Connect with us

Politika

Prva mjesta na kompenzacijskim listama kao garant za osvajanje mandata čelnih ljudi stranaka

Nakon što je Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) objavila ovjerene kandidatske liste za redovne i kompenzacijske mandate za Opšte izbore 2022. godine, Istinomjer je, kao i uoči prošlih opštih izbora, izvršio uvid u broj nositelja redovnih lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH), a koji su istovremeno i prvi na kompenzacijskim listama.
Tako, od ukupno 23 najdominantnija politička subjekta u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, koja sa svojim listama za Predstavnički dom PSBiH izlaze pred birače/ice, njih čak 20 je kao nosioce kompenzacijskih lista postavilo ljude koji istovremeno nose i liste u svojim izbornim jedinicama za državni Parlament.

Za razliku od 2018. godine, kada je devet predsjednika političkih partija, i pored toga što su bili nosioci redovnih, kandidacijskih lista u svojim izbornim jedinicama, bili prvi i na listama za kompenzacijske mandate partija na čijem su čelu, ovoga puta to je slučaj sa “samo” njih tri. Radi se o predsjedniku SDP-a BiH Nerminu Nikšiću, zatim predsjedniku PDP-a Branislavu Borenoviću te prvom čovjeku HDZ 90 Iliji Cvitanoviću.

Pored čelnih ljudi navedenih stranaka, privilegiju da u izbornim jedinicama u Republici Srpskoj budu prvi na redovnoj, ali i kompenzacijskoj listi, imaju Miladin Stanić (SDS), Radovan Višković (SNSD), Nedeljko Jović (SP Petar Đokić), Nenad Grković (Za pravdu i red-lista Nebojše Vukanovića), Aleksandar Glavaš (DNS), Milan Petković (Ujedinjena Srpska), Čedomir Stojanović (DEMOS) te Edin Ramić (SDA).

Kada se radi o Federaciji BiH, za državni nivo, pored toga što su prvi na redovnim listama, prvi i na kompenzacijskim listama su Sabina Ćudić (Naša stranka), Nermin Džindić (SBB), Aida Baručija (Bosanskohercegovačka inicijativa-Kasumović Fuad), Zlatko Miletić (NES-Za nove generacije), Hamdija Lipovača (SBiH), Senad Šepić (Koalicija Država), Slaven Bevanda (Hrvatska republikanska stranka) te Mirsad Kukić (PDA).

Pored ostalog, teško je i ne primijetiti da je od 22 politička subjekta koja smo uzeli u razmatranje tek njih dva na čelo kompenzacijskih listi postavilo ženu, što ide u prilog zaključcima do kojih je Istinomjer došao u svojoj nedavno objavljenoj analizi, u kojoj smo, u kontekstu učešća i uticaja žena u politici u našoj zemlji, izvršili uvid u broj nositeljica lista na državnom i entitetskim nivoima.

Od 23 politička subjekta koja smo ovom prilikom uzeli u obzir, samo DF, NiP i HDZBiH za najveće zakonodavno tijelo u BiH nisu se odlučili da za nosioca kompenzacijske liste postave nekoga ko je prvi i na listi u svoj izbornoj jedinici.

Kompenzacijski mandati dio su izborne legislative u Bosni i Hercegovini te, u skladu s Izbornim zakonom BiH, “svaka politička stranka ili koalicija koja je ovjerena predložiti kandidate za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH ili za Narodnu skupštinu RS podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH kandidacijsku listu za kompenzacijske mandate na tom nivou”, te da “kandidacijska lista za kompenzacijske mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidacijskim listama koje je podnijela politička stranka ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica…”

Pored toga, član 1. Izbornog zakona BiH obrazlaže da “kompenzacijski mandati podrazumijevaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka ili koalicija prema broju dobivenih važećih glasova i služe da kompenziraju nedovoljnu proporcionalnost na entitetskoj razini, a koja nastaje zbrajanjem rezultata za pojedine višečlane izborne jedinice u entitetu”.

Govoreći o državnom nivou, u skladu s Izbornim zakonom BiH, od 28 članova koje neposredno biraju birači/ce upisani/e u Središnji birački popis za glasanje na teritoriji Federacije BiH, 21 se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a sedam su kompenzacijski mandati. Od 14 članova koje neposredno biraju birači/ce upisani/e u Središnji birački popis za glasanje na teritoriji Republike Srpske, devet se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a pet su kompenzacijski mandati izabranih s teritorija Republike Srpske kao cjeline.

Način na koji se dodjeljuju kompenzacijski mandati detaljno je obrazložen u članu 9.6. u kojem se, između ostalog, navodi da u raspodjeli kompenzacijskih mandata mogu sudjelovati samo političke stranke i koalicije koje su osvojile više od 3% od ukupnog broja važećih glasačkih listića za područje entiteta za koji je sastavljena kompenzacijska lista, pri čemu se, prema utvrđenoj formuli, raspodjeljuje ukupan broj mandata za zakonodavno tijelo koji se dodjeljuju za teritorij određenoga entiteta, umanjen za broj mandata koje su osvojili nezavisni kandidati.

Od broja mandata koje je dobila lista političke stranke ili koalicije, primjenom ovog postupka, oduzima se broj mandata koji je ta politička strankа ili koalicija osvojila, prema postupku utvrđenom u članku 9.5 ovoga Zakona. Preostali broj je broj kompenzacijskih mandata koji dobiva lista.

Ako politička strankа ili koalicija dobije negativan broj mandata primjenom postupka iz tačke ovoga članka, ta politička strankа ili koalicija zadržat će mandate dobivene u izbornim jedinicama, ali neće dobiti nijedan kompenzacijski mandat. U slučaju kada jedna ili više lista dobiju negativan broj mandata, sukladno tome se smanjuje broj mandata koji se raspodjeljuju prema postupku iz ovoga članka, kako bi se sačuvao tačan broj mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izabranih s teritorija određenoga entiteta.

Izborni zakon BiH

Nosioci lista za državni Parlament u pravilu bi trebali biti oni u koje predsjednici stranaka i sama stranačka rukovodstava polažu najveće nade da će, kao prvi i najistureniji na listi, u tom smislu i najviše doprinijeti te donijeti rezultat čiji će ishod biti osvajanje direktnog mandata u pripadajućoj izbornoj jedinici. Međutim, ukoliko se nosilac redovne liste istovremeno postavi i kao nosilac kompenzacijske, teško je ne postaviti pitanje zašto je onda potrebno da se čelni ljudi političkih partija ili koalicija na ovakav način dodatno osiguravaju prvim mjestom na jednoj od kompenzacijskih lista, odnosno, može li se to, pored ostalog, shvatiti i kao nesigurnost u svoj lični, ali i stranački dobar rezultat na izborima?

Da su perjanicima političkih stranka prva mjesta na kompenzacijskim listama “osigurači” za osvajanje mandata, pred Opšte izbore 2018. godine mišljenja je bio i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vahid Šehić, podsjećajući, pored ostalog, na ranije neuspjele pokušaje da se ukine mogućnost da nosilac redovne liste istovremeno bude prvi i na kompenzacijskoj listi.

Sigurno je da je jedan od motiva što su i nosilac liste redovne i prvi na kompenzacijskoj listi jer nije siguran da će dobiti povjerenje birača tog političkog subjekta. Bilo je i ranijih prijedloga ali nisu mogle proći te izmjene da nosilac redovne liste ne može biti prvi na kompenzacijskoj listi.
Trenutno nema naznaka da će ova anomalija našeg izbornog zakonodavstva, mogućnost da nosilac redovne liste istovremeno bude prvi i na kompenzacijskoj listi, u skorije vrijeme biti otklonjena, dok je istovremeno jasno da se ona nastavlja koristiti kao jamac za osvajanje mandata čelnih ljudi političkih subjekata u BiH.

(Istinomjer.ba)

Related Topics:

Politika

DODIK SE PRAVDA “Muslimani su sve POGREŠNO RAZUMJELI”?

BiH ne bi opstala da nije bilo međunarodnog intervencionizma, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik na Juronjuz Adrija Samitu u Beogradu.

– Jedna Jugoslavija koja je formirana na bazi istinske ravnopravnosti naroda, država, republika nije mogla da se očuva. BiH nikad ne bi trajala da nije bilo međunarodnog intervencionizma. U toj BiH muslimani su sve pogrešno razumjeli. Oni su mislili da moraju sistemom dominacije da se BiH podredi. Izvori su te priče o različitim zločinima kao da nije bilo zločina prema Srbima – rekao je Dodik.

Dodik je dodao da je u razgovoru sa predstavnicima Bošnjaka više puta istakao da Srbi imaju pravo na Republiku Srpsku.

– Kad nam je svojevremeno bivši reis-ul-ulema Cerić govorio da Srbi ako su nezadovoljni mogu da idu u Srbiju, Hrvati mogu da idu u Hrvatsku, i da mogu samo da ponesu na opancima ako se nešto zemlje zalijepi, ja sam mu rekao da on griješi, da Srbi obuvaju otmjena odjela, da nose cipele i kad mi pođemo iz BiH, mi ćemo ponijeti 49 odsto – istakao je Dodik.

Nastavi čitati

Politika

Zora traži rezove u HET-u! “SMANJITE TROŠKOVE”

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović pozvala je rukovodstvo „Hidroelektrana na Trebišnjici“ na racionalizaciju i smanjivanje troškova poslovanja kao i na poštovanje vladine uredbe koja se odnosi na zapošljavanje.

U HET-u se ove godine nemaju čime pohvaliti. U planu poslovanja za ovu godinu se navodi da će doći do pada prozvodnje od 33,6 odsto u odnosu na 2024. godinu, a što je posljedica lošeg vodostaja.

Kao posljedica pada prozvodnje planirano je smanjenje prihoda za 11,11 odsto, odnosno sa 74,5 miliona na 66,22 miliona KM.

Međutim bez obzira na ove pokazatelje, broj radnika se povećao sa 637 na 650, a uprava preduzeća za to nije dala obrazloženje.

Vidovićeva, koja je na Skupštini akcionara bila predstavnik kapitala Elektroprivrede Republike Srpske i Fonda za restituciju RS traži hitnu reakciju.

„Neophodno je racionalizovati troškove poslovanja te u planskom periodu smanjivati sve koji nisu direktno vezani za djelatnost kao što su troškovi reprezentacije, službenih putovanja i slično“, navela je ona.

Upravi zamjera i to što se plan poslovanja preduzeća za ovu godinu donosi na njenom isteku.

„Značaj investicionih aktivnosti na rast i razvoj preduzeća izuzetno je velik, a niska stopa realizacije kapitalnih ulaganja upravo je posljedica neefikasnog planiranja koje u konačnosti utiče na sve poslovne procese te je potrebno planiranju i pristupati nakon dubinske analize istih i u skladu sa raspoloživim finansijskim sredtvima i realnim kreditnim zaduženjima“, kazala je Vidovićeva, a što je konstatovano u zapisniku sa sjednice.

Ona je pozvala da se poštuje zaključak Vlade Republike Srpske koji se odnosi na zapošljavanje, a što bi trebalo dovesti do smanjenje troškova plata, naknada i ostalih ličnih rashoda.

Zanimljivo, iako je žestoko iskritikovala činjenicu da se plan poslovanja za tekuću godinu usvaja dva mjeseca prije njenog kraja ona je glasala za njegovo usvajanje.

Inače, sutra bi u Banjaluci trebala da se održi posebna sjednica Vlade Srpske o stanju u Elektroprivredi Republike Srpske s obzirom da je cijeli sistem u ogromnim finansijskim problemima.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

ZBOGOM JEDNOM OD NAJVEĆIH RESURSA? Mađarska postaje većinski vlasnik “Elektroprivrede Srpske”?

Energetski sektor Republike Srpske rasparčava se i dijeli strancima. Počevši od koncesije Rudnika i termoelektrane Ugljevik date ruskom biznismenu Rašidu Serdarovu, projekata sa Mađarima, pa sve do potencijalne prodaje većinskog dijela Elektroprivrede, kako se navodi u medijima.

Proizvodnja električne energije, kao jedan od najbitnijih potencijala Republike Srpske, mogla mogla bi većinskim dijelom da pripadne Mađarima.

Premijer Savo Minić u intervjuu za Kapital, dao je nejasan odgovor na ovo pitanje, odnosno nije ni potvrdio, a ni demantovao ovu informaciju.

„Provjerena moja izjava vama da prvi put to čujem. Svaki put budem ja neko ko je tu glavni krivac, i nije ništa sporno, nemam ja taj problem, ali evo zar nije bio red da pitate ministra Đokića“, rekao je Minić.

Kako nas je premijer uputio na drugu adresu, jer on o tom ne zna ništa, pitali smo ministra energetike i rudarstva Petra Đokića.

Iz Ministarstva smo danas dobili odgovor u kojem demantuju da se Elektroprivreda prodaje. Kako su naveli, na tu temu sa Mađarima nije obavljen ni jedan razgovor, niti su oni izrazili interes za preuzimanje Elektroprivrede.

Međutim, po pisanju medija, u ovom preduzeću je dogovorena prodaja, a Mađarima bi trebalo dapripadne više od 50 posto udjela u preduzeću.

“Veoma je pouzdan izvor taj od kojeg smo dobili informaciju da se na tome intenzivno radi i da bi zapravo Mađarska mogla postati negdje vlasnik od, razmatra se 51 ili čak 53 odsto Elektroprivrede, što uopšte nije važno ta dva procenta, je važno je , ukoliko oni budu većinski vlasnici, da mogu donositi samostalno odluke i odlučivati o našem elektroenergetskom sektoru.

Posljedice bi mogle biti sigurno veće cijene električne energije za naše građane i za našu privredu, ali i ono što se tiče regionalnog političkog konteksta. Neke informacije govore da je i Beograd zbog toga ljut, jer poznato je da Srbiji treba dodatna električna energija, da imamo zajedničke projekte sa njima – izgradnja Buk bijele, koja je sada na čekanju”, istakao je  urednik portala Kapital Siniša Vukelić.

Inače Đokić je na ranije održanom sastanku sa Mađarima istakao da bi Republika Srpska i Mađarska mogle zajedno raditi na projektima u oblasti vjetro, solarne i hidroenergije, kao i izgradnje malih atomskih centrala. Kada je u pitanju vjetroelektrana Hrgud, tu bi kaže Đokić, bilo poželjno partnerstvo sa Mađarskom.

U nastavku izgradnje solarnih elektrana Trebinje 1 i Trebinje 2, Đokić je takođe naglasio da je cilj da Elektroprivreda Republike Srpske i Mađarska budu neposredni partneri.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno