Connect with us

Politika

SAD NIJE MOMENAT! Hrvati nisu odustali od trećeg entiteta

“Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević noje provodiva u Bosni i Hercegovini bez demontaže Dejtonskog mirivnog sporazuma”, rekao je za N1 Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a. Govoreći o zaključku HNS-a iz 2022, godine o tzv. “trećem entitetu” naveo kako se od njega nije odustalo, ali da sada nije momenat zato. Upozorio je, navodeći da citira “ugledne naučne i političke autoritete” da alternativa “konsocijacijskog demokratiji nije građanska država već disolucija i raspad” te naveo primjer bivše Jugoslavije i Kipra. Smatra da je spas za BiH poštivanje načela konstitutivnosti tri naroda.

Na izborima zbori u Slovačkoj pobijedio je Fico, proruski kandidat koji je blizak sa Dodikom. Da li sada Dodik ima još jednog partnera usred EU?

Ne mislim da se nešto dramatično promijenilo u Dodikovu korist. Znamo da je Slovačka imala drugačije stavove od EU, nije priuznala Kosovo. Dodik se suočio s jednom izolicijom sa Zapadne strane i u svakom slučaju traži partnera svugdje tamo gdje ga može naći. Normalno je da se obradovao ovoj pobjedi, ali ne vjerujem da će to nešto bitno okrenuti u njegovu korist.

Koliko mu je Čović pomogao da ne ode tako daleko u izolaciju?

Čovič je tu igrao sigurno u velikoj mjeri ulogu posrednika, a zapravo to prozilza iz naše hrvatske pozicije. Jasno je da Hrvati ni brojem stanovnika, ni ruku u parlamentu ne mogo dominirati i naš je cilj da se reforme prema EU i institucionalne reforme koje će zemlju učinti funkcionalnijom odvijaju brže.

Koliko je to partnerstvo donijelo koristi Hrvatima u BiH?

Ne mislim da se radi o nekom specifičnom partnerstvu koj bi bilo bitno drugačije od onog s predstavnicima drugo konstitutivnog naroda Bošnjaka. Istina je da je Dodik u jednoj fazi zadnjih 10-ak godina, prvo 2011. godine kada je parlamentarna većina formirala Vladu FBiH tzv. vladu platforme bez legitimnih predstavnika Hrvata, Dodiku nuđeno da formiraju vlast na državnom nivou Dodik je dobio iz strateških interesa RS. Danas to više nije potrebno nama, Hrvati su još manje potrebni Dodiku i u ovom momentu HNS i pregovarači u ime HNS vode uravnoteženu politiku odnosa saradnje i sa političkim Sarajevom i Banjalukom. U jednom momonetu je to bilo iz političke nužde, sada to više nije.

Šta se dešava sa Izbornim zakonom?

Ciljani rok je bio kraj ove godine da definiramo promjene Ustava i Izbornog zakona. Nažalost dinamika realizacije potpisanog koalicijskog sporazuma na nivou BiH kasni u svim segmentima. Odlučeno je da će se ići u tehničkom dijelu u realizaciju odmah, ali mi insistiramo i uvjeren sam da to vrijeme mora doći kada ćemo pristupiti ozibljnim pregovorima o izmjenama. Legitimno predstavljanje je definirano Ustavom i o tome se ne pregovara.

Kako se ne pregovara kada pregovarate već godinama bezuspješno o legitimnom predstavljanju?

BiH 30 godina bezuspješno pokušava ostati samoodrživa država i najveći integrativni faktor u ovoj državi je međunarodni faktor. Bez preuzimanja odgovornosti domaćih pratnera mi ne možemo dalje u evropske integracije. Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Koavčević ne predstavlja nikakvu pravni ni političku novinu već recikliranje prethodnih presuda i ta je odluka duboko politički kompromitirana jer je u njoj učestvovao sudija Faris Vehabović i neprovodiva je bez demontaže Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Da li je na snazi i dalje zaključak HNS-a iz 2022: “HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizacija BiH ako se nastavi s dekonstituiranjem Hrvata u BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH” ili se odustalo?

Konsocijacijska demokratija je ineherentna karakteru BiH i jedino na tim načelima moguće ostvariti jendu stabilnu državu BiH.

Je li to prepakiranje Dejtonskog sporazuma?

Ne, u ovom momentu nema kredibilnih partnera da se razgovara o bilo kakvoj prekompoziciji BiH u pravcu 3, 4, 5 entieta, ali nema ni kredibilnih partnera niti da se BiH prekomponira u unitarnu centralističku državu. Reći ću što kažu najveći svjetski naučni i politički autoriteti, alternativa konsocijasijskoj demokratiji nije građanska država već disolucija i raspad, imamo primjer bivše Jugoslavije i Kipra.

Je li još na snazi taj zaključak?

Svi zaključci HNS su na snazi, ali realiziramo ono što je moguće. U ovom momentu je moguće da iskoristimo temeljna načela Dejtona – načelo kosntitutivnosti naroda i pristupimo izmjeni Izbornog zakona poštujući temeljno načelo Ustava BiH. To je najlakši i najbrži način da BiH izađe iz krize.

Hoće li vas Trojka prevariti kao Bakir Izetbegović?

Čini mi se da su oni kredibilni partneri, vidjet ćemo.

Je li odustajanje od trećeg entieta dio ustupka koji je HDZ trebao dati?

Parafrazirat ću dio teksta koji sam pisao i neka niko ne zamjeri. Tu se ne radi o odustajanju. Konstitutivnost naroda je temeljno načelo BiH. Bilo kakvi dogovori u budućnosti moraju poštivati to načelo. Ako se konstitutivni narodi dogovore da bude dva, tri, četiri ili se potpuno ukinu entiteti, onda konstitutivnost treba biti u centru ako država želi biti staiblna. Ako se otvori nekada politička klima za novu teritorijalnu administrativnu jedinicu zemlje, to neće biti jednostrani akti već dogovoreni aranžmani državotvornih političkih subjekata BiH.

Vjerujete li opstanak koalicije?

Ova koalicija je nježna biljka i pokušava se srušiti na neki način i od opozicije predvođene SDA-om, ali ja bih prije rekao duboke države koja se etablirala 30 godina. Mislim da će biti dovljno mudrosti unutar koalicijskih partnera da se odupru tim pritiscima – rekao je Ljubić, prenosi N1.

Politika

Stupile NA SNAGU izmjene Izbornog zakona koje je NAMETNUO ŠMIT

Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za viskog predstavnika u BiH, 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.

Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.

Izuzetno od ovih odredbi Šmit je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.

To znači da su sve donesene odredbe Šmita stupile na snagu.

Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provešće se pilot projekat u deset opština za lokalne izbore koji će se provesti ove godine.

Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.

Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje. Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.

Svojim izmjenama, Šmit je zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ČESTITAO DAN SLOBODE MEDIJA: Pritisak na novinare nedopustiv

Narodni poslanik Nebojša Drinić čestitao je Svjetski dan slobode medija novinarima, urednicima, udruženjima novinara i svim zaposlenima u medijima.

“Novinarstvo je plemenit poziv ako je ogledalo istine, profesionalnosti i objektivnosti i ima potencijala da bude bedem protiv zloupotrebe vlasti pomažući da se donesu i neprijatne istine”, rekao je Drinić

ističući da je cenzura grubo kršenje ljudskih prava, a pritisak na novinare nedopustiv.

Prema njegovim riječima profesionalni medijski radnici zaslužuju bolje uslove rada i veće plate.

“Kao poslanik u Narodnoj skupštini borio sam se protiv kriminalizacije klevete jer je sloboda izražavanja od suštinskog značaja za razvoj demokratskog društva”, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

Dodik osudio napad u kojem je oštećena kuća POVRATNIČKE PORODICE

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osudio je napad u kojem je oštećena kuća povratničke porodice u Gacku i zatražio hitnu akciju u pronalasku počinioca.

Dodik je naveo da je tim povodom razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Sinišom Karanom.

“Zatražio sam hitnu akciju u pronalaženju napadača”, napisao je Dodik na mreži “X”.

Policija u Gacku izvršila je uviđaj na kući u mjestu Gračanica nakon što je vlasnik prijavio oštećenje prozorskog stakla i radi na utvrđivanju okolnosti koje su dovele to toga, saopštila je Policijska uprava Trebinje.

“Policijski službenici su utvrdili da je u kući u kojoj, prema riječima lica koje je prijavilo niko ne živi, oštećeno jedno prozorsko staklo upotrebom vatrenog oružja”, navodi se u policijskom saopštenju

Nastavi čitati

Aktuelno