Connect with us

Društvo

Peletari optužuju političare da su ih ponovo prevarili

Savjet ministara BiH nije usvojio odluku kojom se dozvoljava izvoz peleta iz BiH u trajanju od 60 dana, a time je, kako slikovito kažu proizvođači, zakucan posljednji ekser u mrtvački sanduk proizvodnje peleta.

Poručuju da su prevareni jer vlast nije ispoštovala dogovor po kome su oni trebali ograničiti cijenu peleta, a da im istovremeno bude dozvoljen izvoz u EU.

Podsjetimo, ministri u Savjetu ministara BiH nisu postigli konsenzus o usvajanju odluke o izmjenama Odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta.

“Ovo je kolaps industrije peleta”, poručuje Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, dodajući da proizvođači gube stotine miliona maraka.

“Ovo je posljednji ekser u mrtvačkom sanduku proizvodnje peleta. Kakva je to poruka budućim investitorima u BiH? Kakva je to poruka evropskim partnerima koji uplaćuju avanse i koji drže ovu proizvodnju kad je van sezone. Jer, podsjetiću vas, imamo proizvođače koji su u martu primili avanse, a imali su obavezu da u oktobru ili novembru isporuče pelet, a to sada nisu bili u mogućnosti da učine. Oni neće dogodine uplatiti avanse, a naše firme su u problemu”, pojašnjava Ivanović.

Da stvar bude gora, ističe, odlučeno je da od Nove godine kreće poskupljenje struje za industriju pa ni trenutna cijena peleta, tvrdi, više nije rentabilna.

“Imamo zabranu izvoza na domaćem tržištu. Ne znam šta nam drugo preostaje – da se ugasi proizvodnja i da 10.000 domaćinstava ostavimo na cjedilu sljedeće godine”, naglašava Ivanović za “Nezavisne novine”.

Na pitanje šta će preduzeti, kaže: “Ima prijedloga za sastanke, ali stvarno više nemamo snage. Šest mjeseci se borimo i ovo je kap koja je prelila čašu. Bili smo sigurni da će izvoz pustiti jer je Vlada RS podržala našu inicijativu i uputila zahtjev Savjetu ministara BiH. Kamioni su već natovareni pa da iskoristimo sljedeću sedmicu prije Božića da isporučimo te količine našim kupcima u EU. Iako je i njihovo tržište snabdjeveno, htjeli smo da ispunimo našu obavezu za avanse koje smo primili. Bilo je ideja da se ide u proteste, da se ti kamioni pošalju na granicu, ali to nije rješenje”, poručuje Ivanović i dodaje:

“Spremili smo jedno pismo OHR-u, a vjerovatno i Evropskoj komisiji da će ići nakon toga. Ne znam ima li u ovoj državi više išta ima smisla pokušavati, raditi i boriti se kad niko nema sluha ni za šta. Odlazeći ministri u Savjetu ministara glavni su krivci zašto ovo nije ispunjeno”, smatra on.

Da je politika glavni krivac za ovu situaciju saglasan je i Muharem Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”.

“Vlast nije ispunila svoj dogovor do kraja, koji je, podsjećamo, bio da se cijena peleta ograniči na 480 KM + PDV, ali da se pusti izvoz. Od tog dogovora je prošlo više od mjesec dana i nije ispoštovan. Svakako da je ovo težak period za proizvođače peleta, u kojem je svakako doveden u pitanje opstanak fabrika peleta. Tu se politika previše upetljala, posebno zbog promjena u strukturi vlasti i zbog čega sada u Vijeću ministara ne možemo postići konsenzus”, ističe Helać, koji očekuje da će najave za brzo formiranje vlasti pomoći da se problem riješi.

“Na sreću, zima još nije počela u punom jeku, potražnje ima za ogrevom na evropskom tržištu i to ne smijemo propustiti, imamo još jednu šansu”, kaže Helać.

Odluka da Savjet ministara ne dozvoli izvoz peleta dokaz je da dio političkih struktura iz FBiH konstantno opstruiše važne odluke za domaći sektor, poručio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staša Košarac.

“To je neprihvatljiva i nerazumljiva praksa. Bošnjački ministri u Savjetu ministara u pravilu glasaju protiv inicijativa koje dolaze iz Republike Srpske, ma koliko one bile propulzivne i korisne za domaći privredni sektor. Ne postoji nijedno logično objašnjenje niti racionalan razlog za takvo ponašanje”, rekao je Košarac, naglasivši da su na ovaj način direktno ugroženi interesi realnog sektora i poslovne zajednice u BiH. On je podsjetio da je odluku o izvozu podržala i Privredna komora Federacije BiH, prepoznajući značaj za spoljnotrgovinski promet.

Društvo

Prva žena u Hercegovini koja vozi šleper: ANA (23) SE ODLUČILA ZA “MUŠKI POSAO”

Ana je prva žena u Hercegovini koja vozi šleper.

Mlada Trebinjka Ana Kisić, iako ima samo 23 godine, prva je žena vozač šlepera u istočnoj Hercegovini i, kako kaže, iako trenutno vozi putnički automobil u jednoj kompaniji u Trebinju, jedva čeka da izađe na drum ovim moćnim vozilom.

Iako je završila i za kuvara i turističkog tehničara, pa je i u praksi počela da se bavi kuvarstvom, priželjkivala je, kako kaže, da postane vozač, pa se prebacila najpre na posao dostavnog vozača, a onda, nakon devet mjeseci prešla u kompaniju gdje se sada nalazi.

“S obzirom na to da volim i duga putovanja i duge vožnje, a volan mi jednostavno predstavlja izazov, odlučila sam da polažem i CE kategoriju vožnje, iako sam inače u, takozvanom, muškom poslu, gdje radi malo žena, imala sam punu podršku muških kolega koji su se u početku vjerovatno samo šalili, ali je ta misao u meni oživjela, pa sam položila i kategorije A – za motor, C – za kamion i E za kamione sa prikolicama”, kaže Ana za Nezavisne.

Kako je navela, iako još nema iskustva na dugim turama, priželjkuje da se šleperom zaputi na otvoreni drum, koji, takođe, ima svoju prednost, s obzirom na to da je kabina, odnosno upravljačko mjesto, na dosta većoj visini, sa dosta većom preglednošću.

“Samim tim, to je osjećaj sigurnosti, jer je većina vozila ispod vas, ali sa druge strane, to izaziva i strah šta sve može tako velika mašina učiniti onom malom putničkom automobilu, mada je najbolje o tome ne razmišljati i koncentrisati se maksimalno na put, odnosno na ono u čemu smo mi u kabini u prednosti – preglednost”, kaže Ana.

Napominjući da je u auto-školi vozila poprilično sigurno i na otvorenom putu, ali i po samom gradu, kaže da je početnička vožnja bolje išla na otvorenom, što je ipak relevantna stvar, jer, s obzirom na to da je kao dostavljač i taksista najčešće vozila po gradu, sada već ne vidi veliku razliku između ove dvije vožnje.

Dalje, kaže da je na polaganju CE kategorije prošla iz prvog pokušaja, ali je kod C kategorije prvi put pala, jer se zbunila na semaforu, s obzirom na to da je imala prednost prolaza, ali je stala jer je u blizini bio pješak kojem je bilo crveno svjetlo i nije ni imao namjeru da pređe ulicu.

Njen instruktor vožnje Petar Butulija, koji je prije Ane obučavao još jednu Hercegovku za vožnju kamiona, ali za C kategoriju, naglašava, međutim, da je Ana skromna i da je, u stvari, bila odlična na polaganjima, ali je jednostavno trema uradila svoje, pa je instinktivno reagovala kada je stala na pešačkom.

“Sigurno da će ona, kada danas-sutra izađe na put, biti dobar vozač, tako da mislim, s obzirom na to da početnici uvijek na početku idu na kraće ture i sa iskusnim šoferima koji im pomažu, njoj neće trebati mnogo da se osamostali i stekne jednu rutinu u ovom poslu”, kaže Butulija.

Dodaje da mu nije poznato da je još neka žena, izuzev djevojke koja je za potrebe Oružanih snaga BiH položila za vozača kamiona, do sada završila obuku za vožnju šlepera, što ženstvenu i pomalo krhku Anu čini još jedinstvenijom.

Taksi kao druga kuća
Ana Kisić kaže da se u ovoj kompaniji jednostavno “srodila” sa svim kolegama, mada ima i nekoliko koleginica, te da su svi kao jedna šira familija.

“Kao žena, vozim samo preko dana, po osam do devet časova, zavisno od posla, tako da se ja sada osjećam sigurnije u vozilu nego da hodam pješice, jer realno, najviše vremena provedem za volanom, više nego što spavam, pa mi se desi da mi je nakon vožnje i malo neobično da hodam, iako je olakšavajuće nakon dugog sjedanja za volanom”, kaže Ana.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH NEDOSTAJE RADNIKA! Pogledajte koja su zanimanja NAJTRAŽENIJA

U BiH još nedostaju radnici u građevini i trgovini, kao i visokokvalifikovana radna snaga, a potrebno je stvarati i radnu snagu koja je konkurentna na tržištu rada, istaknuto je juče u Sarajevu na konferenciji o tržištu rada u BiH.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Ivan Brbalić rekao je da postoji mnogo domaćih radnika koji teže da odu i rade u inostranstvu, dok poslodavci sve više insistiraju i traže da se angažuju strani radnici.

Prema njegovim riječima, poslodavci u BiH smatraju da zakoni i procedure u zemlji nisu konkurentni i da se oni ne mogu u tome kvalitetno takmičiti sa poslodavcima drugih zemalja u regionu.
“Najveći problem je zadržavanje domaćih radnika”, istakao je Barbalić na stručnoj raspravi “Obrazovanje, zapošljavanje i privreda”, te dodao da je veliki broj ljudi u zemlji nezaposlen, a da više od 50 odsto ne traži aktivno posao.

On je naveo da Agencija od 2013. godine prati pozitivne trendove – raste stopa zaposlenosti, pada nezaposlenost, ali, kaže, to nije dovoljno.

“Ono što je problematično jeste da naša evidencija, na neki način, nije kvalitetna, jer je znatan broj ljudi na birou registrovano kao nezaposleno, a pri tome ne traži posao”, izjavio je Barbalić, ističući da na taj način ostvaraju zdravstveno osiguranje.
Prema njegovim riječima, ljudi iz obrazovanja treba da ojačaju dijalog sa poslodavcima, jer tu nedostaje određene dinamike.

“Potrebno je stvarati radnu snagu koja je konkurentna na tržištu rada, ali pratimo velike globalne trendove i trenutno je na zapadu velika potražnja za radnicima i to je privlačna ponuda za radnike iz naše regije”, poručio je Barbalić, prenosi Srna.

Izvršni direktor Savjeta stranih investitora BiH Sanja Miovčić rekla je da je pitanje radne snage najvažnija tema u zemlji.

“Ako pitate kompanije koji je to izazov ili problem sa kojim se suočavaju i šta im predstavlja najveću prepreku za rast i konkurentnost, kažu da je to upravo nedostatak stručne radne snage, i radne snage uopšte”, pojasnila je Miovčićeva.

Prema njenim riječima, povećanje plata danas nije dovoljno da bi ljudi ostali u jednoj kompaniji.

“Kompanije se negdje takmiče i žele da pruže što bolje uslove rada. Svjesni su da je potrebno paziti te ljude i dati im nešto više”, istakla je Miovičićeva.

Nastavi čitati

Društvo

U UPOTREBI DO JANUARA 2025. Pogledajte koje novčanice se povlače iz upotrebe

Centralna banka BiH povlači iz opticaja novčanice konvertibilne marke (KM) apoena 10, 20, 50 i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine i prestaju biti sredstvo plaćanja od 1. januara naredne godine.

Iz opticaja se povlače novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 1998, apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2002, apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2007, apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2008, te apoen 50 KM sa godinom izdanja 2009, objavila je Centralna banka.

“Počev od 1. januara 2025. godine navedena izdanja novčanica KM prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obaveza, te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja”, navedeno je u saopštenju Banke.

Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, u narednoj godini obavljaće komercijalne banke u BiH, a nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama, zamjenu će obavljati Centralna banka BiH u roku od 10 godina, počev od 1. januara 2026. godine, zaključno sa 31. decembrom 2035. godine.

U opticaju ostaju novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012, 2017, 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM i na njih se ne odnosi proces povlačenja.

“Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit “Moušn” (Motion). Novčanice koje se povlače iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje”, istaknuto je u saopštenju.

Povlačenjem navedenih novčanica povećaće se nivo kvaliteta novčanica u opticaju, jer će se novčanice koje budu povučene iz opticaja zamjenjivati novim novčanicama visokog kvaliteta.

“U opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osoba koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica”, navedeno je u saopštenju.

Novčanice koje će se povlače, kao i one koje ostaju u opticaju, mogu se viđeti na veb-stranici Centralne banke.

Nastavi čitati

Aktuelno