Connect with us

Svijet

Presretnuta još jedna flotila, 200 kilometara od Gaze: PRIVEDENE DESETINE AKTIVISTA

Izraelska vojska presrela je flotilu od devet čamaca rano jutros u Sredozemnom moru koja je pokušavala da probije izraelsku pomorsku blokadu Gaze.

Izraelska vojska je privela desetine aktivista na brodu, saopštili su organizatori flotile i izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.

Ministarstvo je saopštilo da je 145 aktivista, koji su u dobrom zdravstvenom stanju, dovedeno na obalu u Izraelu radi obrade i da se očekuje da će uskoro biti deportovani, prenosi B92.

Do presretanja je došlo nakon što je prošle sedmice skoro 450 aktivista, uključujući evropske poslanike i klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg, presretnuto na više od 40 čamaca koji su pokušavali da stignu do Gaze sa simboličnom količinom humanitarne pomoći.

To presretanje Globalne Sumudske flotile izazvalo je široku osudu i izazvalo velike proteste u nekoliko većih gradova i jednodnevni štrajk širom Italije.

Organizatori ove najnovije grupe od devet brodova – koju čine Koalicija Flotile slobode i Hiljadu madlena za Gazu – osudili su hapšenja u srijedu kao “proizvoljna i nezakonita”. Među aktivistima na brodu bili su ljekari, političari i tri turska poslanika.

Flotila je prevozila hranu i medicinsku pomoć namijenjenu bolnicama u Gazi.

“Još jedan uzaludan pokušaj kršenja legalne pomorske blokade i ulaska u borbenu zonu završio se ničim”, napisalo je Ministarstvo spoljnih poslova na Iksu.

Organizatori su rekli da su čamci presretnuti oko 120 nautičkih milja (oko 200 kilometara) od obale Gaze. Na snimcima presretanja koje su objavili organizatori, flotili su se približili brzi brodovi, a zatim su se na njih ukrcali izraelski vojnici. Nije bilo izveštaja o povrijeđenima.

Neki od deportovanih aktivista iz prošle nedjelje flotile opisali su zlostavljanje od strane izraelskih stražara, tvrdnje koje Izrael poriče.

Flotile u Gazi došle su usred sve većih kritika ponašanja Izraela u Gazi, gdje je njegova ofanziva u ratu protiv Hamasa opustošila velike dijelove teritorije i ubila desetine hiljada ljudi.

Izrael i Hamas trenutno vode treći dan indirektnih pregovora u egipatskom ljetovalištu Šarm el Šeik, zajedno sa visokim zvaničnicima iz međunarodnih delegacija, uključujući Sjedinjene Države, Egipat, Katar i Tursku.

Rat je pokrenuo napad Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine. Militanti su tog dana ubili oko 1.200 ljudi, dok je 251 osoba oteta. Četrdeset osam talaca se i dalje drži u Gazi – vjeruje se da je oko 20 živo.

U izraelskoj kampanji koja je uslijedila poginulo je više od 67.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između civila i militanata u svom broju žrtava.

Ministarstvo, koje je dio vlade koju vodi Hamas i čije brojke stručnjaci smatraju najpouzdanijom procjenom, saopštilo je da žene i djeca čine oko polovinu mrtvih.

Izrael je održavao različite stepene blokade Pojasa Gaze otkako je Hamas preuzeo vlast na priobalnoj teritoriji 2007. godine, tvrdeći da je to neophodno da bi se obuzdala militantna grupa. Kritičari ismijavaju ovu politiku kao kolektivnu kaznu.

Nakon početka rata, Izrael je pooštrio blokadu, ali je kasnije popustio pod pritiskom SAD. U martu je zatvorio teritoriju za svu hranu, lijekove i drugu robu na 2 i po mjeseca, doprinoseći tonu Gaze u glad.

Flotile kažu da žele da probiju izraelsku blokadu i uspostave humanitarni koridor morem, s obzirom na malo pomoći koja stiže u Gazu kopnom.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno