Connect with us

Svijet

RASTU TENZIJE, PONESTAJE NOVIH VOJNIKA: Spor vojnog vrha i Zelenskog oko spuštanja starosne granice za mobilizaciju

Vojni vrh Ukrajine zalaže se za prijedlog zakona prema kom bi se starosna granica za mobilizaciju spustila sa 27 na 25 godina. Plan vojske nije naišao na odobrenje predsjednika Volodimira Zelenskog i većeg dijela javnosti.

Regrutovanje novih vojnika i do sada bilo otežano, ali vojni vrh ističe da je neophodno.

Ukrajina, jednostavno, ne može bez mobilizacije, upozorio je 17. decembra 2023. godine načelnik Glavne obavještajne vojne uprave Kirilo Budanov u obraćanju medijima.

“Ne postoji druga kampanja koja bi uspjela da okupi trenutnih 1,1 miliona vojnika. Moramo da odbacimo i pomisao da je moglo, i da će moći, drugačije.”

Slično upozorenje stiglo je i od general-majora ukrajinske vojske Dmitrija Marčenka nedjelju dana kasnije.

“U zemlji više nema dobrovoljaca i zato je neophodna regrutacija od vrata do vrata”, rekao je Marčenko u intervjuu za Dojče vele.

Međutim, potraga sa novim vojnicima ne ide prema planu, dok stanovništvo pruža otpor, a neposredni izvještaji ukazuju da vojna policija često prekoračuje ovlašćenja u namjeri da popuni redove.

Pojedincima su oduzeti pasoši, neki su zastrašeni i ucijenjeni, i na djelu je taktika prinude, bilješke su pravnika i aktivista koji štite prava ukrajinskih muškaraca u sporovima sa vojskom u analizi za Njujork tajms.

Pomjeranje starosne granice za mobilizaciju i ogorčena javnost
Suočen sa velikim brojem žrtava i zastojem na bojnom polju, a nakon što je kontraofanziva prema istoku i Rusiji, kako se procjenjuje, relativno lako odbijena, zvanični Kijev je reagovao agresivno i prema skoro svima.

Ministarstvo odbrane je prethodnih mjeseci i nedjelja opipavalo puls javnosti najavama o izmjenama zakona koji se odnose na procese mobilizacije i demobilizacije, kao i naznakama koje još kategorije stanovništva podliježu služenju vojnog roka.

Epilozi su prijedlog zakona koji predviđa smanjenje starosne granice za mobilizaciju sa 27 na 25 godina i prema izvještaju Unijana, još najmanje tri grupe građana koje će morati da odgovore na poziv za vojsku – muškarci koji su navršili 27 godina života, a nisu upisani u vojni registar zbog izbjegavanja vojne dužnosti; osobe kojima je za vrijeme mobilizacije istekao rok poziva za vojnu službu; oni Ukrajinci koji su zbog nesređenih vojnih registracija 2015. skinuti sa spiskova.

Javnost je, prema pisanju Volstrit džurnala, ogorčena zbog ideje da se starosna granica za mobilizaciju spusti za dvije godine.

To bi, kako prenose ukrajinski statističari, potencijalno obezbjedilo oko pola miliona vojnika, što se poklapa za zahtjevom vojne komande za najmanje 450.000 novih regruta.

Rastu tenzije između predsjednika i načelnika generalštaba
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ističe da je predloženi broj veliki, a pitanje osjetljivo, i da treba raspraviti na nacionalnom nivou.

Zelenskom se suprotstavlja načelnik generalštaba Valerij Zalužnji, koji je javno pozvao narod Ukrajine da prihvati mobilizaciju i kritikovao rad službe koja je odgovorna za regrutaciju.

Vojni analitičari reagovanje Zalužnjeg vide kao prvo priznanje nekog od ukrajinskih zvaničnika o velikom gubitku ljudstva nakon skoro dvije godine iscrpljujućeg rata sa Rusijom.

Kijev podatke o žrtvama smatra državnom tajnom, ali britanski i američki zvaničnici procjenjuju da je od početka sukoba poginulo, ili ranjeno, najmanje 120.000 ukrajinskih vojnika, piše Vašington post.

“Potreba za mobilizacijom je opšta. Nama su potrebni oružje i municija, ali najviše ljudi. Sve smo izračunali u planu za narednu godinu – one koje smo izgubili i one koje možemo izgubiti”, bio je neobično iskren Zalužnji.

Zelenski se, za sada, drži po strani i ne želi javno da podrži nacrt zakona, bar dok ne čuje dovoljno argumenata zašto je potreban toliki broj dodatnih trupa.

“Do sada nisam vidio demobilizaciju u njihovom planu. I to je pitanje broj jedan – pravda za one koji se tako dugo bore na ratnom frontu”, rekao je Zelenski.

Zalužnji je, u odgovoru, naveo da trenutno može samo da se nada da će oni koji Ukrajini služe od početka rata biti demobilisani do 2025.

Političko-ekonomske implikacije
Sredstva za ovaj poduhvat su posebna tačka sporenja. Vladin budžet je opterećen, a procjene su da je potrebno oko 13 milijardi američkih dolara da bi se izvršilo regrutovanje i obuka za nekoliko stotina hiljada ljudi.

Stranka “Batkivščina” već je odlučila da neće glasati za predloženi zakon o mobilizaciji u sadašnjem obliku. Informaciju je potvrdila i predsjednica opozicione partije i bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko.

Ukoliko zakon bude prihvaćen, biće to najvažnija reforma vojnih zakona otkako je vlada u Kijevu u proleće 2022. godine zabranila da vojno sposobni muškarci starosti od 18 do 60 godina napuste zemlju.

Svijet

Teška ispovijest princa Harija “TO JE UBILO MOJU MAJKU”

Princ Hari je u Melburnu iznenadio javnost iskrenim priznanjima o najtežim trenucima svog života, posebno o periodu nakon smrti njegove majke, Princeze Dajane.

Govoreći pred publikom, Hari je otkrio kako je kao d‌ječak teško prihvatio ulogu koja mu je bila namijenjena.

“Nakon što mi je mama umrla, neposredno prije mog 13. rođendana, pomislio sam: ‘Ne želim ovaj posao. Ne želim ovu ulogu, kamo god ona vodila, ne sviđa mi se’. To je ubilo moju majku i ja sam bio snažno protiv toga te sam godinama zabijao glavu u pijesak.” Na kraju sam shvatio – čekaj malo, da je netko drugi u ovoj poziciji, kako bi iskoristio ovu platformu i resurse koji dolaze s njom da napravi promjenu u svijetu? I što bi moja mama htjela da učinim? I to je stvarno promijenilo moju perspektivu “, ispričao je.

Godine borbe i unutrašnjeg pritiska

Hari je priznao da se godinama suočavao sa osjećajem izgubljenosti i velikim pritiskom, kako spoljašnjim tako i unutrašnjim. “Bilo je puno trenutaka kada sam se osjećao preplavljeno. Trenutaka kada sam se osjećao izgubljeno, izdano ili potpuno nemoćno. Trenutaka kada se pritisak, i vanjski i unutarnji, činio neprestanim. I trenutaka kada sam se, unatoč svemu, morao pojaviti pretvarajući se da je sve u redu, kako ne bih nikoga izneverio”, rekao je princ.

Njegova ispovijest dirnula je mnoge, jer rijetko govori ovako otvoreno o ličnim borbama.

Tragedija koja je obilježila život

Podsjetimo, Princeza Dajana izgubila je život krajem avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu, kada je imala samo 36 godina.

Taj događaj zauvek je promijenio život njenog sina, koji danas, kako kaže, pokušava da svoju poziciju iskoristi za nešto dobro, upravo onako kako bi njegova majka željela, prenosi Ona.

Nastavi čitati

Svijet

PREKID VATRE IZMEĐU IZRAELA I LIBANA STUPIO NA SNAGU: “Istorijska prilika za mir”

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon razmjene udara koja je trajala do samog njegovog početka, dok su obe strane nastavile sukobe uoči dogovorenog primirja.

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon što je prethodno objavljen od strane američkog predsednika Donalda Trampa.

Libanski predsjednik Džozef Aun pozdravio je sporazum, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio da predstavlja “istorijsku” priliku za mir, javlja BBC. Hezbolah, koji ima podršku Irana i navodi da će poštovati dogovor uz određene uslove, nastavio je razmjenu napada sa izraelskim snagama uoči stupanja na snagu prekida vatre.

Izrael je saopštio da je u 24 sata pre stupanja na snagu prekida vatre pogodio više od 380 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu. Kako navode Izraelske odbrambene snage (IDF), meta su bili lansirni sistemi za rakete, komandna mjesta i pripadnici Hezbolaha.

Dodaje se da su napadi izvedeni u cilju podrške operacijama kopnenih snaga u južnom Libanu, za koje premijer Benjamin Netanjahu navodi da će ostati na terenu radi uspostavljanja bezbjednosne zone dubine oko 10 kilometara, i nakon početka prekida vatre.

Nastavi čitati

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Aktuelno