Connect with us

Društvo

Ovih devet stvari nikada ne smijete raditi tokom grmljavinskog nevremena

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Grmljavinske oluje najčešće su tokom ljetnih mjeseci, zahvaljujući visokom nivou vlage. Zapravo, 73 odsto smrti od udara groma događa se u junu, julu i avgustu.

Kao demonstracija sirove snage prirode, grmljavinske oluje mogu biti nevjerojatan prizor za vidjeti. Međutim, one takođe predstavljaju ozbiljnu opasnost, koja rezultira stotinama povreda i brojnim smrtnim slučajevima svake godine. Srećom, ako znate što nikada ne smijete činiti tokom grmljavinske oluje, možete ostati sigurni, prenosi Večernji list i Best Life.

Grmljavinske oluje najčešće su tokom ljetnih mjeseci, zahvaljujući visokom nivou vlage. Zapravo, 73 odsto smrti od udara groma događa se u junu, julu i avgustu, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). To je zato što su ispunjena tri ključna uslova potrebna za stvaranje grmljavinske oluje, objašnjava Nacionalna meteorološka služba: prekomjerna vlaga u vazduhu, atmosferska nestabilnost i okidač koji pokreće atmosferu. Uzeti zajedno, oni mogu biti katalizator jake kiše, grmljavine, munja, jakih vjetrova, pa čak i grada.

Ali, postoji nekoliko načina na koje se možete pripremiti za jake grmljavinske oluje ovog ljeta, kaže američki Crveni križ. Na primjer, prijava za hitna upozorenja od lokalnih vlasti, instaliranje pomoćnih baterija u vašem domu i izrada porodičnog plana za opasne vremenske uslove mogu vam pomoći u hitnim slučajevima. Međutim, postoji i nekoliko opasnih stvari koje biste trebali potpuno izbjegavati tokom grmljavinske oluje.

1. Približavati se vodi bilo koje vrste

Vjerojatno već znate da voda provodi struju i da je kupanje na otvorenom za vrijeme grmljavinske oluje opasno. Ali, mnogo manje ljudi shvaća da izvori vode u njihovim domovima takođe mogu predstavljati rizik za njihovu sigurnost. Prema CDC-u, nikada se ne biste trebali tuširati ili kupati, prati suđe ili imati bilo kakav drugi kontakt s vodom u vašem domu tokom oluje.

‘Munja može putovati kroz vodovod zgrade. Rizik od munje koja putuje kroz vodovod može biti manji s plastičnim cijevima nego s metalnim cijevima. Međutim, najbolje je izbjegavati svaki kontakt s vodovodom i tekućom vodom tokom oluje s grmljavinom kako biste smanjili rizik od udara’, pišu zdravstvene vlasti.

2. Koristiti elektroniku

Uključena elektronika još je jedan izvor opasnosti tokom grmljavinskog nevremena. Zato nikada ne biste trebali dirati ništa što je spojeno na električnu utičnicu, uključujući računare, fiksne telefone, televizore, sisteme za igre, mašinu za veš, sušilice, štednjake ili druge uređaje. Takođe, strujni udar može oštetiti vašu elektroniku čak i ako je vaš uređaj isključen, napominje Zenia Platten, predstavnica Total Prepare Inc., kanadske kompanije za pripravnost u hitnim slučajevima.

‘Da biste ublažili ovu opasnost, ključno je isključiti sve nebitne električne uređaje, isključiti razdjelnike i prenaponske štitnike i pričekati da grmljavinska oluja prođe prije nego što ih ponovno upotrijebite’, predlaže Gavin Dawson, tehničar hitne medicinske pomoći i osnivač Global Emergency Medicsa.

3. Približavati se kaminu

Kamini su još jedan neočekivani izvor opasnosti u domu tijekom grmljavinske oluje. ‘Mnogi kaminski umeci izrađeni su od metala i mogu provoditi struju kroz cijeli dimnjak do kuće’, kaže Platten, ‘Ako je oluja vjetrovita, trebali biste izbjegavati korištenje kamina kako dim ne bi puhao unazad i ispunio sobu dimom’.

4. Ostati vani

Kad grmi, uđite u kuću. Važno je odmah potražiti zaklon u sigurnoj zgradi ako znate da se sprema grmljavinska oluja. Posebno je važno ne stajati na povišenim ili otvorenim prostorima gdje je vaše tijelo najviša točka, kažu stručnjaci. ‘Munje privlače visoke tačke, a ako ste u polju, praznom parkiralištu ili nekom drugom širokom otvorenom prostoru, možete im poslužiti kao put do zemlje’, objašnjava Platten. Kad ste u kući, držite se podalje od prozora, vrata, terasa i garaža s betonskim podovima jer beton može provoditi struju.

5. Ležati na tlu

Ako se nađete na otvorenom tokom grmljavinske oluje bez pristupa sigurnom zaklonu, CDC predlaže da čučnete u ‘položaj poput lopte sa zabačenom glavom i rukama preko ušiju’. Ako tijelo držite nisko, manja je vjerojatnost da će vas pogoditi munja, objašnjavaju. Međutim, stručnjaci kažu da ova preporuka ponekad može dovesti do opasne zabune.

‘Što si niže, to si sigurniji’, uobičajena je sigurnosna predodžba tokom grmljavinskih oluja. Iako je ovo zamišljeno da potakne pojedince da pronađu skloništa u nizinama, postaje opasno kada se tumači kao ‘sigurnost je ležanje na tlu’, objašnjava Dawson: ‘S mokrim tlom ili podom koji služe kao vodič, smrtonosne struje elektriciteta izazvanog munjom mogu putovati vodoravno u krugu od 6 metara’.

6. Približavati se drveću

Dok vas široki otvoreni prostori mogu učiniti vjerojatnijom metom munje, područja obrasla drvećem predstavljaju drugu vrstu prijetnje. ‘Stabla padaju ili sa njih padaju grane tokom oluje, što može uzrokovati veliku štetu ako padne na nekoga’, upozorava Platten, ‘Sklanjanje ispod drveća i udarac je drugi vodeći uzrok smrti u grmljavinskoj oluji’.

Međutim, Dawson napominje da kada nema drugih opcija za zaklon, najbolje je da se sklonite ispod najnižeg stabla koje možete naći jer postoji najmanja vjerojatnost da će ga grom pogoditi. ‘Izbjegavajte stajati na korijenju, koje može provoditi elektricitet, i umjesto toga stojte na zemlji ili kamenu. Nosite cipele i čučnite nisko. To vas svodi na manju metu’, kaže.

7. Približavati se telefonskim stupovima ili dalekovodima

Slično drveću, telefonski stupovi i električni vodovi dvije su uobičajene visoke tačke koje mogu privući munje. ‘Ne želite biti blizu kad se to dogodi!’ kaže Platen, ‘Srušeni dalekovodi mogu stvoriti opasno područje oko sebe, stoga je najbolje da se držite podalje’.

8. Zaboraviti unijeti stvari u kuću

Prije nego počne grmljavinska oluja, važno je osigurati sve predmete u svom dvorištu, kao što su suncobrani na terasi ili kante za recikliranje. ‘Oluja s grmljavinom često dolazi s jakim vjetrovima, a otvoreni predmeti mogu biti otpuhani’, objašnjava Platten, ‘Ovo može oštetiti vaše stvari ili imovinu, uzrokovati smeće (u slučaju kanti za recikliranje i kanti za smeće koje su bile pune) ili čak udariti pješake ili automobile u prolazu’.

9. Pustiti kućne ljubimce s uzice

Ako neočekivano krene oluja dok ste vani sa svojim psom, važno je da ga držite na uzici i da se uputite ravno unutra. ‘Kućne ljubimce može preplašiti glasna grmljavina i mogu djelovati neočekivano’, kaže Platten, ‘Čak i dobro istrenirane životinje treba držati na uzici kada su vani kako bi se spriječilo da pobjegnu u zaklon’.

NEZAVISNE

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno