Najveća opoziciona stranka u Republici Srpskoj, SDS, ponovo se nalazi na svojevrsnom početku i raskrsnici kud i kako dalje nakon još jednog lošeg izbornog rezultata i gubitka podrške birača.

Upoređenju s nekim drugim velikim političkim partijama, SDS je, kao stranka koju mnogi i dalje doživljavaju kao političku opciju koja je najzaslužnija za stvaranje Republike Srpske, u posljednjih osam godina doživjela najveći izborni pad.

Tako je, da podsjetimo, na opštim izborima 2014. godine SDS osvojila 173.824 glasova za Narodnu skupštinu Republike Srpske, čime je “zaradila” respektabilnih 24 poslanika. Samo četiri godine kasnije, na izborima 2018. SDS je doživjela pad za cijelih 50.000 glasova, pa je u parlamentu Srpske spala na 16 poslanika.

Dalji sunovrat te političke partije nastavljen je i na nedavno završenim izborima, gdje je po prvi put u istoriji parlamentarizma u Srpskoj SDS osvojila manje od 100.000 glasova za Narodnu skupštinu, što joj donosi “samo” 13 poslaničkih mandata u novom sazivu.

U istom periodu, ništa bolji rezultati nisu ostvareni ni na izborima za Parlament BiH, gdje je od osvojenih 211.562 glasovima na izborima 2014. godine i pet poslaničkih mandata u Predstavničkom domu, na nedavno završenih izborima SDS “spao” na samo dva poslanika, odnosno osvojenih 112.250 glasova.

Ako se u obzir uzme i katastrofalan izborni poraz Mirka Šarovića od Željke Cvijanović u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH, u kojem je lider SDS izgubio za više od 100.000 glasova razlike od kandidata SNSD i vladajuće koalicije, čak i potpunim laicima jasno je da su toj partiji potrebne korjenite promjene.

– Mirko Šarović sigurno neće ostati na čelu SDS nakon posljednjeg izbornog debakla, a da li će on sam podnijeti ostavku ili će se čekati još par mjeseci, kad slijede redovni unutarstranački izbori i biranje njegovog nasljednika, još nije poznato. Djeluje da je trenutno vjerovatnija ova druga opcija – kažu za Srpskainfo odlično obaviješteni izvori iz vrha najveće opozicione stranke u Srpskoj.

Oni, takođe, otkrivaju da je u igri za Šarovićevog nasljednika na čelu SDS najmanje pet imena.

– Milan Radović, Darko Babalj, Milan Miličević, Rado Savić, pa čak i bivši predsjednik SDS, Vukota Govedarica, predstavljaju uži krug kandidata koji se u stranci pominju kao mogući nasljednici Mirka Šarovića na mjestu predsjednika. Nije isključeno da tu “ispliva” i još neko novo ime, ali će budući predsjednik najvjerovatnije biti neko od pomenutih. Jasno je da ovako više ne ide i da je stranci potrebno temeljno “resetovanje” ukoliko se želi spriječiti dalji sunovrat – tvrde naši sagovornici.

Jedan od rijetkih visokih funkcionera SDS koji je prethodnih dana otvoreno govorio o tome kako su stranci potrebne ozbiljne promjene, bio je aktuelni predsjednik Glavnog odbora SDS, Milan Miličević.

stičući da nije iznenađen lošim izbornim rezultatima SDS, Miličević je podsjetio da je o uzrocima krize u stranci govorio mnogo prije održavanja posljednjih izbora.

– Predlagao sam tada da nakon ozbiljne analize izbornih rezultata sagledamo realno mogućnost oporavka stranke, donesemo plan za buduće djelovanje koje bi podrazumijevalo spuštanje do mjesnih odbora, odakle treba da krene konsolidacija. To nikad nije na pravi način urađeno. Urađeno je upravo suprotno, rađeno je stihijski, uz previše kompromisa raznih vrsta. Rezultat toga je stalni gubitak stranačke infrastrukture, što je rezultiralo trendom pada podrške SDS. Svaka dobronamjerna kritika stanja u stranci dočekana je kao pokušaj urušavanja stranke i nekih pojedinaca, a kritičari su često proglašavani izdajnicima. Vrijeme je, nažalost, pokazalo ko je bio u pravu – nedavno je izjavio Miličević.

Politički analitičar Velizar Antić za Srpskainfo kaže da sve lošiji izborni rezultati SDS jasno pokazuju da u toj stranci postoje ozbiljni problemi, bez obzira na objektivne teškoće koje je, kako podsjeća, SDS imala u prošlosti.

– Napadi koje je pretrpio SDS, od onih poslijeratnih od strane visokih predstavnika, kad je stranka obezglavljena, pa do ovih 16 posljednjih godina kada vlast, odnosno Milorad Dodik, vrbuje njihove članove koji postaju “papci” i “preletači”, ne bi preživjele mnoge političke partije. Međutim, SDS i dalje uspjeva da preživi, što dosta govori o snazi te partije. S druge strane, očigledno je da SDS iz godine u godinu ostvaruje sve slabije izborne rezultate i jasno je da postoje problemi u stranci koji moraju da se rješavaju – kaže Antić.

On smatra da su sve lošiji rezultati, koje SDS ostvaruje na izborima, posljedica toga što, prema njegovom mišljenju, unutarstranački problemi nisu rješavani, već su gurani pod tepih.

– Pad ispod 100.000 osvojenih glasova za jednu veliku stranku, kakva je SDS, predstavlja jasan signal za “paljenje alarma”. Očekujem da će na svojim stranačkim organima, Glavnom odboru i Predsjedništvu, čelni ljudi SDS morati da raščiste mnoge stvari, da resetuju odnose i vide kuda će stranka uopšte da ide. Naravno, jako je bitno pitanje i ko će tu stranku da vodi u budućem periodu. Da li će na čelo SDS ponovo doći neko od “veterana”, odnosno ljudi koji su u stranci već 20 ili 30 godina, ili će možda razmisliti o tome da vođenje stranke preuzme neko mlađi, ko će imati više energije – kaže Antić.