plažama, ali i salinitetu vode.

Pogledajte kolike su cijene smještaja u privatnim apartmanima i hotelima na više lokacija na Jadranu, od Slovenije do juga Albanije, za četvoročlanu porodicu u špicu sezone – od sredine jula do sredine avgusta. Riječ je o najpovoljnijim cijenama na sajtu Booking, za smještaje koji su dostupni u ovom periodu, piše N1. Radi se o opcijama u sopstvenoj organizaciji, mimo turističkih agencija.

Slovenija

Najsjeverniji dio Jadranskog primorja je u Sloveniji, gdje u Izoli možete naći privatni smještaj već od oko 1.830 KM za 10 dana za dvoje odraslih i dvoje djece, što je u prosjeku oko 183 KM dnevno, iako postoje i opcije da platite i po više od 8.300 KM.

Kada je riječ o hotelima, najpovoljnije varijante kreću od  3.000 KM i idu sve do 10.000 KM za deset dana ljetovanja.

Cijene privatnih apartmana slične su i u Portorožu, s tim što su hoteli znatno skuplji i ne mogu se naći ispod 3.350 KM za četiri osobe.

Hrvatska

U Poreču najpovoljniji apartmanski smještaj za porodicu od četiri člana može se naći preko Bookinga od 2.000 KM za 10 dana, a hotelski od 2.600 KM.

U Rovinju je cijena privatnog smještaja slična, ali se zato hotelski smještaj kreće od 2.800 KM pa sve do 25.000 KM.

Na ostrvu Krk možete privatno naći apartman za svoju porodicu od, u prosjeku, 200 KM dnevno, pa sve do 25.000 KM za 10 dana, a najpovoljniji hoteli su duplo skuplji.

Šibenik je nešto jeftiniji, te četvoročlana porodica za 10 dana može proći za smještaj sa 1.100 KM pa naviše, dok se u hotelima cijene kreću od 4.300 do 13.000 KM.

Ostrvo Brač nudi privatni smještaj za porodicu za već od 2.000 KM, ali postoje i oni za koje ćete za deset dana platiti više od 16.000 KM. Cijene hotela na ovom ostrvu su od 4.100 KM za 10 dana pa na gore.

Na Hvaru se, s druge strane, može naći jeftiniji privatni smještaj, već od 1.600 KM, pa sve do više od 20.000 KM za 10 dana. Međutim, nema više mjesta u hotela jeftinijeg od 7.100 KM, samo sa doručkom.

Makarska je relativno jeftinija. Apartmani se mogu naći od 900 KM za period od deset dana za četiri osobe, ali ima onih i za 16.000 KM. Cijene hotela su od 3.600 KM za isti period i isti broj osoba u porodici.

Bosna i Hercegovina

Malo primorje, ali ne i zanemarljivo. Najpopularnije mjesto Neum nudi privatni smještaj u špicu sezone za četvoročlanu porodicu već od 1.000 KM za 10 dana, pa sve do 4.100 KM.

Najjeftinij hoteli su od blizu 2.000 KM, a najskuplji do 6.600 KM.

Crna Gora

Što južnije, to jeftinije, reklo bi se na osnovu cijena. U Herceg Novom četovoročlana porodica za 10 dana može proći sa iznosom od 1.000 KM pa naviše u privatnom smještaju, a u hotelskom od 3.170 KM pa do 16.000.

U Tivtu je moguće naći smještaj za porodicu u prosjeku dnevno već za 86 KM, a u Budvi za 96 KM. U Ulcinju, međutim, za 10 dana možete platiti i samo 600 KM ili od blizu 2.000 ako želite da boravite u hotelu.

Glas Srpske

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno uz kišu i pljuskove

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti pretežno oblačno, a krajem dana očekuje se kiša i lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Tokom jutra biće pretežno oblačno uz sunčane intervale, slaba kiša moguća je samo ponegdje na sjeveroistoku, a na zapadu će biti uglavnom sunčano, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 13, u višim predjelima od pet, a dnevna od 19 do 26, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

GUŽVE NA GRANIČNIM PRELAZIMA! Ako ste krenuli na put, spremite se na čekanja

Saobraćaj je pojačan na više graničnih prelaza sa Hrvatskom na ulazu i izlazu iz BiH, kao i na granici sa Srbijom na prelazu Rača na izlazu iz BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Na granici sa Hrvatskom pojačan je saobraćaj na graničnim prelazima Gradina i Orašje na izlazu iz BiH, na prelazima Kostajnica i Brod na ulazu u BiH, a na graničnom prelazu Gradiška na izlazu i ulazu u BiH.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Iz AMS-a su naveli da su gužve na graničnim prelazima izrazito promjenljivog karaktera.

Nastavi čitati

Društvo

U NEDJELJU SLAVIMO VASILIJA OSTROŠKOG! Kažu da nema čovjeka kome nije pomogao

Sveti Vasilije Ostroški je praznik koji slavimo 12. maja, a ove godine taj dan pada u nedjelju. Za ovog ostroškog sveca se vjeruje da je najveći čudotvorac, dok u srpskom narodu se njegovo ime ne spominje bez riječi “Slava mu i milost”.

Kada odete na Ostrog, vidjećete kolonu ljudi koji strpljivo čekaju da cjelivaju mošti sveca koji i dalje hoda među nama, a u toj koloni se pričaju svi jezici svijeta. Jer, Svetom Vasiliju Ostroškom se mole pripadnici svih vjerskih zajednica.

Interesantno je da ne postoje paganski običaji vezani za ovaj veliki praznik. Jedino što treba da se uradi na dan Svetog Vasilija Ostroškog je to da se iskreno pomolite ovom čudotvorcu, verujući iz dubine duše da će ta želja biti uslišena.
Ko je bio Sveti Vasilije Ostroški?

Rođen je kao Stojan Jovanović u Popovom polju kod Trebinja, a već u 12. godini poslat je u manastir Zavala, gde je njegov stric Serafim bio iguman. Nakon što je završio manastirsku školu, dobio je monaški čin i postao paroh Popovog polja.

Službovao je u mnogim gradovima, od Mostara, preko Herceg Novog i Pljevalja, Morače, do Ogonošta i Bjelopavlića. Preminuo je 1671. godine, a njegove mošti i grob čuvaju se u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, za koji se vezuju brojne legende.
Linker
U njegovu moć iscjeljenja vjeruju pripadnici kako hrišćanske, tako i muslimanske vjere. Zašto?

Postoje brojna pismena svjedočenja ljudi da su molitve upućene Svetom Vasiliju Ostroškom uslišene – svako kome je ovaj svetac pomogao, prilikom sledeće posjete manastiru Ostrog zapisuje na papir čitavu priču i ostavlja u Gornjem manastiru, a monasi ih sakupljaju, čuvaju i pretvaraju u knjigu.

Neke od starih legendi koje svjedoče o milosti, dobroti i moći Svetog Vasilija između ostalog jeste i priča da je sa vrha Gornjeg manastira jednom davno ispala beba iz kolijevke. Budući da je se Gornji manastir nalazi u stenama planine Ostroška greda, maltene uz samu liticu, na čak 900 metara nadmorske visine, majka se prestrašila i vjerovala da je izgubila dijete. Međutim, beba je pronađena živa i zdrava na zemlji u podnožju planine, veselo se smješkajući.

Oni koji ne vejruju u priče poput ove, ipak se zamisle kada čuju istinitu činjenicu – požar koji je izbio na planini Ostroška greda poštedio je oba manastira i obližnje kapele. Takođe, činjenica je da je za vrijeme Drugog svetskog rata iznad Gornjeg manastira Ostrog pala bomba, ali nikada nije eksplodirala.

Ljudi koji su ikada spavali pod okriljem ove svete građevine, govore da je to bila najmirnija noć koju su prespavali. Zbog toga što se osjećaju veoma sigurno, mnogi posjetioci hrama biraju da spavaju napolju – u konačištu pored manastira postoje kreveti, ali i pokrivači koji su svakom posjetiocu na raspolaganju i dozvoljeno ih je iznositi napolje.

Jedino što nije dozvoljeno jeste fotografisanje unutar i u porti Gornjeg manastira. Ako se ikada zaputite na ovo sveto mjesto, običaj je da se ponese flaša ulja, koju monasi pri službama osvještavaju i poklanjaju vjernicima u malim flašicama, a koje se koriste radi liječenja. Treba ponijeti i šećer, koji ostaje u manastiru i kojim se svi mogu poslužiti.

Međutim, najvažnije je da ponesete jedan par crnih, muških čarapa – priča se da su čarape Svetog Vasilija uvek pocepane jer noću ustaje i hoda, pa ih monasi svakoga dana mijenjaju.

Žene ne smiju ulaziti u kratkim suknjama, čak ni u pantalonama – obavezna nošnja je suknja bar do koljena, kao i pokrivena ramena i grudi, a treba staviti i maramu na glavu. I muškarci treba da dođu pokrivenog tijela, dakle, ne smije se ulaziti u sandalama i šortsevima.

Određenim danima, ruka Svetog Vasilija je otkrivena da bi je vjernici celivali tokom obilaska manastira, a svi koji su imali priliku da je vide otkrivenu, govore da ta ruka izgleda veoma živo, a ne kao dio tijela nekog ko je preminuo prije skoro 400 godina.

Takođe, u manastiru ćete imati prilike da čujete i da je nekim grešnicima svetac izmakao ruku, ne dozvolivši da je celivaju, a nemojte se usuditi ni da slažete monahe, jer se šuška da su vidoviti.

Mnogi vjeruju da će, ako se zajvetuju da će na praznik Svetog Vasilija otići u manastir Ostrog, njihova, ili bolest nekog njima bližnjeg, nestati “kao rukom odnešena”.

Ako poznajete osobu koja se sprema na ovakvo putovanje, trebalo bi da joj odnesete ulja, tamjana i pamuka da sa sobom ponese i da to ostavi kod sveca “da prenoći”.

Često se događa da se zavjetuju i katolici i muslimani, jer su na ovim prostorima svi uvjereni u velike čudotvorne moći Svetog Vasilija, pa se tako vjeruje da stvari koje prenoće kod njegovih moštiju liječe sve bolesti. Zbog toga pamuk, ulje i tamjan koji su nošeni na Ostrog treba čuvati za “ne daj Bože”.

Nastavi čitati

Aktuelno