Connect with us

Politika

Prva mjesta na kompenzacijskim listama kao garant za osvajanje mandata čelnih ljudi stranaka

Nakon što je Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) objavila ovjerene kandidatske liste za redovne i kompenzacijske mandate za Opšte izbore 2022. godine, Istinomjer je, kao i uoči prošlih opštih izbora, izvršio uvid u broj nositelja redovnih lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH), a koji su istovremeno i prvi na kompenzacijskim listama.
Tako, od ukupno 23 najdominantnija politička subjekta u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, koja sa svojim listama za Predstavnički dom PSBiH izlaze pred birače/ice, njih čak 20 je kao nosioce kompenzacijskih lista postavilo ljude koji istovremeno nose i liste u svojim izbornim jedinicama za državni Parlament.

Za razliku od 2018. godine, kada je devet predsjednika političkih partija, i pored toga što su bili nosioci redovnih, kandidacijskih lista u svojim izbornim jedinicama, bili prvi i na listama za kompenzacijske mandate partija na čijem su čelu, ovoga puta to je slučaj sa “samo” njih tri. Radi se o predsjedniku SDP-a BiH Nerminu Nikšiću, zatim predsjedniku PDP-a Branislavu Borenoviću te prvom čovjeku HDZ 90 Iliji Cvitanoviću.

Pored čelnih ljudi navedenih stranaka, privilegiju da u izbornim jedinicama u Republici Srpskoj budu prvi na redovnoj, ali i kompenzacijskoj listi, imaju Miladin Stanić (SDS), Radovan Višković (SNSD), Nedeljko Jović (SP Petar Đokić), Nenad Grković (Za pravdu i red-lista Nebojše Vukanovića), Aleksandar Glavaš (DNS), Milan Petković (Ujedinjena Srpska), Čedomir Stojanović (DEMOS) te Edin Ramić (SDA).

Kada se radi o Federaciji BiH, za državni nivo, pored toga što su prvi na redovnim listama, prvi i na kompenzacijskim listama su Sabina Ćudić (Naša stranka), Nermin Džindić (SBB), Aida Baručija (Bosanskohercegovačka inicijativa-Kasumović Fuad), Zlatko Miletić (NES-Za nove generacije), Hamdija Lipovača (SBiH), Senad Šepić (Koalicija Država), Slaven Bevanda (Hrvatska republikanska stranka) te Mirsad Kukić (PDA).

Pored ostalog, teško je i ne primijetiti da je od 22 politička subjekta koja smo uzeli u razmatranje tek njih dva na čelo kompenzacijskih listi postavilo ženu, što ide u prilog zaključcima do kojih je Istinomjer došao u svojoj nedavno objavljenoj analizi, u kojoj smo, u kontekstu učešća i uticaja žena u politici u našoj zemlji, izvršili uvid u broj nositeljica lista na državnom i entitetskim nivoima.

Od 23 politička subjekta koja smo ovom prilikom uzeli u obzir, samo DF, NiP i HDZBiH za najveće zakonodavno tijelo u BiH nisu se odlučili da za nosioca kompenzacijske liste postave nekoga ko je prvi i na listi u svoj izbornoj jedinici.

Kompenzacijski mandati dio su izborne legislative u Bosni i Hercegovini te, u skladu s Izbornim zakonom BiH, “svaka politička stranka ili koalicija koja je ovjerena predložiti kandidate za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH ili za Narodnu skupštinu RS podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH kandidacijsku listu za kompenzacijske mandate na tom nivou”, te da “kandidacijska lista za kompenzacijske mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidacijskim listama koje je podnijela politička stranka ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica…”

Pored toga, član 1. Izbornog zakona BiH obrazlaže da “kompenzacijski mandati podrazumijevaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka ili koalicija prema broju dobivenih važećih glasova i služe da kompenziraju nedovoljnu proporcionalnost na entitetskoj razini, a koja nastaje zbrajanjem rezultata za pojedine višečlane izborne jedinice u entitetu”.

Govoreći o državnom nivou, u skladu s Izbornim zakonom BiH, od 28 članova koje neposredno biraju birači/ce upisani/e u Središnji birački popis za glasanje na teritoriji Federacije BiH, 21 se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a sedam su kompenzacijski mandati. Od 14 članova koje neposredno biraju birači/ce upisani/e u Središnji birački popis za glasanje na teritoriji Republike Srpske, devet se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a pet su kompenzacijski mandati izabranih s teritorija Republike Srpske kao cjeline.

Način na koji se dodjeljuju kompenzacijski mandati detaljno je obrazložen u članu 9.6. u kojem se, između ostalog, navodi da u raspodjeli kompenzacijskih mandata mogu sudjelovati samo političke stranke i koalicije koje su osvojile više od 3% od ukupnog broja važećih glasačkih listića za područje entiteta za koji je sastavljena kompenzacijska lista, pri čemu se, prema utvrđenoj formuli, raspodjeljuje ukupan broj mandata za zakonodavno tijelo koji se dodjeljuju za teritorij određenoga entiteta, umanjen za broj mandata koje su osvojili nezavisni kandidati.

Od broja mandata koje je dobila lista političke stranke ili koalicije, primjenom ovog postupka, oduzima se broj mandata koji je ta politička strankа ili koalicija osvojila, prema postupku utvrđenom u članku 9.5 ovoga Zakona. Preostali broj je broj kompenzacijskih mandata koji dobiva lista.

Ako politička strankа ili koalicija dobije negativan broj mandata primjenom postupka iz tačke ovoga članka, ta politička strankа ili koalicija zadržat će mandate dobivene u izbornim jedinicama, ali neće dobiti nijedan kompenzacijski mandat. U slučaju kada jedna ili više lista dobiju negativan broj mandata, sukladno tome se smanjuje broj mandata koji se raspodjeljuju prema postupku iz ovoga članka, kako bi se sačuvao tačan broj mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izabranih s teritorija određenoga entiteta.

Izborni zakon BiH

Nosioci lista za državni Parlament u pravilu bi trebali biti oni u koje predsjednici stranaka i sama stranačka rukovodstava polažu najveće nade da će, kao prvi i najistureniji na listi, u tom smislu i najviše doprinijeti te donijeti rezultat čiji će ishod biti osvajanje direktnog mandata u pripadajućoj izbornoj jedinici. Međutim, ukoliko se nosilac redovne liste istovremeno postavi i kao nosilac kompenzacijske, teško je ne postaviti pitanje zašto je onda potrebno da se čelni ljudi političkih partija ili koalicija na ovakav način dodatno osiguravaju prvim mjestom na jednoj od kompenzacijskih lista, odnosno, može li se to, pored ostalog, shvatiti i kao nesigurnost u svoj lični, ali i stranački dobar rezultat na izborima?

Da su perjanicima političkih stranka prva mjesta na kompenzacijskim listama “osigurači” za osvajanje mandata, pred Opšte izbore 2018. godine mišljenja je bio i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vahid Šehić, podsjećajući, pored ostalog, na ranije neuspjele pokušaje da se ukine mogućnost da nosilac redovne liste istovremeno bude prvi i na kompenzacijskoj listi.

Sigurno je da je jedan od motiva što su i nosilac liste redovne i prvi na kompenzacijskoj listi jer nije siguran da će dobiti povjerenje birača tog političkog subjekta. Bilo je i ranijih prijedloga ali nisu mogle proći te izmjene da nosilac redovne liste ne može biti prvi na kompenzacijskoj listi.
Trenutno nema naznaka da će ova anomalija našeg izbornog zakonodavstva, mogućnost da nosilac redovne liste istovremeno bude prvi i na kompenzacijskoj listi, u skorije vrijeme biti otklonjena, dok je istovremeno jasno da se ona nastavlja koristiti kao jamac za osvajanje mandata čelnih ljudi političkih subjekata u BiH.

(Istinomjer.ba)

Related Topics:

Politika

ĐAJIĆ NA SUĐENJU ZELJKOVIĆU! “Nisam vidio da sam kamere platio 280 000 MARAKA”

Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske Vlado Đajić kazao je u banjalučkom Okružnom sudu da je odluku o potrebi nabavke termalnih kamera donio tim ove ustanove, a da mu optuženi Branislav Zeljković nije sugerisao ništa i da sa njim nije o tome pričao.

– Dnevno popijem 30 do 50 kafa i Zeljković je jedan od rijetkih sa kojima nisam popio kafu – kazao je Đajić.

On je bio svjedok Republičkog tužilaštva u predmetu “korona ugovori” protiv Zeljkovića, inače bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske koji je nabavljao kamere.

U ovom slučaju, osim Zeljkovića, optuženi su direktori firmi “Prokontrol” iz Banjaluke Slavko Bojić i “Promeding” iz Laktaša Dragan Dubravac, te vlasnik Turističke agencije “Travel for fan” Saša Marković. Optužnicom je obuhvaćen i bivši direktor banjalučke firme “Sineks laboratorija” Sani Crljić. Terete ih za zloupotrebe u nabavci medicinske i zaštitne opreme u vrijeme pandemije virus korona čime su oštetili budžet Srpske za više od 1,3 miliona KM.

– Kamere su nabavljene, bile su ispravne i odradile su svoju funkciju. Zahtjev za njihovu nabavku sam diktirao, a sekretarica je kucala. Zahtjev je poslat Institutu za javno zdravstvo koji je po odluci Kriznog štaba i premijera, bio zadužen za nabavke sve opreme u vrijeme pandemije – rekao je Đajić.

Istakao je da sa Zeljkovićem nije razgovarao o kamerama ni prije ni poslije nabavke.

Pojasnio je da je tim UKC –a Srpske donio odluku o nabavci šest stacionarnih i 20 ručnih termalnih kamera.

– Nabavka je bila opravdana u cilju borbe protiv kovida čiji je jedan od simptoma visoka temperatura. Termalne kamere su postavljene na ulaze i mogle da izmjere temperaturu više osoba i odradile su posao, a i dan danas su gore – rekao je Đajić. Republički tužilac Sanja Tadić – Stojisavljević mu je pokazala pedračun firme “ARS Sistemi” za nabavku šest stacionarnih termalnih kamera vrijednih 180.000KM i 20 ručnih vrijednosti 100.000 KM te pitala da li je to vidio.

– Nisam imao vremena da se bavim time, to su sve službe radile- rekao je Đajić.

Tužilac ga je pitala da li je znao da imaju i drugi ponuđači termalnih kamera i da li se bavio time, Đajić je odgovorio da za to nije imao vremena.

Istakao je i da nije kontaktirao sa direktorom firme “ARS Sistemi” Vladimirom Vuletićem i da ne zna kako je on znao koje kamere trebaju UKC-u.

Tužilac je rekla da je u istrazi kazao malo drugačije, odnosno da je moguće da je Vuletić za nabavku čuo od nekog iz tima UKC-a koji je o tome raspravljao. Đajić je potvrdio da je to moguće da je tako, ali da to ne zna i da on ništa Vuletiću nije rekao.

Drugi svjedok tužilaštva Vladimir Mašić rekao je da Institut za javno zdravstvo nije bio spreman da preko noći postane centralni organ za nabavke svih medicinskih sredstava koja su bila neophodna u vrijeme pandemije virusa korona.

Svjedok Mašić, koji je u vrijeme pandemije bio referent za pravne poslove u Institutu, kazao je da mu je koleginica Zora Bilić donijela dokumentaciju o nabavci kamera i da je to samo potpisao.

– Rekla je da to treba hitno da se uradi i tada nisam detaljno ni pregledao o kojim dokumentima se radi i koja je cijena nabavke. Sve sam saznao kada je policija došla u Institut, jer sam tada od kolega ekonomske službe tražio da mi dostave svu dokumentaciju – kazao je Mašić.

Naglasio je da mu je bilo čudno da je ponuda stigla u 9.20 časova, a da se komisija sastala u 10.05 časova i da je odluka o javnoj nabavci donesena u 10.20 časova.

– Bilo mi je čudno, jer je pauza u Institutu od 10 do 10.30 časova. Odgovorno tvrdim da Zeljković nije bio na tom sastanku – rekao je Mašić. Zeljković je svjedoka upitao da li je bio upoznat sa preporukama za korišćenje pauze za vrijeme kovida 19.

-Ne sjećam se tih preporuka – kratko je rekao Mašić, na šta ga je Zeljković podsjetio da su pauzu mogli koristiti u toku dana kada žele, ali da ne idu svi u periodu kao inače.

Zeljkovićev branilac Jadranka Ivanović upitala je Mašića da li je njen klijent Zeljković ikada vršio pritisak na radnike u Institutu i naređivao koliko kojih kamera trebaju nabaviti, a Mašić je rekao da nije.

Nastavi čitati

Politika

JOŠ JEDNA KADROVSKA PODJELA FUNKCIJA! SP preuzeo Zavod za transfuziju

Predsjednik gradskog odbora Socijalističke partije i diplomirani ekonomista iz Gradiške Strahinja Jurišić zvanično je na čelu Zavoda za transfuzijsku medicinu Republike Srpske zamijenio univerzitetsku profesoricu i specijalistu transfuziologije Gordanu Guzijan.

Rješenje o Jurišićevom imenovanju za v.d. direktora ove zdravstvene ustanove na period od dva mjeseca objavljeno je Službenom glasniku RS broj 42 od 17. maja, a stupilo je na snagu dan nakon objavljivanja, navodi Capital.

Vlada RS, navodi se u Službenom glasniku, odluku o razrješenju Guzijanove i imenovanju Jurišića donijela je na svojoj 67. sjednici održanoj 25. aprila.
Docenta na Katedri za transfuzijsku medicinu Medicinskog fakulteta u Banjaluci i doktoricu koja je čitav radni vijek provela baveći se transfuzijom na čelu Zavoda za transfuzijsku medicinu tako je zamijenio predsjednik Sportsko-ribolovnog društva “Amur” i rukovodilac filijale APIF-a u Gradišci bez ikakvog radnog iskustva u zdravstvu.

Nastavi čitati

Politika

DODIK TVRDI DA priča o rezoluciji o Srebrenici poprima DRAMATIČNE OBRISE!

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da priča o rezoluciji o Srebrenici poprima dramatične obrise i da Srpska ne želi eskalaciju i nasilje, ali da će njene političke odluke biti veoma osvješćujuće za Bošnjake u Sarajevu.

– Muslimani u Sarajevu pokušavaju da to minimiziraju pričom kako se tu ne pominje narod, a sve što su uradili jeste da se upravo želi, posredno i neposredno, da srpski narod bude moralno diskvalifikovan – rekao je Dodik nakon sastanka rukovodstava Srbije, Srpske i predstavnika Srba iz regiona u Beogradu.

On je rekao da žele da moralno diskvalifikuju srpski narod do mjere da će sigurno u narednih nekoliko godina nastojati da pišu u školske programe o tom i izdignu na sasvim drugi nivo koji je sada prikriven.

– Vidjećete da će oni odmah nakon donošenja rezolucije silnim manifestacijama pokušati da to etabliraju, da kažu da jeste tako – naveo je Dodik.

On je istakao da je rezolucija odjednom nametnuta tema koja će u BiH do te mjere zatrovati odnose između Srba i Bošnjaka da će gotovo biti nemoguće graditi nekakve zajedničke politike, ni bilo kakav zajednički način.

– Nakon ove moje izjave opet će reći kako ja zagovaram da to ne može. Ne zagovaram ja, nego vi pokušavate rezolucijom da stavite etiketu mom narodu da je veoma loš, da je na sramnoj strani istorije. Ja to ne želim i ne mislim da je to tačno, ne mogu to da prihvatim – rekao je on, dodajući da neće da sarađuje sa onima koji stavljaju etiketu srpskom narodu ili da će sarađivati samo onoliko koliko je interes srpskog naroda u Srpskoj.

Dodik je rekao da je na sastanku bilo riječi i o svesrpskom saboru koji će biti održan 8. juna.

– Bilo je interesantno čuti kako ko razmišlja o modalitetu, platformi koju ćemo kreirati, o obuhvatu ljudi koji treba tu da budu. Uglavnom ono što je jasno tu će biti predstavnici javne vlasti i srpski predstavnici iz Srpske i Srbije, ali i oni drugi iz zemalja u regionu, Srbi koji su učesnici parlamentarnog života – rekao je on.

Prema njegovim riječima, važno je da će to biti i na nivou akademija nauka, biće održane i posebne sesije, kao i posebne sesije udruženja, kulturno-umjetničkih društava.

Nastavi čitati

Aktuelno