Svijet
Rusija traži odštetu 230 milijardi dolara! “KORIŠĆENJE TUĐE IMOVINE JE KRAĐA”
Ruska centralna banka podnijela je tužbu Trgovinskom sudu u Moskvi, zahtijevajući odštetu od 230 milijardi dolara od Eurocleara (to je „trezor“ u kome se čuvaju i preko koga se obračunavaju akcije, obveznice i državne rezerve, ali sam Euroclear nije banka i nije vlasnik tog novca).
To predstavlja prvi konkretan pravni korak nakon upozorenja Kremlja da će planovi Evropske unije o korišćenju zamrznute ruske imovine izazvati „pravnu noćnu moru“ za EU. Evropska unija planira da iskoristi dio imovine Ruske centralne banke, vrijedne oko 210 milijardi evra, koja je zamrznuta u Evropi nakon što je Moskva napala Ukrajinu 2022. godine, kako bi obezbijedila zajmove za vojne i civilne potrebe Kijeva tokom 2026. i 2027. godine.
Lideri EU su se u petak složili da imovina ostane zamrznuta do daljeg, uz obrazloženje da je podrška Ukrajini neophodna, jer bi, u suprotnom, Rusija jednog dana mogla napasti NATO, tvrdnju koju Moskva odlučno odbacuje.
Pravni stručnjaci očekuju da će moskovski Trgovinski sud brzo donijeti presudu protiv Eurocleara, depozitara sa sjedištem u Belgiji, koji drži većinu zamrznute ruske imovine. Sud je potvrdio da je 12. decembra primio zahtjev Ruske centralne banke za isplatu 18,2 biliona rubalja, što predstavlja punu vrijednost zamrznute državne imovine Rusije.
Ukoliko Ruska centralna banka dobije spor, mogla bi da pokrene prinudnu naplatu imovine Eurocleara u drugim jurisdikcijama, naročito u onima koje Moskva smatra „prijateljskim“ državama. Euroclear se za sada nije oglasio povodom zahtjeva za komentar.
Moskva upozorava: Korišćenje imovine je krađa
Rusija je u više navrata upozorila Evropsku uniju da bi korišćenje njenih suverenih rezervi predstavljalo krađu, ozbiljno potkopalo povjerenje u centralne banke i evro, te da će uslijediti snažan odgovor, uključujući oduzimanje imovine evropskih privatnih investitora u Rusiji.
– Koji bi racionalan investitor držao svoje hartije od vrijednosti u Euroclearu, ako razumije da se njihova imovinska prava ne poštuju i da imovina može biti oduzeta pod bilo kojim izgovorom – rekao je za Rojters izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za investicije, Kiril Dmitrijev.
Ruska centralna banka je 12. decembra saopštila da su planovi EU za korišćenje njene imovine nezakoniti i da zadržava pravo da iskoristi sva raspoloživa sredstva kako bi zaštitila svoje interese.
Dodala je da će se sprovođenje tih mjera osporavati pred nacionalnim sudovima, sudovima stranih država, međunarodnim organizacijama, arbitražnim tribunalima i drugim međunarodnim pravnim tijelima.
Presedan bez presedana u međunarodnom pravu
Planovi Evropske unije suočili su se sa djelimičnim protivljenjem i unutar same Evrope. Bankari i pravni stručnjaci upozoravaju da bi oduzimanje tako velike količine državne imovine bilo pravno sporno i da bi postavilo opasan presedan.
Dokument iz 2024. godine, koji je objavila švedska centralna banka Riksbank, navodi da bi takav potez predstavljao prvi slučaj u istoriji da nezaraćene zemlje oduzimaju imovinu zaraćene zemlje tokom aktivnog sukoba kako bi pomogle trećoj državi.
Prijedlozi EU su u suprotnosti sa idejama koje su se pojavljivale u pojedinim verzijama američkog mirovnog plana, prema kojima bi ruske rezerve mogle biti podeljene, tako da se jedan dio koristi za obnovu Ukrajine, a drugi za stvaranje zajedničkog investicionog instrumenta Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Kiril Dmitrijev je planove Evropske unije nazvao „udarom na sistem međunarodnih rezervi koji su stvorile Sjedinjene Američke Države“, upozoravajući da bi posljedice mogle daleko prevazići trenutni sukob i trajno promeniti globalni finansijski poredak.
Telegraf
Svijet
PROPAST DUBAIJA! Više od 2.000 napada dovelo do iseljavanja, pada turizma…
Dio te „propasti“ ima veze i s hapšenjima influensera i drugih ljudi koji su na internetu objavljivali fotografije štete nastale u gradu tokom iranskih napada.
„Propast Dubaija kao sigurnog utočišta“, primjećuje američki magazin Njujorker (New Yorker). „Je li ovo kraj Dubaija?“, pita kolumnist Njujork tajmsa (New York Times). Britanski Dejli mejl (Daily Mail) s neskrivenim zadovoljstvom konstatuje da influenseri napuštaju svoje glamurozne živote u emiratu, govori o „velikom egzodusu iz Dubaija“ i „raspadu blistave, influenserske fantazije oslobođene poreza“.
Dio te „propasti“ ima veze i s hapšenjima influensera i drugih ljudi koji su na internetu objavljivali fotografije štete nastale u gradu tokom iranskih napada. Organizacija za pravnu pomoć Detjened in Dubai (Detained in Dubai) procjenjuje da su vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) uhapsile više od 100 ljudi, među njima i Evropljane, pozivajući se na zakone o kibernetičkom kriminalu ili o nacionalnoj sigurnosti. Ako budu proglašeni krivima, prijete im visoke novčane kazne ili višegodišnje zatvorske kazne.
Prema podacima Ministarstva odbrane UAE-a, Iran je od početka rata na tu zemlju izveo više od 2.200 napada dronovima i ispalio više od 500 balističkih raketa. Navodno su neki projektili pogodili i vazdušnu luku u Dubaiju, kao i stambene zgrade i hotele u gradu.
Istovremeno, vlasti UAE-a pokušavaju održati utisak sigurnosti i normalnog života u Dubaiju. Državni zvaničnici obilazili su trgovačke centre, dok je preduzećima naređeno da ostanu otvorena i rade kao i obično. U nekim medijima u UAE-u i na uticajnim nalozima na društvenim mrežama tvrdi se da život teče normalno i da je Dubai i dalje siguran.
Nema sumnje da je Dubai – drugi po veličini od sedam emirata koji čine UAE – pretrpio ozbiljnu ekonomsku štetu. Većina nafte u UAE-u nalazi se u emiratu Abu Dabi – oko 96 odsto. Najveći dio prihoda Dubaija zasniva se na drugim sektorima: turizmu, finansijskim uslugama, tehnologiji, nekretninama i logistici.
Dubai ima oko 3,8 miliona stanovnika, ali svega oko deset odsto su domaći Emiraćani. Upravo je dolazak stranaca – bilo kao radnika, investitora ili turista – pokretao ekonomski rast Dubaija, jer je s rastom broja stanovnika rasla i potražnja za robom i uslugama.
„Strana radna snaga u UAE-u ključna je za razvoj ekonomije zemlje. Zato pad broja stanovnika usljed odlaska stranaca može imati ogroman ekonomski uticaj“, navodi se u analizi iz 2021. koju je objavio vašingtonski tink-tenk Arab galf stejts institut (Arab Gulf States Institute).
Nema preciznih podataka o tome koliko je stranih stanovnika od februara napustilo Dubai – privremeno ili trajno. Pojedini izvještaji govore o desetinama hiljada ljudi, piše Dojče vele (Deutsche Welle). Smanjen je i broj turista. Razgovori s kompanijama iz turističkog sektora ukazuju na pad broja posjetilaca i do oko 80 odsto.
Gubitaka ima i u drugim sektorima. Referentni indeks berze u Dubaiju izgubio je 16 odsto vrijednosti. Menadžeri u finansijskom sektoru zamolili su zaposlene da rade od kuće, a neke kompanije su čak evakuisale dio osoblja. Cijene nekretnina, koje su ranije dostigle rekordne iznose, počele su padati, a ekonomski stručnjaci navode da se kupci povlače iz već planiranih kupovina, prenosi ATV.
Lokalne vlasti pokušavaju pomoći. Tokom prošle dvije sedmice UAE je sastavio paket mjera vrijedan oko 235 miliona evra. Tim paketom se, između ostalog, produžava rok za plaćanje državnih taksi za tri mjeseca, uključujući hotelske takse i turističke poreze, kao i rok za podnošenje carinskih prijava. Vlasti takođe finansiraju planove za podsticanje turizma nakon završetka rata.
Takođe žele ublažiti pravila o poreskom statusu i boravku za strance, kako bi uvjerili one koji su otišli da se vrate, pisao je britanski Fajnenšel tajms (Financial Times).
„Dubai je bio jedna od prvih regionalnih vlada koja je pokrenula program ekonomske podrške, i to mimo paketa stabilizacije koje nude centralne banke“, kaže Robert Mogijelnicki iz tink-tenka Arab galf stejts institut.
Mogijelnicki i drugi stručnjaci smatraju da, u finansijskom smislu, Dubai još nije ni blizu kraja.
„Ekonomija Dubaija, koja je ozbiljno pogođena ratom, moraće se snažno oporaviti kako bi se vratila u normalno stanje“, rekao je Mogijelnicki za Dojče vele. „Mnogi analitičari ipak ostaju optimisti kada je riječ o ekonomskoj otpornosti emirata. Vrlo je vjerovatno da će se Dubai prilagoditi novoj političko-ekonomskoj realnosti regiona nakon sukoba.“
Sličnog je mišljenja i Karen Jang, viša istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija.
„Moje mišljenje je da se Dubai može oporaviti“, rekla je ona za Dojče vele. „Dubai će uvijek biti regionalni centar. On predstavlja ideal ekonomske slobode i luksuza, uz pouzdane državne usluge i pravni i poslovni sistem kakav ima malo koja zemlja u regionu.“
„Po mojoj procjeni, osnovne prednosti UAE-a ostaju netaknute“, potvrđuje i Martin Henkelman, direktor Njemačko-emiratskog zajedničkog vijeća za industriju i trgovinu.
„Čak i uz sadašnje izazove, UAE je u dobroj poziciji da se relativno brzo oporavi.“ Henkelman podsjeća da se UAE oporavio i poslije pandemije koronavirusa.
„Ali“, dodaje u izjavi za Dojče vele, „taj optimistični scenario zavisi od brzog završetka sukoba.“
Jedan od prvih ekonomskih pokazatelja iz vremena rata takođe ide u prilog toj procjeni.
„Privatni sektor u UAE-u koji nije povezan s naftom pogođen je posljedicama rata“, naveo je u saopštenju Dejvid Oven, viši ekonomista u S&P globalu (S&P Global). „Ipak, kod mnogih firmi knjige narudžbi ostale su stabilne, a proizvodnja je nastavila rasti.“
Ipak, Dubai je pretrpio i gubitke koji se ne mogu lako izmjeriti. Riječ je o gubitku ugleda, ali i o emotivnom udaru: fotografije luksuznih hotela u plamenu i uhićenja influencera u državi koja je i dalje autoritarna. Takve posljedice možda će biti teže popraviti.
Zato nije izvjesno da će se bogati pojedinci i influenceri željni luksuza vratiti u istom broju kao ranije, naročito ako imaju druge opcije.
„Stranci su ključna demografska skupina za Dubai. Zato očekujem snažne napore i podsticaje da se oni zadrže, da se vrate oni koji su otišli i da se privuku novi. To neće biti lako. Ali to je priča koju će Dubai i dalje uporno nuditi svijetu“, kaže Mogijelnicki.
Svijet
AMERIKA U VELIKOJ OPASNOSTI, ali ne od Kine i Irana!?
Detaljna analiza situacije u kojoj bi Federalne rezerve mogle ostati jedini spas za državu ukazuje na to da su Sjedinjene Američke Države ušle u opasnu zonu bez povratka.
Nekadašnji američki ministar finansija Henry Paulson upozorio je da najveća prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama nisu Iran ili Kina, već tržište duga koje je dostiglo 39 biliona dolara. Prema njegovim riječima, država se kreće ka trenutku kada će investitori prestati kupovati državne obveznice, što bi primoralo Federalne rezerve (Fed) na hitnu intervenciju.
Opasnost od kolapsa potražnje
Sjedinjene Američke Države hitno trebaju plan za vanredne situacije jer bi potražnja za američkim dugom mogla naglo kolabirati. Paulson ističe da bi rezultat takvog scenarija bio “zao” i sa izuzetno opasnim posljedicama po globalnu ekonomiju. Buduća dužnička kriza bila bi znatno gora od one iz 2008. godine, jer je tada vlada imala prostor za zaduživanje kako bi popravila stanje, dok bi u novoj krizi upravo država bila glavni problem.
Ukoliko niko ne bude želio kupovati američki dug, Fed bi postao jedini kupac, što dovodi do pada cijena i naglog skoka kamatnih stopa. U tom slučaju, vlada bi plaćala mnogo više za posuđivanje novca, što direktno povećava budžetski deficit. Deficit SAD-a u protekle tri godine iznosio je prosječno 6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je nivo koji se obično viđa samo tokom recesija ili ratova.
Neizvjesna fiskalna budućnost
Kongres izbjegava teške odluke sve dok kriza ne postane neizbježna, a rješavanje problema zahtijeva povećanje prihoda i korjenite promjene u zdravstvu i socijalnom osiguranju. Kongresni ured za budžet (CBO) predviđa da će odnos duga prema BDP-u dostići 108% do 2030. godine, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da američke obveznice gube svoj poseban status. Strano vlasništvo nad dugom palo je na 30%, što je značajan pad u odnosu na 50% od prije dvije decenije.
Projekcije pokazuju da će isplate kamata na američki dug dostići 1,2 biliona dolara godišnje do 2028. godine, što je iznos veći od vojnog budžeta. Svaki rast kamatnih stopa od 1% dodaje nevjerovatnih 300 milijardi dolara troškovima zaduživanja. SAD postepeno gube prostor za apsorbovanje političkih grešaka, a jaz između povjerenja tržišta i fiskalne realnosti se opasno smanjuje.
(Agencije)
Svijet
OGLASIO SE VRHOVNI VOĐA IRANA IZ ILEGALE: Poslao misterioznu poruku i najavio žestok odgovor Americi
Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei objavio je poruku povodom Dana vojske, upozoravajući neprijatelje na spremnost mornarice.
Iranski mediji objavili su danas najnoviju pisanu poruku koja se pripisuje vrhovnom vođi Irana, Modžtabi Hamneiju.
U poruci povodom Dana vojske u Iranu, nije bilo eksplicitnog pominjanja dvije teme o kojima su iranski zvaničnici nedavno diskutovali: Ormuskog moreuza i pregovora između Irana i SAD.
U jednom dijelu, u poruci se upozoravaju “neprijatelji” da je mornarica iranske vojske spremna da ih natjera da “okuse gorčinu novih poraza”, bez dodatnih pojašnjenja, piše BBC.
On se nije pojavljivao u javnosti otkako je postao vrhovni vođa početkom marta.
“Lice mu je unakaženo”
Prema posljednjim informacijama koje su nedavno dospele u javnost, novi vrhovni vođa Irana i dalje se oporavlja od teških povreda lica i nogu zadobijenih u vazdušnom napadu u kojem je na početku rata poginuo njegov otac, rekla su za Rojters tri izvora bliska njegovom najužem krugu.
Hameneijevo lice je unakaženo u napadu na kompleks vrhovnog vođe u centralnom Teheranu, a zadobio je i ozbiljnu povredu jedne ili obje noge, navela su sva tri izvora, piše Rojters.
-
Hronika3 dana agoZAVLADAO STRAH! Migranti provaljuju i pljačkaju kuće i crkvu, KO ŠTITI NAROD?
-
Politika2 dana agoREVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!
-
Politika2 dana agoKRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!
-
Društvo2 dana agoHOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?
-
Svijet3 dana agoKAO U 2. SVJETSKOM RATU: Tramp traži da auto-industrija proizvodi oružje
-
Svijet3 dana agoAMERIKANCI PRIJETE IRANU “Spremni smo pritisnuti dugme!”
-
Društvo1 dan agoPOZNATO STANJE RATKA MLADIĆA! Stigla medicinska dokumentacija iz Haga
-
Politika3 dana agoKOJIĆ “Ako Stanivuković bude kandidat za predsjednika SRPSKE DESIĆE SE MAĐARSKI SCENARIJ”
