Connect with us

Svijet

Putin Teheranu šalje MOĆNO ORUŽJE: Otvoreno novo poglavlje saradnje između IRANA I RUSIJE

Iran je otvorio opasno novo poglavlje u svojim odnosima sa Rusijom 2022. pristajući da isporuči hiljade borbenih dronova i projektila za pomoć Moskvi u njenom ratu protiv Ukrajine.

Taj ojačani odnos sada doprinosi učvršćivanju sporazuma između Moskve i Teherana, uključujući obećanje Kremlja da će snabdjevati svog saveznika naprednim borbenim avionima i tehnologijom protivvazdušne odbrane, resursima koji bi mogli da pomognu Teheranu da ojača svoju odbranu od bilo kakvih budućih vazdušnih udara Izraela ili Sjedinjene Države, kako procjenjuju za “Vašington post” neimenovani evropski i bliskoistočni obavještajni zvaničnici i stručnjaci za oružje

Nije poznato koliko je sistema isporučeno i raspoređeno, ali ruska tehnologija mogla bi da pretvori Iran u mnogo strašnijeg protivnika, sa poboljšanom sposobnošću obaranja aviona i projektila, tvrde zvaničnici i stručnjaci, prenosi Jutarnji list.

Ugovori o oružju, čiji neki detalji nisu objavljeni, dio su šire saradnje koja uključuje proizvodnju vojnih dronova u Rusiji, dijeljenje tehnologije protiv ometanja i procjene naoružanja raspoređenog protiv snaga u Ukrajini opremljenih NATO u realnom vremenu, saopštili su obavještajni zvaničnici i stručnjaci.

Saradnja donosi značajne koristi za obje zemlje, podižući status Irana od mlađeg saveznika do strateškog partnera.

vladimir putin obraćanje poslije terorističkog napada
FOTO: PAVEL BYRKIN/EPA

– To više nije dinamika odnosa pokrovitelj-klijent, gdje Rusija ima svu moć. Iranci imaju koristi od ove promjene. Priroda njihovog odnosa prevazilazi puku isporuku stvari. Tu je i transfer znanja, tu su i nematerijalni dobici – kaže Hana Not, direktorka Evroazijskog programa za neproliferaciju Centra Džejms Martin.

Avioni Su 35

Obavještajni zvaničnici govore o sporazumima dogovorenim u tajnosti o snabdjevanju Irana sa ruskim lovcima Su-35, što bi potencijalno značilo dramatičnu nadogradnju iranskih vazduhoplovnih snaga koje se uglavnom sastoje od obnovljenih američkih i sovjetskih aviona izgrađenih prije 1979. Moskva se takođe obavezala da će pružiti tehničku pomoć u vezi sa iranskim špijunskim satelitima, kao i pomoći u izgradnji raketa za slanje više satelita u svemir, rekli su zvaničnici.

Istovremeno ne postoje javni dokazi da su avioni Su-35 zaista isporučeni, a razlog zastoja u realizaciji tog posla moglo bi biti kašnjenje Teherana u plaćanju, kako kaže upućeni američki i bliskoistočni obavještajni zvaničnik.Bez dokaza da je Su-35 isporučen

Iran želi i ruski S-400

Kada su odbrambeni resursi u pitanju, Iran je dugo vremena tražio vrhunske ruske protivavionske sisteme kako bi zaštitio svoje nuklearne i vojne objekte od mogućih američkih ili izraelskih udara.

Teheran je 2007. sklopio ugovor o kupovini ruskog PVO sistema S-300, ali je Moskva odložila isporuku zbog pritiska SAD i evropskih sila.

Samonametnuta zabrana isporuke okončana je 2016, a iranski S-300 je postao operativan 2019.

Iran je od tada pokušavao da kupi još napredniji ruski sistem S-400, ali nije poznato da li ga je Moskva isporučila. Neke varijante sistema S-400 opremljene su radarima koji mogu da pobijede stelt tehnologiju koju koriste savremeni borbeni avioni. Rusija je rasporedila S-400 da zaštiti svoje vojne baze u Siriji, a oni predstavljaju potencijalno smrtonosnu pretnju za američke i izraelske avione koji povremeno deluju u sirijskom vazdušnom prostoru.

Zajednički poduhvat
U izraelskom napadu napadu na iranski konzulat u Damasku 1. aprila ubijena su dva iranska generala, što je dovelo do odmazde Irana lansiranjem dronova i projektila na Izrael. General-pukovnik Herci Halevi, načelnik Generalšaba izraelskih odbrambenih snaga (IDF), rekao je u ponedjeljak da će Izrael odgovoriti na napad Irana.

Ukoliko se isporuče, nove ruske protivvazdušne rakete i antistelt sistemi, raspoređeni da zaštite podzemne baze u Stenovitim planinama, sigurno bi učinili iranski vazdušni prostor “opasnijim mjestom”, kaže Kan Kasapoglu, viši saradnik Instituta Hadson.

– Ovo je važno u trenutku kada se režim brzo i nekontrolisano kreće ka stvaranju (nuklearne) bombe – rekao je Kasapoglu, dodajući da će se “svaki sukob (sa Izraelom) dogoditi u iranskom vazdušnom prostoru, na kojem Teheran imati prednost”.

Moskva takođe ima koristi od ove saradnje. Uz hiljade dronova nabavljenih od Irana, Rusija je krajem prošle godine odlučila da kupi dodatnu vojnu opremu vrijednu oko dvije milijarde dolara, uključujući odbrambene sisteme protiv dronova koji su postali glavni prioritet za ruske generale u Ukrajini, kako su rekla dva obavještajna zvaničnika. Iran je odvojeno pristao da proda Rusiji projektile zemlja-zemlja za upotrebu u Ukrajini pa se, prema novoj obavještajnoj procjeni, očekuje da će uskoro da krene i isporuka oružja. Obavještajne agencije za sada nemaju dokaz da su projektili isporučeni.

Proizvodnja borbenih dronova u međuvremenu je postala zajednički poduhvat dvije zemlje zemalja, kako kažu zvaničnici.

Rusija, koja je na početku rata imala samo nekoliko dronova na bojnom polju, u jesen 2022. počela je da koristi dva tipa dronova “šahed” iranske proizvodnje – dalekometne “šahed-131” i “šahed-136”.

Sredinom prošlog ljeta Rusija je počela samostalnu proizvodnju “šaheda-136” iranskog dizajna u fabrici u Alabugi, gradu u regionu Tatarstan. Ruski dokumenti koje je prošle godine imao uvid “Vašington post”, govore o planovima za proizvodnju 6.000 dronova do ljeta 2025, koji će biti korišćeni u napadu na ukrajinske snage, elektrane i drugu vitalnu infrastrukturu.

Zabrinuta zbog ruske domaće proizvodnje, ukrajinska vojska je 2. aprila izvršila napad dronom na kompleks Alabuga.

Tiho jačanje

Nedavno su Moskva i Teheran počeli sarađivati i na novim vrstama dronova, prema obavještajnim izvorima i procurelim dokumentima. Mnoštvo ruskih i iranskih mejlova i zapisa koje je objavila hakerska grupa “Prana netvork” navodno su ukradeni s iranskog servera povezanog s Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC) ranije ove godine.

Između ostalog, tu su bili detalji posjeta iranskih i ruskih delegacija u obilasku pogona oružja u obje zemlje. Posjeta Iranaca fabrici “NPP Start” opisana je u ruskom “programu” posjeta, koji je uključivao obilaske odbrambenih objekata u pet gradova.

Dokument su potpisali zvaničnici kompanije “Tehnodinamika”, koja upravlja “NPP Startom”, i ruskog Ministarstva odbrane. Dvojica zvaničnika u administraciji američkog predsjednika Džoa Bajdena priznala su da su njihove obavještajne agencije pomno proučavale procurele materijale i da ne osporavaju njihovu autentičnost, a ni Rusija ni Iran nisu javno reagovali na curenje.

iranski dron Mohajer 10
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Zajednička proizvodnja dronova donosi značajnu korist Iranu, uključujući i procenu njihovih mogućnosti na ukrajinskim ratištima. Dejvid Olbrajt, stručnjak za iranske oružane sisteme, kaže da procurili dokumenti daju dokaze da su ruski inženjeri napravili poboljšanja u dizajnu iranskih dronova.

– Greške i nedostaci u dizajnu su identifikovane i popravljene. I Iran bi imao koristi od toga – rekao je on.

Čak i ako ruski sistemi poput S-400 još nisu prodati Iranu i tamo raspoređeni, Olbrajt kaže da bi razmjena informacija o dizajnu i tehnološke ekspertize mogle tiho da ojačati iranske sposobnosti bez izazivanja alarma na Zapadu.

– Možda nećete uočiti ništa – rekao je on.

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno