Studentski protesti u glavnom gradu Albanije prerasli su u žestoke sukobe s policijom, tokom kojih su demonstranti napali policijsku stanicu Molotovljevim koktelima, zapalili vozilo i oštetili više državnih institucija.

Prema izvještajima albanskih medija, tokom protesta privedeno je najmanje 35 osoba, a povrijeđeni su policajci i civili.

Kako je napadnuta policijska stanica?

Jedan od najozbiljnijih incidenata dogodio se kod Policijske stanice broj 2 u Tirani, gdje su demonstranti razbili prozore, oštetili unutrašnjost objekta i bacali Molotovljeve koktele.

Tokom napada zapaljeno je policijsko vozilo, a jedan policajac pogođen je u glavu tvrdim predmetom.

Kako prenosi Albanian Post, demonstranti su blokirali saobraćaj i nastavili da bacaju pirotehnička sredstva prema policijskoj stanici, zbog čega su na teren upućene dodatne policijske snage.

Neredi se nisu zadržali samo na tom dijelu grada.

Na meti demonstranata našli su se i Ministarstvo pravde, drugi državni objekti, kao i tržni centar “Toptani”, na kojem su razbijena stakla.

Oštećeni su i poslovni objekti, banke i druga imovina, dok su na pojedinim lokacijama podmetnuti požari.

Koliko je policajaca povrijeđeno?

Albanska policija je tokom protesta prvobitno saopštila da je povrijeđeno 14 policijskih službenika i da je privedeno 35 osoba.

Međutim, kako su sukobi nastavljeni, broj povrijeđenih je rastao.

Albanski ministar unutrašnjih poslova Ervin Demo saopštio je da je tokom nasilnih protesta u Tirani povrijeđen 51 policijski službenik.

Demo je posjetio povrijeđene policajce u Bolnici za traumatologiju i poručio da je nasilje nad policijskim službenicima neprihvatljivo i da se ne može opravdati ni pod kojim okolnostima.

“Tokom današnjeg nasilja povrijeđen je 51 službenik Državne policije. Neki od njih trenutno se nalaze u Vojnoj bolnici, gdje dobijaju neophodnu medicinsku njegu”, naveo je Demo u objavi na društvenim mrežama.

Prema ranijim podacima zdravstvenih vlasti, medicinsku pomoć zatražili su i demonstranti i jedan prolaznik.

Policija je pozvala građane koji učestvuju u protestima da se distanciraju od maskiranih i nasilnih osoba, upozoravajući da će svi odgovorni za napade na policajce i uništavanje imovine biti identifikovani i procesuirani.

Student protesters hurled bricks and concrete blocks at Albania’s Education Ministry in Tirana and police fired tear gas and water cannons in response, as a nationwide demonstration over education and social issues turns violent https://t.co/mqgzjOePUm https://t.co/t4wK0UYvf0

— Reuters (@Reuters) October 14, 2026

Molotovljevi kokteli bačeni i na zgradu Vlade
Protesti su počeli ispred Ministarstva prosvjete, a tokom poslijepodneva demonstranti su se rasporedili po centru Tirane.

Kamenicama i zapaljivim sredstvima napadnuto je Ministarstvo ekonomije, nakon čega su se demonstranti premjestili na Bulevar mučenika nacije.

Potom su kamenicama i Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade, na šta je policija odgovorila vodenim topovima i suzavcem.

Protestima su se pridružili i srednjoškolci, koji su bojkotovali nastavu. Pojedini učenici blokirali su ulice kontejnerima za smeće, koje su potom zapalili.

Zašto su studenti izašli na ulice?
Protesti su počeli zbog nezadovoljstva uslovima obrazovanja, visokim troškovima studiranja i problemima s kojima se suočavaju učenici i studenti.

Okupljanja su započela ispred Ministarstva obrazovanja, ali su ubrzo prerasla u šire demonstracije protiv vlasti premijera Edija Rame.

Dio demonstranata zahtijeva i ostavku premijera, optužujući njegovu vladu za korupciju i zanemarivanje problema mladih.

Studentsko nezadovoljstvo nadovezalo se na višemjesečne proteste protiv vlasti, koji su ranije pokrenuti i zbog kontroverznog projekta turističkog razvoja na albanskoj obali.

Vlasti osudile nasilje
Predsjednik Albanije Bajram Begaj pozvao je demonstrante na uzdržanost i odgovornost, ističući da je pravo na mirno okupljanje temelj demokratije, ali da nasilje ne može biti način izražavanja nezadovoljstva.

Ministar unutrašnjih poslova Ervin Demo optužio je pojedine političke snage da pokušavaju da iskoriste studentske proteste za ostvarivanje sopstvenih ciljeva.

On je poručio da zahtjeve mladih treba rješavati dijalogom, a ne nasiljem i uništavanjem javne i privatne imovine.

Nasilje je osudila i potpredsjednica albanske vlade Albana Kočiu, pozivajući na smirenost i razboritost.

Istovremeno, predstavnici Evropske unije izrazili su zabrinutost zbog eskalacije sukoba i pozvali na uzdržanost, ali i na ispitivanje navoda o prekomjernoj upotrebi policijske sile.

Beriša traži ostavku Rame: Studente nećemo napustiti
Lider opozicione Demokratske partije Albanije Sali Beriša zatražio je hitnu ostavku premijera Edija Rame i poručio da će opozicija nastaviti da podržava studente koji protestuju.

Pozvao je građane da se pridruže demonstrantima i podrže zahtjeve za odlazak Rame i njegove vlade.

“Ovaj protest i ove studente podržaćemo svim svojim kapacitetima. Edi Rama neće se suočiti samo sa studentima, već sa cijelom opozicijom i svim građanima. Studente nećemo napustiti, podržaćemo ih na sve načine i u okviru svih svojih mogućnosti”, poručio je Beriša.

Studentska okupljanja nadovezala su se na višemjesečne antivladine proteste, prvobitno pokrenute zbog planirane izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na jugu Albanije, u koji bi ulagao Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.

🇦🇱 In TIRANA, ALBANIA, protests over education costs and bleak job prospects have erupted into clashes with police.

Bricks and concrete blocks were thrown at the Education Ministry. Police responded with tear gas and water cannons, detaining several demonstrators.

But one protester’s words capture just how deep the anger runs:

“What Albania needs is a revolution, a change, a complete overthrow of the system because it can’t go on like this.”

And this isn’t happening in isolation.

Students in France have been blockading schools for weeks, while similar frustrations have spilled onto the streets elsewhere in Europe.

A generation is being told education is its ticket to a better future, while increasingly questioning whether that promise still means anything.

Source: Reuters / Writer: Oliver
https://t.co/moF8XzfNW5

— Mario Nawfal (@MarioNawfal) October 13, 2026

Jedna francuska političarka upozorila je da bi isključivanje evropskih država iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini oslabilo njihov uticaj na odluke koje neposredno određuju bezbjednost i stabilnost kontinenta.

Zašto je učešće Evrope u pregovorima važno?

Francuska političarka naglasila je da Evropa ne može ostati po strani dok se razgovara o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnim odnosima na kontinentu.

Upozorila je da bi izostavljanje evropskih država iz pregovaračkog procesa ograničilo njihovu sposobnost da utiču na budućnost sukoba, ali i oslabilo njihovu ulogu u oblikovanju dugoročne stabilnosti.

Zbog toga je, prema njenom stavu, neophodno da evropske zemlje imaju aktivnu ulogu u dogovorima koji bi predstavljali osnov za završetak rata.

Kakve rizike nosi isključivanje evropskih prijestonica?

U dostavljenom tekstu upozorava se da bi pregovori bez evropskih prijestonica mogli dovesti do nametanja rješenja koja ne uzimaju u obzir bezbjednosne i političke interese kontinenta.

Takav scenario izaziva zabrinutost u trenutku kada se Evropa suočava sa sve većim izazovima u vezi s vlastitom strateškom bezbjednošću i budućim odnosima s Rusijom.

Posebno je istaknuta bojazan da bi novi aranžmani mogli biti dogovoreni bez neposrednog i suštinskog učešća država koje su među najviše pogođenim posljedicama rata, navodi voe.

U kakvim okolnostima stižu upozorenja?

Upozorenja dolaze u vrijeme intenziviranja međunarodnih napora da se pronađe političko rješenje za rat u Ukrajini.

Istovremeno, stavovi Moskve, Kijeva i zapadnih prijestonica ostaju različiti, što dodatno opterećuje nastojanja da se postigne dogovor.

U takvim okolnostima, poruka iz Francuske naglašava potrebu da evropske države budu uključene u razgovore i odluke koje će uticati na buduću bezbjednost kontinenta.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu kasno uveče da će rat s Iranom završiti “vrlo brzo”, predviđajući snažan pad cijena nafte nakon okončanja sukoba. Istovremeno je tvrdio da su američke vojne operacije teško oslabile iranske oružane snage, ali je izrazio i nesigurnost u vezi s tim s kojim iranskim zvaničnicima Vašington pregovara.

Obraćajući se novinarima u Montani, Tramp je poručio da očekuje skori završetak rata, ne navodeći precizan rok za okončanje sukoba.

“Rat s Iranom završiće vrlo brzo… Uskoro, jer oni žele da se završi”, rekao je Tramp.

Ponovio je i stav da Iranu neće biti dozvoljeno da dođe do nuklearnog oružja, povezujući završetak rata s padom cijena nafte.

“Nikada neće imati nuklearno oružje, a cijene nafte će se strmoglaviti”, poručio je američki predsjednik.

S kim Vašington pregovara o okončanju sukoba?

Tramp je ranije, tokom obraćanja na skupu u Montani, govorio o nastojanjima Vašingtona da okonča sukob, ali je izrazio neizvjesnost u pogledu identiteta iranskih sagovornika.

Tvrdeći da je iranski vojni i politički vrh pretrpio teške udarce, rekao je:

“Nemaju mornaricu. Nemaju vazduhoplovstvo. Vojska im je desetkovana. Njihovih lidera više nema.”

Potom je dodao da je uklanjanje iranskih lidera otežalo utvrđivanje s kim američka strana vodi pregovore.

“Vjerovatno je trebalo da ostavim njihove lidere, jer ne znam s kim, dođavola, pregovaramo”, rekao je Tramp.

Kako je opisao nekadašnju vojnu moć Irana?

Američki predsjednik opisao je Iran kao nekadašnju dominantnu vojnu silu na Bliskom istoku, tvrdeći da su američke operacije znatno umanjile njegove vojne sposobnosti.

“Iran je bio nasilnik Bliskog istoka”, rekao je Tramp, dodajući da ta zemlja više nije moćna kao ranije.

Prema njegovim tvrdnjama, američki udari uništili su iransku pomorsku flotu i onesposobili borbene avione navodi aa.

Šta je tvrdio o iranskim brodovima i avionima?

Tramp je iznio tvrdnju da je Iran imao 159 brodova i da nijedan više nije operativan. Govoreći o vazduhoplovstvu, naveo je da je zemlja raspolagala sa 274 borbena aviona, za koje je ustvrdio da su uništeni na aerodromskim pistama.

“Znate, bili su jaki. Sada više nisu toliko jaki… Rekao sam: ‘Uništili smo to’, ali imali su tačno 159 brodova. Koliko brodova leži na dnu mora? Znate, 159”, rekao je Tramp.

Nastavljajući obraćanje, opisao je i ono što je predstavio kao potpuno uništenje iranskih borbenih aviona.

“Imali su 274 prilično dobra borbena aviona, mada ne kao naši, ali prilično dobra. Koliko je borbenih aviona danas dostupno za upotrebu? Nula! Znate li gdje su? Svi su rasuti po prelijepim iranskim pistama. Svi su rasuti u sitnim komadićima po pistama”, dodao je američki predsjednik.

U dostavljenom tekstu nisu navedene nezavisne potvrde njegovih tvrdnji o obimu uništenja iranske flote i vazduhoplovstva.