Šef Kluba poslanika SDS Vukota Govedarica i poslanik ove stranke u NSRS Dragomir Vasić postigli su dogovor sa predstavnicima Vlade RS da se kroz izmjene Zakona o obligacionim odnosima RS omogući radnicima SDS-a, stranke koja je na američkoj crnoj listi, da primaju platu.

Radi se o 33 radnika od kojih je dio na ugovoru na neodređeno, dok je dio angažovan na privremenim i povremenim poslovima.

Iako oni lično nisu na crnoj listi, zbog sankcija uvedenih SDS-u, nisu u mogućnosti da preko domaćih banaka prime platu.

NSRS je prošle sedmice usvojila izmjene Zakona o radu RS kojim je omogućeno da se funkcionerima iz RS, koji su takođe pod američkim sankcijama, plate isplaćuju “u koverti”, međutim ovim izmjenama nije bilo moguće obuhvatiti radnike SDS-a.

“Ovo nije najbolje rješenje, najbolje bi bilo da SDS nije došao u ovu situaciju, ali je u ovom momentu jedino moguće rješenje. Mi ćemo se danas pismenim putem obratiti Predsjedništvu SDS-a o tome šta smo dogovorili i naredni korak je na predsjedniku i Predsjedništvu stranke da usaglase sa nadležnim Ministarstvom uprave i lokalne samouprave RS jer SDS prima novac iz budžeta RS. U narednim danima biće definisani tehnički detalji”, kazao je Govedarica.

SDS je na američkoj crnoj listi oko 20 godina, a aktuelni poslanik SDS-a u NSRS Dragomir Vasić od jula 2003. godine zbog sankcija nema tekući račun u banci.

(Mondo)

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini od strane Centralne izborne komisije BiH biće raspisani najkasnije do 6. maja, međutim, zbog nekoliko izbornih zakona koji su u proceduri, javnost je sluđena i ne zna ko će i na koji način organizovati i sprovesti izbore.

Trenutno, formalno-pravno, na snazi je Izborni zakon BiH, koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, međutim, u opticaju su još tri izborna zakona, što svakako komplikuje situaciju, posebno biračima.

Osim “Šmitovog izbornog zakona”, Izborni zakon Republike Srpske usvojila je i Narodna skupština Republike Srpske, međutim on još nije stupio na snagu, a u proceduri su i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložila SDA i koje su usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali nisu prošle Dom naroda, jer su delegati Kluba Bošnjaka napustili sjednicu.

Dodatnu pometnju u sve izazvao je i Savjet ministara BiH, koji je u ponedjeljak nakon sjednice saopštio da je utvrdio mišljenje Ministarstva pravde koje će dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji su predlagači Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Danijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra, Šerif Špago i Midhat Čaušević. Uz sve to Savjet ministara BiH saopštio je da Ministarstvo pravde smatra da bi predlagač izmjena i dopuna Izbornog zakona trebalo da bude Savjet ministara BIH koji ima stručne kapacitete za pripremu, tako i za koordinaciju sa drugim institucijama i tijelima, što je ključno za osiguranje usklađenosti predloženih izmjena s ostalim pravnim i regulatornim okvirom zemlje. U suštini, Savjet ministara BiH tek sada je dao mišljenje za izborni zakon koji je predložila SDA, koji je prošao Predstavnički dom i o kojem tek treba da odlučuje Dom naroda, i ključno pitanje u svemu je šta u slučaju da Dom naroda usvoji te izmjene, jer koji će se onda izborni zakon BiH izmijeniti, s obzirom na to da je, kao što smo već naveli, formalno-pravno na snazi onaj koji je nametnuo Šmit, a u Predstavničkom domu su usvojene dopune Izbornog zakona koje su bile na snazi prije Šmitovog nametnutog Izbornog zakona.

Pored svega toga, i izborni zakon koji usaglašava radna grupa sastavljena od predstavnika partija na vlasti, takođe je u završnoj fazi izrade, i za razliku od prethodna tri, ovaj još nije ni u kakvoj zvaničnoj proceduri.

Dodatnu zabunu u sve unosi i to što je Vlada Republike Srpske pozvala članove izbornih komisija da podnesu ostavke, a sa druge strane, te članove treba da razriješi Centralna izborna komisija BiH, koja po Izbornom zakonu koji je nametnuo Šmit, treba da izabere oko 5.000 predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora, a taj posao do sada su radile lokalne izborne komisije. Istovremeno, vlasti u Republici Srpskoj u nekoliko navrata govorile su da će izbore u Republici Srpskoj sprovoditi Republička izborna komisija, a ne Centralna izborna komisija, kojoj će, kako je rekao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, biti zabranjen pristup lokacijama na kojima će se glasati.

“Kako će se sprovoditi i ko će sprovoditi izbore, to samo vrh politike zna i niko drugi. Najbolje bi bilo da parlament BiH donese neki izborni zakon i da on stupi na snagu prije 5. maja kako bi se mogli raspisati izbori. Koliko je to realno? Realno je ukoliko pristanu svi, ali Bošnjacima ovo odgovara da stranci rade”, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci, dodajući da je na “terenu pometnja”.

Vlada Srpske nije odustala od gradnje aerodroma u Trebinju, zemljište na kojem će biti izgrađen je deminirano, a u toku je izrada glavnog projekta za građevinsku dozvolu.

Poručeno je to iz Ministarstva saobraćaja i veza RS u odgovoru na poslaničko pitanje Đorđa Vučinića iz Liste za pravdu i red koji je tražio odgovore kada će konačno početi gradnja trebinjskog aerodroma.

Iz resornog ministra su prvo podsjetili da je još u septembru 2021. godine odlukom Vlade pravo i odgovornost za izgradnju i upravljanje aerodromom u Trebinju preneseno na privredno društvo “Aerodrom Trebinje”, čiji je osnivač preduzeće “Aerodromi Srbije” iz Niša.

– Netačni su navodi da se, nakon najave ovog projekta, nije odmaklo dalje od mrtve tačke. Naprotiv, mnogo je urađeno, a između ostalog izrađena je sva neophodna planska dokumentacija, usvojen Zoning plan područja posebne namjene “Aerodrom Trebinje”, ali i izdati lokacijski uslovi za izgradnju – poručili su iz Ministarstva saobraćaja.

Naglasili su da su završeni i istražnogeološki radovi na terenu u Taleži, a zatim i laboratorijska ispitivanja zemljišta i odgovarajući elaborati neophodni za izradu glavnog projekta za građevinsku dozvolu i studijske dokumentacije.

– Izrađena je i odobrena aeronautička studija kojom je verifikovana odabrana lokacija aerodroma i potvrđeno da se sa nje može obavljati komercijalni avio-prevoz na način kojim se ne remeti postojeća organizacija domaćeg vazdušnog prostora, niti vazdušnog prostora u susjedstvu – navode u resoru kojim upravlja Nedeljko Čubrilović.

Naglašavaju i da su identifikovani nedostaci u postojećem Zakonu o Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, koji onemogućavaju uspostavljanje saobraćaja na bilo kojem novom aerodromu u državi pa i budućem aerodromu u Trebinju. Zbog toga su, navode, pripremljene i izmjene toga zakona.

Kada je ekološka dokumentacija u pitanju urađena je strateška i prethodna procjena uticaja na životnu sredinu, za šta je bilo potrebno sprovesti pored domaće i međunarodnu proceduru u skladu sa Konvencijom iz Kijeva (2003) i Espo konvencijom.

– Prekogranična procedura sa Crnom Gorom i Hrvatskom se sprovodi i u vezi sa studijom uticaja na životnu sredinu koja je takođe izrađena za projekat izgradnje i rada “Aerodroma Trebinje”, a javni uvid je u toku – stoji u odgovoru Čubrilovićevog resora.

Navode i da su sa područja na kome će se nalaziti aerodrom i teren u njegovoj okolini uklonjena sva zaostala minsko-eksplozivna sredstva, nakon čega su izdate i odgovarajuće potvrde i uvjerenja bez kojih se bilo kakvi radovi ne bi ni mogli obavljati.

– U postupku je izrada glavnog projekta za građevinsku dozvolu “Aerodroma Trebinje”. Taj posao biće završen u narednih nekoliko mjeseci – stoji u odgovoru Ministarstva saobraćaja.

Naglašavaju i da su na samom početku rada na realizaciji projekta izgradnje aerodroma u Trebinju bili zadati ambicioznim rokovi izgradnje i otvaranja aerodroma za civilni saobraćaj.

– Republika Srbija kao investitor i Srpska, kao partner na ovom projektu, su od samog početka bili opredijeljeni da u potpunosti poštuju sve zakonske procedure, što znači da radovi na izgradnji aerodroma ne mogu početi prije izdavanja građevinske dozvole koja se očekuje u ovoj godini. Projekat izgradnje aerodroma značajan je ne samo za razvoj istočne Hercegovine i Srpske već i za čitav region – zaključili su u Ministarstvu saobraćaja.

Novac
Prema dogovorima koji su postigli predstavnici Srpske i Srbije, institucije Republike Srpske će obezbijediti pristupnu infrastrukturu, odnosno novu saobraćajnicu između magistralnog puta za Dubrovnik i lokacije aerodroma u Taleži, te infrastrukturu za elektroenergetsko snabdijevanje aerodromskog kompleksa, ali i sve neophodne poslove za priključak na vodovodnu i kanalizacionu mrežu.

– Ukupan iznos novca koji će Srpska uložiti znaće se nakon što nadležna preduzeća i institucije završe projektno-tehničku dokumentaciju – poručili su iz Ministarstva saobraćaja.