Connect with us

Svijet

PUTIN SE UKLJUČIO! Preokret u nabrutalnijem ratu!

Dogodio se preokret u najbrutalnijem ratu i to zahvaljujući Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije.

Naime, sudanske oružane snage zauzele su Kartum, izbacivši iz dijelova sudanskog glavnog grada pobunjenike iz Snaga za brzu podršku. Riječ je o važnoj prekretnici u sukobu koji tu afričku zemlju pustoši već dvije godine.

Povratak kontrole nad Kartumom velika je pobjeda generala Abdela Fataha al-Burhana, vojnog komandanta Sudana, čiji su ljudi dosad od velikih centara u zemlji držali samo crvenomorsku luku Port Sudan. U rukama pobunjenika praktično od samog početka sukoba bili su glavni grad i obližnji aerodrom, kao i dijelovi ostatka Sudana i gotovo cio region Darfura.

Čini se da je oporavku sudanske vojske pomogla Rusija, čiji su visoki zvaničnici često posjećivali Port Sudan tokom protekle godine. U februaru je objavljeno da Rusija pregovara s Burhanom o izgradnji ruske pomorske baze u blizini Port Sudana, što bi Rusiji omogućilo prisustvo uz jednu od najvažnijih pomorskih trgovačkih ruta na svijetu.

Takva baza bi bila korisna za Rusiju i zato što je pad režima Bašara al-Asada u Siriji doveo u pitanje opstanak ruskih baza na sirijskoj obali Mediterana. Na početku rata pripadnici ruske plaćeničke mreže Vagner, koja drži pod kontrolom neke sudanske rudnike zlata, optuženi su da dostavljaju oružje pobunjenicima na čelu s Mohamedom Hamdanom Dagalom. Međutim, ruska vlada njegovala je odnose s obje zaraćene strane. Čini se da je sada stala na Burhanovu stranu.

Rat u Sudanu, podsjetimo, počeo je u aprilu 2023. godine kada su raskrstila dva dotadašnja saveznika, general Abdel Fatah al-Burhan, komandant sudanskih oružanih snaga, i Mohamed Hamdan Dagalo, šef Snaga za brzu podršku. Dvojica muškaraca sarađivala su 2019. kada je srušen sudanski diktator Omar al-Bašir (koji je na vlasti bio od 1989.) i kada je, 2021. godine, vojska preuzela vlast u zemlji. Sljedeće dvije godine državni vrh proveo je pripremajući tranziciju na civilnu upravu.

Za to vrijeme Burhan je de facto vodio zemlju, a Dagalo, poznatiji kao Hemedti, postao je drugi čovjek u zemlji. Međutim, dva muškarca nikako nisu mogla da se dogovore o svom mjestu u budućoj hijerarhiji i tako je u aprilu 2023. godine došlo do pobune. Vojne jedinice pod upravom Hemedtija neočekivano su i naglo napredovale i vrlo brzo ušle u Kartum. Glavne linije fronta povučene su i Sudan se, ponovo, pridružio sve dužoj listi zemalja u Africi u kojima tinjaju ili otvoreno bukte konflikti.

Kao i u svakom sukobu, i u ovom su najveće žrtve bili civili. Prema podacima američkog izaslanika za Sudan, u sukobu je poginulo oko 150.000 ljudi. Međutim, iako je vojska sada vratila kontrolu nad glavnim gradom, krvoproliće nije gotovo. Štaviše, posmatrači upozoravaju da bi se glavne borbe mogle samo preseliti na drugu lokaciju, u Darfur. Ovaj zapadni dio Sudana 2011. godine postao je simbol jedne od najgorih političkih i humanitarnih kriza kojima je svijet svjedočio u poslednje vrijeme. Pobunjeničke Snage za brzu podršku čvrsto su ukopane u Darfuru, u kojem ne kontrolišu samo glavni grad.

Posmatrače zabrinjava potencijal koji sa sobom nose dugotrajni rat i mogućnost raspada Sudana. To bi stvorilo nove konflikte i omogućilo ekstremističkim grupama da iskoriste haos. Sudan bi u tom slučaju bio u ozbiljnoj mogućnosti da postane nova “propala država”, kao što je odlaskom Muamera Gadafija to postala Libija. U ovom trenutku ratovi, sukobi i nasilje obilježavaju središnji afrički pojas: osim u Sudanu i Južnom Sudanu, u DR Kongu, Maliju, Burkini Faso, Nigeriji, SAR-u, Etiopiji i Somaliji.

Iako većina stručnjaka ne očekuje novo cijepanje Sudana, a Afrička unija po tom je pitanju neusklađena, taj scenario nije isključen. Pobunjeničke snage nedavno su objavile da će na teritorijama pod njihovom kontrolom uspostaviti rivalsku državnu administraciju. Međutim, Snage za brzu podršku kompromitovane su zbog počinjenih zločina.

Sudan se relativno nedavno već pocijepao po šavovima. Bilo je to nakon što je Bašir srušen s vlasti nakon 30 godina u protestima koje su podstakli nezadovoljstvo ljudi zbog drastičnog poskupljenja cijene hljeba. Uskoro se Južni Sudan odvojio od matične zemlje, a Međunarodni krivični sud izdao je potjernicu za Baširom pod optužbom za ratne zločine u Darfuru, među kojima je bila i optužba za genocid.

Nakon kratkog zatišja za tamošnje civilno stanovništvo, koje i danas u logorima živi u uslovima gladi, strahote bi se opet mogle koncentrisati u ovoj regiji. Među argumentima protiv rješavanja sukoba podjelom zemlje je i taj da je u Južnom Sudanu nakon osamostaljenja izbio građanski rat, a zemlja se i dalje bori s nasiljem, nestašicom hrane i sankcijama zbog nepoštovanja ljudskih prava.

Sudanski rudnici zlata u Sudan su doveli ruske plaćenike grupe Vagner. Kina je zainteresovana za kupovinu nafte i zlata. Administracija bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena u januaru se svrstala uz redovnu vojsku. Iako su i Burhanovi ljudi optuživani za zločine u sukobu, Bajdenova administracija pobunjenike je optužila za genocid.

Administracija Donalda Trampa zasad “gleda i čeka” kad je riječ o političkim savezništvima. Međutim, zato je ukidanje USAID-a optuženo da je pogoršalo humanitarne uslove u zemlji koja je ionako na rubu gladi i jedno od najgorih mjesta za život na svijetu, prenosi Telegraf.

Related Topics:

Svijet

EVROPA SAHRANILA SPORAZUM PUTINA I TRAMPA? Lavrov otkrio pozadinu tajnih pregovora i poručio: Moskva drži riječ!

Rusija nije kriva što Sjedinjene Američke Države nisu uspjele da izdrže neviđeno beskrupulozan pritisak Evrope, koja je potom s ponosom objavila da je „sahranila Enkoridž“, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je dodao da je režim u Kijevu odmah nakon tog prijedloga Rusije počeo da čini sve što je moguće da poremeti izbore za Državnu dumu.

„Izjavili smo da, u ovim okolnostima, želimo da razumijemo kakve će prijedloge (Volodimir) Zelenski poslati svojim parlamentarcima. To nam je veoma važno, a američka strana je primijetila i razumjela naše argumente“, istakao je Lavrov.

Lavrov je kazao da Rusija nije kriva što su SAD podlegle evropskom pritisku povodom sporazuma iz Enkoridža, koji su postigli ruski i američki predsjednici Vladimir Putin i Donald Tramp.

„Naša savjest je čista, a da ne pominjemo činjenicu da smo u potpunosti prihvatili prijedlog Sjedinjenih Država prošlog avgusta, koji je iznesen tokom samita na Aljasci“, kazao je Lavrov.

On je naglasio da Rusija drži riječ i da ostaje posvećena američkim prijedlozima koji su izneseni u Enkoridžu.

Lavrov je dodao da Moskva preferira diplomatsko rješenje sukoba sa Ukrajinom, ali da ne može ništa da učini ako SAD dijele procjenu evropskih lidera i Ukrajine da su sporazumi sa samita na Aljasci „mrtvi“.

Nastavi čitati

Svijet

ŠPANIJA OSTALA BEZ STANOVA ZA DUGOROČNI NAJAM: Iz ponude zbrisano 400.000 nekretnina – evo gdje su završile!

Španija je od 2018. do 2025. godine izgubila gotovo 400.000 stanova koji su bili ponuđeni na tržištu za dugoročni najam, pokazuje danas objavljena analiza portala Idealista, prema kojoj je broj oglasa za stalni najam pao sa više od 902.660 na nešto više od 510.000.

Najizraženiji pad među velikim gradovima zabilježen je u Barseloni.

Broj oglasa za stanove za stalno stanovanje u najvećem gradu Katalonije smanjen je sa više od 113.850 u 2018. na 19.723 u 2025. godini, što predstavlja pad od čak 82,7 odsto, odnosno za oko 94.130 stanova.

U Madridu je broj oglasa pao sa 202.484 na nešto više od 84.920, što je smanjenje za oko 117.550 stanova, odnosno za 58 odsto.

Ponuda stanova za dugoročno iznajmljivanje značajno je smanjena i u drugim velikim gradovima Španije.

U Valensiji je broj stanova za dugoročni najam pao za 47,2 odsto, u Bilbau za 60,8 odsto, kao i u Đironi za 59,7 odsto, a slični trendovi zabilježeni su u San Sebastijanu i Malagi.

Veliki broj stanova preusmjeren je sa dugoročnog na kratkoročni ili sezonski najam, koji su isplativiji zbog ogromnog broja turista koji posjećuju Španiju.

Španiju je samo u avgustu posjetilo 12,26 miliona stranih turista, što je istorijski rekord za mjesec avgust i za 9,2 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju nedavno objavljeni preliminarni podaci španskog Zavoda za statistiku (INE).

U prvih osam mjeseci 2026. godine Španiju je posjetilo skoro 70,4 miliona turista iz inostranstva, navodi se u izvještaju.

Nastavi čitati

Svijet

Slučaj koji je šokirao svijet dobio nevjerovatan epilog: KRISTA PAJK SE PROBUDILA

Krista Pajk (50), koja je preživjela neuspjelo pogubljenje smrtonosnom injekcijom u Tenesiju, oporavlja se nakon šokantnog slučaja koji je izazvao brojne reakcije u SAD.

Njeni advokati saopštili su da je svjesna, da razgovara i da je i dalje na intenzivnom liječenju.

Pajk se probudila nakon što je prethodnih dana bila bez svijesti i priključena na respirator.

Ona je prošle nedjelje preživjela dvije smrtonosne injekcije tokom neuspjelog pogubljenja u američkoj saveznoj državi Tenesi, a prognoza njenog zdravstvenog stanja i dalje je neizvjesna.

Advokati navode da se očekuje da će oporavak dugo trajati.

“Krista je preživjela i oporavljaće se dan po dan”, naveli su oni, prenosi Tanjug.

Pajk se, napominje njujorški list, smatra prvom osobom koja je preživjela primjenu doza lijeka namijenjenog za izvršenje smrtne kazne.

Eksperti i njen pravni tim ističu da je njen očigledni oporavak bez presedana.

U bolnici se nalazi od kasno uveče prošle srijede, nakon što je svjedocima postalo jasno da i dalje diše poslije primjene dvije doze pentobarbitala, lijeka koji se koristi za izvršenje smrtne kazne smrtonosnom injekcijom.

Ona je prethodnih dana bila bez svijesti i priključena na respirator, dok je medicinsko osoblje radilo na tome da iz njenog organizma ukloni lijek.

Advokati su posebno ukazali na to da je Pajk, koja je, prema njihovim navodima, zadobila opekotine i druge povrede ruke, i dalje bila vezana lisicama i lancima za bolnički krevet.

Hoće li joj poštedjeti život?

Njeni advokati ponovo su pozvali guvernera Tenesija Bila Lija, republikanca, da razmotri mogućnost da Pajk ostatak života provede u zatvoru, umjesto da nad njom bude izvršena smrtna kazna.

Podsjetimo, Krista Pajk je 1996. godine osuđena na smrt zbog ubistva 19-godišnje Kolin Slemer 1995. godine u Noksvilu u Tenesiju.

Prema navodima tužilaštva, Pajk i njen tadašnji dečko namamili su djevojku u šumu, gdje su je tukli i mučili prije nego što su je ubili. Pajk je u vrijeme zločina imala 18 godina.

Nastavi čitati

Aktuelno