Kancelarija ruskog državnog tužioca klasifikovala je Dojče vele (DW), medijsku kuću iz Njemačke koju finansira vlada te zemlje, kao ”nepoželjnu organizaciju”, prenijeli su ruski mediji.

Ovu klasifikaciju je još u avgustu zatražila ruska Državna Duma.

DW se sada pridružuje brojnim drugim medijskim organizacijama, nevladinim organizacijama i fondacijama koje su već dobile oznaku ”nepoželjne”, uključujući Radio slobodna Evropa, Bellingcat, CORRECTIV, Reportere bez granica (MSF) i TV Dožd, prenijela je DW.

Prema važećem ruskom zakonu, označavanje kao ”nepoželjna organizacija” čini svaku saradnju sa takvom organizacijom krivičnim djelom koje može biti kažnjeno visokim novčanim kaznama, ili čak zatvorom.

Kako se navodi, kažnjivo je čak i dijeljenje sadržaja takvih organizacija, uključujući na društvenim mrežama.

DW je od marta 2022. u Rusiji označena kao ”strani agent”, a pre toga je bila suočena sa zabranom emitovanja.

DW na ruskom jeziku dostigla je 2025. oko 10 miliona korisnika sedmično, uglavnom putem video sadržaja.

Ukrajina je spremna da se odrekne ambicije članstva u NATO-u u zamjenu za snažna zapadna bezbjednosna jamstva, kao kompromisno rješenje za okončanje rata sa Rusijom, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uoči razgovora sa američkim izaslanicima u Berlinu.

Ovakav potez predstavlja veliku promjenu za Ukrajinu, koja je godinama težila članstvu u NATO-u, smatrajući ga ključnom zaštitom od ruskih napada. Ta ambicija bila je unesena i u Ustav Ukrajine. Ujedno, ovaj korak ispunjava jedan od glavnih ratnih ciljeva Moskve, dok je Kijev do sada čvrsto odbijao bilo kakve ustupke, posebno kada je riječ o teritoriji.

Zelenski je poručio da su bezbjednosna jamstva Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i drugih partnera alternativa članstvu u NATO-u i kompromis sa ukrajinske strane.

„Od samog početka želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u, jer su to stvarna bezbjednosna jamstva. Međutim, neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali taj pravac“, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja novinara u Votsap grupi.

Prema njegovim riječima, sada se razmatraju bilateralna bezbjednosna jamstva između Ukrajine i SAD-a, jamstva slična članu 5 NATO-a, kao i bezbjednosna jamstva evropskih zemalja i drugih partnera, poput Kanade i Japana.

„To je već kompromis sa naše strane“, naglasio je Zelenski, dodajući da ta jamstva moraju biti pravno obavezujuća.

Ukrajinski predsjednik je ranije pozvao na „dostojanstven mir“ i čvrste garancije da Rusija neće ponovo napasti Ukrajinu, dok se pripremao za sastanke sa američkim izaslanicima i evropskim saveznicima u Berlinu, u cilju okončanja najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa da potpiše mirovni sporazum koji je u početnoj fazi išao u prilog zahtjevima Moskve, Zelenski je optužio Rusiju da namjerno odugovlači rat, izvodeći smrtonosna bombardovanja gradova i ukrajinske energetske infrastrukture.

Iako tačan sastav učesnika sastanaka u nedjelju i ponedjeljak nije zvanično objavljen, jedan američki zvaničnik potvrdio je da Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner putuju u Njemačku na razgovore sa ukrajinskim i evropskim predstavnicima.

Odluka o slanju Vitkofa, koji je već vodio pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o američkom mirovnom prijedlogu, tumači se kao signal da je Vašington uočio priliku za napredak, gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije.

Zelenski: Prekid vatre duž linija fronta poštena opcija

Zelenski je rekao da Ukrajina, Evropa i SAD razmatraju plan od 20 tačaka, na čijem kraju bi mogao biti dogovoren prekid vatre. Naglasio je da Kijev trenutno nema direktne pregovore sa Rusijom.

Prema njegovim riječima, prekid vatre duž sadašnjih linija fronta bio bi poštena opcija. Rusija, s druge strane, traži da Ukrajina povuče svoje snage iz dijelova istočnih oblasti Donjeck i Lugansk koje su još pod kontrolom Kijeva.

„Ukrajini je potreban mir pod dostojanstvenim uslovima i spremni smo da radimo maksimalno konstruktivno. Naredni dani biće ispunjeni intenzivnom diplomatijom i izuzetno je važno da ona donese konkretne rezultate“, poručio je Zelenski ranije na mreži X.

Njemački kancelar Fridrih Merc u ponedjeljak će u Berlinu ugostiti ukrajinskog predsjednika i evropske lidere na samitu, što predstavlja još jedan u nizu javnih izraza podrške Ukrajini od strane evropskih saveznika.

Velika Britanija, Francuska i Njemačka rade na doradi američkog prijedloga koji je, prema nacrtu objavljenom u novembru, predviđao da Ukrajina ustupi dodatne teritorije, odustane od NATO ambicija i prihvati ograničenje broja svojih oružanih snaga.

Evropski saveznici ovaj trenutak opisuju kao „kritičan“, jer bi mogao odrediti budućnost Ukrajine. Istovremeno, nastoje da ojačaju finansijsku poziciju Kijeva korištenjem zamrznute imovine Ruske centralne banke za finansiranje vojnog i civilnog budžeta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije u decembru sastao se sa Vitkofom i Kušnerom. Kremlj je saopštio da je sastanak bio „konstruktivan“, iako bez značajnijeg napretka.

Zelenski je upozorio da su stotine hiljada ljudi i dalje bez električne energije nakon ruskih napada na energetski sistem, grijanje i vodosnabdijevanje širom Ukrajine, objavivši fotografije zapaljenih i uništenih zgrada.

„Rusija namjerno odugovlači rat i pokušava da nanese što veću štetu našem narodu“, rekao je Zelenski. „Samo ove sedmice Rusija je lansirala više od 1.500 jurišnih dronova, gotovo 900 navođenih avionskih bombi i 46 projektila različitih tipova na Ukrajinu“, zaključio je.

Više od polovine Nijemaca smatra da ne može slobodno da izrazi svoje mišljenje, pokazala je anketa koju je sprovela švajcarska kompanija “Tenor”, a objavio njemački list “Velt”.

Prema rezultatima ankete, čak 57 odsto Nijemaca smatra da je trenutno bolje biti oprezan kada iznose svoje stavove.

Najveća zabrinutost zabilježena je među pristalicama stranke Alternativa za Njemačku /AfD/, gdje je samo 11 odsto glasača reklo da se osjeća slobodno u izražavanju svojih stavova, dok je preostalih 89 odsto reklo suprotno. Zabrinutost zbog slobode izražavanja izraženija je među stanovnicima istočnonjemačkih pokrajina, gdje je 64 odsto reklo da se osjeća rezervisano u izražavanju svojih mišljenja. U zapadnoj NJemačkoj 55 odsto ispitanika zalagalo se za oprez.

Samo 18 odsto Nijemaca reklo je da odobrava društveni i politički kurs zemlje, dok je preostalih 82 odsto izrazilo suprotno mišljenje.

Kada je riječ o godinama starosti ispitanika, najjače nezadovoljstvo političkim putem Njemačke izrazili su ispitanici starosti od 45 do 49 godina. Istovremeno, među svim starosnim grupama od 16 do 60 godina i više najmanje 80 odsto ispitanika opisalo se kao nezadovoljno političkim putem Njemačke.
Ogromnih 94 odsto glasača AfD-a ne odobrava društvenu i političku putanju Njemačke, dok je 91 odsto glasača LJevice opisalo njen društveno-politički kurs kao loš.

Onlajn-anketa je sprovedena od 26. novembra do 3. decembra među 1.500 ljudi.

Oktobarska anketa koju je sproveo Institut Forsa za emitere N-TV i RTL pokazala je da je samo 26 odsto Nijemaca zadovoljno radnim učinkom kancelara Fridriha Merca, što je njegov najniži rejting odobravanja do sada.

Broj onih koji su nezadovoljni konzervativnim liderom porastao je na rekordnih 71 odsto, u odnosu na 52 odsto u maju, kada je imenovan za kancelara.