Connect with us

Društvo

Ovih devet stvari nikada ne smijete raditi tokom grmljavinskog nevremena

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Grmljavinske oluje najčešće su tokom ljetnih mjeseci, zahvaljujući visokom nivou vlage. Zapravo, 73 odsto smrti od udara groma događa se u junu, julu i avgustu.

Kao demonstracija sirove snage prirode, grmljavinske oluje mogu biti nevjerojatan prizor za vidjeti. Međutim, one takođe predstavljaju ozbiljnu opasnost, koja rezultira stotinama povreda i brojnim smrtnim slučajevima svake godine. Srećom, ako znate što nikada ne smijete činiti tokom grmljavinske oluje, možete ostati sigurni, prenosi Večernji list i Best Life.

Grmljavinske oluje najčešće su tokom ljetnih mjeseci, zahvaljujući visokom nivou vlage. Zapravo, 73 odsto smrti od udara groma događa se u junu, julu i avgustu, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). To je zato što su ispunjena tri ključna uslova potrebna za stvaranje grmljavinske oluje, objašnjava Nacionalna meteorološka služba: prekomjerna vlaga u vazduhu, atmosferska nestabilnost i okidač koji pokreće atmosferu. Uzeti zajedno, oni mogu biti katalizator jake kiše, grmljavine, munja, jakih vjetrova, pa čak i grada.

Ali, postoji nekoliko načina na koje se možete pripremiti za jake grmljavinske oluje ovog ljeta, kaže američki Crveni križ. Na primjer, prijava za hitna upozorenja od lokalnih vlasti, instaliranje pomoćnih baterija u vašem domu i izrada porodičnog plana za opasne vremenske uslove mogu vam pomoći u hitnim slučajevima. Međutim, postoji i nekoliko opasnih stvari koje biste trebali potpuno izbjegavati tokom grmljavinske oluje.

1. Približavati se vodi bilo koje vrste

Vjerojatno već znate da voda provodi struju i da je kupanje na otvorenom za vrijeme grmljavinske oluje opasno. Ali, mnogo manje ljudi shvaća da izvori vode u njihovim domovima takođe mogu predstavljati rizik za njihovu sigurnost. Prema CDC-u, nikada se ne biste trebali tuširati ili kupati, prati suđe ili imati bilo kakav drugi kontakt s vodom u vašem domu tokom oluje.

‘Munja može putovati kroz vodovod zgrade. Rizik od munje koja putuje kroz vodovod može biti manji s plastičnim cijevima nego s metalnim cijevima. Međutim, najbolje je izbjegavati svaki kontakt s vodovodom i tekućom vodom tokom oluje s grmljavinom kako biste smanjili rizik od udara’, pišu zdravstvene vlasti.

2. Koristiti elektroniku

Uključena elektronika još je jedan izvor opasnosti tokom grmljavinskog nevremena. Zato nikada ne biste trebali dirati ništa što je spojeno na električnu utičnicu, uključujući računare, fiksne telefone, televizore, sisteme za igre, mašinu za veš, sušilice, štednjake ili druge uređaje. Takođe, strujni udar može oštetiti vašu elektroniku čak i ako je vaš uređaj isključen, napominje Zenia Platten, predstavnica Total Prepare Inc., kanadske kompanije za pripravnost u hitnim slučajevima.

‘Da biste ublažili ovu opasnost, ključno je isključiti sve nebitne električne uređaje, isključiti razdjelnike i prenaponske štitnike i pričekati da grmljavinska oluja prođe prije nego što ih ponovno upotrijebite’, predlaže Gavin Dawson, tehničar hitne medicinske pomoći i osnivač Global Emergency Medicsa.

3. Približavati se kaminu

Kamini su još jedan neočekivani izvor opasnosti u domu tijekom grmljavinske oluje. ‘Mnogi kaminski umeci izrađeni su od metala i mogu provoditi struju kroz cijeli dimnjak do kuće’, kaže Platten, ‘Ako je oluja vjetrovita, trebali biste izbjegavati korištenje kamina kako dim ne bi puhao unazad i ispunio sobu dimom’.

4. Ostati vani

Kad grmi, uđite u kuću. Važno je odmah potražiti zaklon u sigurnoj zgradi ako znate da se sprema grmljavinska oluja. Posebno je važno ne stajati na povišenim ili otvorenim prostorima gdje je vaše tijelo najviša točka, kažu stručnjaci. ‘Munje privlače visoke tačke, a ako ste u polju, praznom parkiralištu ili nekom drugom širokom otvorenom prostoru, možete im poslužiti kao put do zemlje’, objašnjava Platten. Kad ste u kući, držite se podalje od prozora, vrata, terasa i garaža s betonskim podovima jer beton može provoditi struju.

5. Ležati na tlu

Ako se nađete na otvorenom tokom grmljavinske oluje bez pristupa sigurnom zaklonu, CDC predlaže da čučnete u ‘položaj poput lopte sa zabačenom glavom i rukama preko ušiju’. Ako tijelo držite nisko, manja je vjerojatnost da će vas pogoditi munja, objašnjavaju. Međutim, stručnjaci kažu da ova preporuka ponekad može dovesti do opasne zabune.

‘Što si niže, to si sigurniji’, uobičajena je sigurnosna predodžba tokom grmljavinskih oluja. Iako je ovo zamišljeno da potakne pojedince da pronađu skloništa u nizinama, postaje opasno kada se tumači kao ‘sigurnost je ležanje na tlu’, objašnjava Dawson: ‘S mokrim tlom ili podom koji služe kao vodič, smrtonosne struje elektriciteta izazvanog munjom mogu putovati vodoravno u krugu od 6 metara’.

6. Približavati se drveću

Dok vas široki otvoreni prostori mogu učiniti vjerojatnijom metom munje, područja obrasla drvećem predstavljaju drugu vrstu prijetnje. ‘Stabla padaju ili sa njih padaju grane tokom oluje, što može uzrokovati veliku štetu ako padne na nekoga’, upozorava Platten, ‘Sklanjanje ispod drveća i udarac je drugi vodeći uzrok smrti u grmljavinskoj oluji’.

Međutim, Dawson napominje da kada nema drugih opcija za zaklon, najbolje je da se sklonite ispod najnižeg stabla koje možete naći jer postoji najmanja vjerojatnost da će ga grom pogoditi. ‘Izbjegavajte stajati na korijenju, koje može provoditi elektricitet, i umjesto toga stojte na zemlji ili kamenu. Nosite cipele i čučnite nisko. To vas svodi na manju metu’, kaže.

7. Približavati se telefonskim stupovima ili dalekovodima

Slično drveću, telefonski stupovi i električni vodovi dvije su uobičajene visoke tačke koje mogu privući munje. ‘Ne želite biti blizu kad se to dogodi!’ kaže Platen, ‘Srušeni dalekovodi mogu stvoriti opasno područje oko sebe, stoga je najbolje da se držite podalje’.

8. Zaboraviti unijeti stvari u kuću

Prije nego počne grmljavinska oluja, važno je osigurati sve predmete u svom dvorištu, kao što su suncobrani na terasi ili kante za recikliranje. ‘Oluja s grmljavinom često dolazi s jakim vjetrovima, a otvoreni predmeti mogu biti otpuhani’, objašnjava Platten, ‘Ovo može oštetiti vaše stvari ili imovinu, uzrokovati smeće (u slučaju kanti za recikliranje i kanti za smeće koje su bile pune) ili čak udariti pješake ili automobile u prolazu’.

9. Pustiti kućne ljubimce s uzice

Ako neočekivano krene oluja dok ste vani sa svojim psom, važno je da ga držite na uzici i da se uputite ravno unutra. ‘Kućne ljubimce može preplašiti glasna grmljavina i mogu djelovati neočekivano’, kaže Platten, ‘Čak i dobro istrenirane životinje treba držati na uzici kada su vani kako bi se spriječilo da pobjegnu u zaklon’.

NEZAVISNE

Društvo

SVETOM LITURGIJOM POČELO OBILJEŽAVANJE Dana sjećanja na žrtve ustaškog genocida u NDH

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ od 1941. do 1945. godine počelo je jutros Svetom liturgijom u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavvla u Kozarskoj Dubici.

Liturgiji prisustvuje delegat srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković-Bursać, narodni poslanici, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić i predstavnici drugih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, vjernici i potomci ubijenih u Jasenovcu i Donjoj Gradini.

Program obilježavanja se nastavlja u Spomen-području Donja Gradina gdje će u prisustvu najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije biti služena parastos ubijenima.
Prema programu obilježavanja, na Grobnom polju Topole u Spomen-području Donja Gradina u 12.00 časova biće položeni vijenci i cvijeće, a u 12.30 časova će kod Grobnog polja Hrastovi biti služen parastos ubijenim Srbima – žrtvama genocida u NDH kao i vjerski pomeni pripadnicima drugih konfesija.

Obraćanje zvaničnika planirano je oko 13.00 časova.

Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH obilježava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi.
Sistem logora smrti takozvane NDH obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac formirana je avgusta 1941. godine.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima je život izgubilo 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo 20.000 djece.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE SVETI VASILIJE OSTROŠKI I MLADI VASKRS! Evo šta ne treba da radite

Ljudi stalno prepričavaju čuda koja su im se, kažu, dogodila pri molitvi Svetom Vasiliju.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) slavi danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim srpskim zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta. U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih veroispovesti, među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Kaže se da je Sveti Vasilije tokom života više ličio na anđela nego na čovjeka. Svoj duh je uzdigao, a telo obesmrtio.

Strogi post i bez teških poslova
Čuda koja se događaju pri molitvi Svetom Vasiliju su nebrojana. Postoji vjerovanje da oni koje se zavjetuju da će na Svetog Vasilija otići na Duhove u manastir Ostrog, njihova bolest ili bolest nekog njihovog najmilijeg biće kao “rukom odnesena”.

Ako riješite da potražite pomoć ovog sveca, od sutra treba da počnete strogi post koji će trajati sve dok na Trojice ili Duhove ne odete na Ostrog i tamo se pričestite. Ako poznajete osobu koja se sprema na ovakvo putovanje, trebalo bi da joj odnesete ulja, tamjana i pamuka da sa sobom ponese i da to ostavi kod sveca “da prenoći”.

Pamuk, ulje i tamjan koji su nošeni na Ostrog treba čuvati za “ne daj Bože”.

Danas po narodnom vjerovanju ne bi trebalo raditi teške poslove, ali valja da se očisti kuća, kako bi, vjeruje se, čitave godine u domu vladali harmonija i mir.

Smatran za sveca još tokom života
Sveti Vasilije Ostroški rođen je u selu Mrkonjići, u Popovom polju u Hercegovini, odakle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice, gde se zamonašio i započeo život podvižnika. Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj veri i ćuvajući svoje vernike od turskih svireposti.
Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gde se upokojio 1671. Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonjenje svetitelju, posebno na praznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju. Manastir Ostrog, čije su svetinje vijekovima zidali vjerni priložnici, ne može se mjeriti po arhitekturi i freskama sa velikim srednjovjekovnim manastirima, ali im je ravan po svojoj duhovnoj snazi.

Ubrzo poslije smrti svetitelja, ljudi su počeli da dolaze na njegov grob kako bi se iscijelili i našli utjehu. Bio je smatran za sveca još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo poslije njegove smrti, kult je sve više i više jačao.

Iako se sveci ne porede, Sveti Vasilije Ostroški se smatra jednim od najvećih svetitelja u SPC, jer njegove mošti obilazi hiljade vjernika svakodnevno, a svakog 12. maja manastir Ostrog bude premali da primi sve vjernike koji dođu na poklonjenje.

Nastavi čitati

Društvo

DAN KOJI SRBI NIKADA NEĆE ODBOLOVATI! Sjećanje na žrtve u Donjoj Gradini

Centralna manifestacija povodom proboja logoraša iz ustaškog koncentracionog logora Jasenovac i njegovog najvećeg stratiša Donja Gradina biće održana danas u Spomen-području Donja Gradina.
Istorija će pamtiti da je Jasenovac bio najmonstrouzniji logor na svijetu, a NDH jedina država na svijetu koja je imala logore za djecu.

Nastavi čitati

Aktuelno