Connect with us

Svijet

Putin Teheranu šalje MOĆNO ORUŽJE: Otvoreno novo poglavlje saradnje između IRANA I RUSIJE

Iran je otvorio opasno novo poglavlje u svojim odnosima sa Rusijom 2022. pristajući da isporuči hiljade borbenih dronova i projektila za pomoć Moskvi u njenom ratu protiv Ukrajine.

Taj ojačani odnos sada doprinosi učvršćivanju sporazuma između Moskve i Teherana, uključujući obećanje Kremlja da će snabdjevati svog saveznika naprednim borbenim avionima i tehnologijom protivvazdušne odbrane, resursima koji bi mogli da pomognu Teheranu da ojača svoju odbranu od bilo kakvih budućih vazdušnih udara Izraela ili Sjedinjene Države, kako procjenjuju za “Vašington post” neimenovani evropski i bliskoistočni obavještajni zvaničnici i stručnjaci za oružje

Nije poznato koliko je sistema isporučeno i raspoređeno, ali ruska tehnologija mogla bi da pretvori Iran u mnogo strašnijeg protivnika, sa poboljšanom sposobnošću obaranja aviona i projektila, tvrde zvaničnici i stručnjaci, prenosi Jutarnji list.

Ugovori o oružju, čiji neki detalji nisu objavljeni, dio su šire saradnje koja uključuje proizvodnju vojnih dronova u Rusiji, dijeljenje tehnologije protiv ometanja i procjene naoružanja raspoređenog protiv snaga u Ukrajini opremljenih NATO u realnom vremenu, saopštili su obavještajni zvaničnici i stručnjaci.

Saradnja donosi značajne koristi za obje zemlje, podižući status Irana od mlađeg saveznika do strateškog partnera.

vladimir putin obraćanje poslije terorističkog napada
FOTO: PAVEL BYRKIN/EPA

– To više nije dinamika odnosa pokrovitelj-klijent, gdje Rusija ima svu moć. Iranci imaju koristi od ove promjene. Priroda njihovog odnosa prevazilazi puku isporuku stvari. Tu je i transfer znanja, tu su i nematerijalni dobici – kaže Hana Not, direktorka Evroazijskog programa za neproliferaciju Centra Džejms Martin.

Avioni Su 35

Obavještajni zvaničnici govore o sporazumima dogovorenim u tajnosti o snabdjevanju Irana sa ruskim lovcima Su-35, što bi potencijalno značilo dramatičnu nadogradnju iranskih vazduhoplovnih snaga koje se uglavnom sastoje od obnovljenih američkih i sovjetskih aviona izgrađenih prije 1979. Moskva se takođe obavezala da će pružiti tehničku pomoć u vezi sa iranskim špijunskim satelitima, kao i pomoći u izgradnji raketa za slanje više satelita u svemir, rekli su zvaničnici.

Istovremeno ne postoje javni dokazi da su avioni Su-35 zaista isporučeni, a razlog zastoja u realizaciji tog posla moglo bi biti kašnjenje Teherana u plaćanju, kako kaže upućeni američki i bliskoistočni obavještajni zvaničnik.Bez dokaza da je Su-35 isporučen

Iran želi i ruski S-400

Kada su odbrambeni resursi u pitanju, Iran je dugo vremena tražio vrhunske ruske protivavionske sisteme kako bi zaštitio svoje nuklearne i vojne objekte od mogućih američkih ili izraelskih udara.

Teheran je 2007. sklopio ugovor o kupovini ruskog PVO sistema S-300, ali je Moskva odložila isporuku zbog pritiska SAD i evropskih sila.

Samonametnuta zabrana isporuke okončana je 2016, a iranski S-300 je postao operativan 2019.

Iran je od tada pokušavao da kupi još napredniji ruski sistem S-400, ali nije poznato da li ga je Moskva isporučila. Neke varijante sistema S-400 opremljene su radarima koji mogu da pobijede stelt tehnologiju koju koriste savremeni borbeni avioni. Rusija je rasporedila S-400 da zaštiti svoje vojne baze u Siriji, a oni predstavljaju potencijalno smrtonosnu pretnju za američke i izraelske avione koji povremeno deluju u sirijskom vazdušnom prostoru.

Zajednički poduhvat
U izraelskom napadu napadu na iranski konzulat u Damasku 1. aprila ubijena su dva iranska generala, što je dovelo do odmazde Irana lansiranjem dronova i projektila na Izrael. General-pukovnik Herci Halevi, načelnik Generalšaba izraelskih odbrambenih snaga (IDF), rekao je u ponedjeljak da će Izrael odgovoriti na napad Irana.

Ukoliko se isporuče, nove ruske protivvazdušne rakete i antistelt sistemi, raspoređeni da zaštite podzemne baze u Stenovitim planinama, sigurno bi učinili iranski vazdušni prostor “opasnijim mjestom”, kaže Kan Kasapoglu, viši saradnik Instituta Hadson.

– Ovo je važno u trenutku kada se režim brzo i nekontrolisano kreće ka stvaranju (nuklearne) bombe – rekao je Kasapoglu, dodajući da će se “svaki sukob (sa Izraelom) dogoditi u iranskom vazdušnom prostoru, na kojem Teheran imati prednost”.

Moskva takođe ima koristi od ove saradnje. Uz hiljade dronova nabavljenih od Irana, Rusija je krajem prošle godine odlučila da kupi dodatnu vojnu opremu vrijednu oko dvije milijarde dolara, uključujući odbrambene sisteme protiv dronova koji su postali glavni prioritet za ruske generale u Ukrajini, kako su rekla dva obavještajna zvaničnika. Iran je odvojeno pristao da proda Rusiji projektile zemlja-zemlja za upotrebu u Ukrajini pa se, prema novoj obavještajnoj procjeni, očekuje da će uskoro da krene i isporuka oružja. Obavještajne agencije za sada nemaju dokaz da su projektili isporučeni.

Proizvodnja borbenih dronova u međuvremenu je postala zajednički poduhvat dvije zemlje zemalja, kako kažu zvaničnici.

Rusija, koja je na početku rata imala samo nekoliko dronova na bojnom polju, u jesen 2022. počela je da koristi dva tipa dronova “šahed” iranske proizvodnje – dalekometne “šahed-131” i “šahed-136”.

Sredinom prošlog ljeta Rusija je počela samostalnu proizvodnju “šaheda-136” iranskog dizajna u fabrici u Alabugi, gradu u regionu Tatarstan. Ruski dokumenti koje je prošle godine imao uvid “Vašington post”, govore o planovima za proizvodnju 6.000 dronova do ljeta 2025, koji će biti korišćeni u napadu na ukrajinske snage, elektrane i drugu vitalnu infrastrukturu.

Zabrinuta zbog ruske domaće proizvodnje, ukrajinska vojska je 2. aprila izvršila napad dronom na kompleks Alabuga.

Tiho jačanje

Nedavno su Moskva i Teheran počeli sarađivati i na novim vrstama dronova, prema obavještajnim izvorima i procurelim dokumentima. Mnoštvo ruskih i iranskih mejlova i zapisa koje je objavila hakerska grupa “Prana netvork” navodno su ukradeni s iranskog servera povezanog s Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC) ranije ove godine.

Između ostalog, tu su bili detalji posjeta iranskih i ruskih delegacija u obilasku pogona oružja u obje zemlje. Posjeta Iranaca fabrici “NPP Start” opisana je u ruskom “programu” posjeta, koji je uključivao obilaske odbrambenih objekata u pet gradova.

Dokument su potpisali zvaničnici kompanije “Tehnodinamika”, koja upravlja “NPP Startom”, i ruskog Ministarstva odbrane. Dvojica zvaničnika u administraciji američkog predsjednika Džoa Bajdena priznala su da su njihove obavještajne agencije pomno proučavale procurele materijale i da ne osporavaju njihovu autentičnost, a ni Rusija ni Iran nisu javno reagovali na curenje.

iranski dron Mohajer 10
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Zajednička proizvodnja dronova donosi značajnu korist Iranu, uključujući i procenu njihovih mogućnosti na ukrajinskim ratištima. Dejvid Olbrajt, stručnjak za iranske oružane sisteme, kaže da procurili dokumenti daju dokaze da su ruski inženjeri napravili poboljšanja u dizajnu iranskih dronova.

– Greške i nedostaci u dizajnu su identifikovane i popravljene. I Iran bi imao koristi od toga – rekao je on.

Čak i ako ruski sistemi poput S-400 još nisu prodati Iranu i tamo raspoređeni, Olbrajt kaže da bi razmjena informacija o dizajnu i tehnološke ekspertize mogle tiho da ojačati iranske sposobnosti bez izazivanja alarma na Zapadu.

– Možda nećete uočiti ništa – rekao je on.

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno