Connect with us

Politika

SAD NIJE MOMENAT! Hrvati nisu odustali od trećeg entiteta

“Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević noje provodiva u Bosni i Hercegovini bez demontaže Dejtonskog mirivnog sporazuma”, rekao je za N1 Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a. Govoreći o zaključku HNS-a iz 2022, godine o tzv. “trećem entitetu” naveo kako se od njega nije odustalo, ali da sada nije momenat zato. Upozorio je, navodeći da citira “ugledne naučne i političke autoritete” da alternativa “konsocijacijskog demokratiji nije građanska država već disolucija i raspad” te naveo primjer bivše Jugoslavije i Kipra. Smatra da je spas za BiH poštivanje načela konstitutivnosti tri naroda.

Na izborima zbori u Slovačkoj pobijedio je Fico, proruski kandidat koji je blizak sa Dodikom. Da li sada Dodik ima još jednog partnera usred EU?

Ne mislim da se nešto dramatično promijenilo u Dodikovu korist. Znamo da je Slovačka imala drugačije stavove od EU, nije priuznala Kosovo. Dodik se suočio s jednom izolicijom sa Zapadne strane i u svakom slučaju traži partnera svugdje tamo gdje ga može naći. Normalno je da se obradovao ovoj pobjedi, ali ne vjerujem da će to nešto bitno okrenuti u njegovu korist.

Koliko mu je Čović pomogao da ne ode tako daleko u izolaciju?

Čovič je tu igrao sigurno u velikoj mjeri ulogu posrednika, a zapravo to prozilza iz naše hrvatske pozicije. Jasno je da Hrvati ni brojem stanovnika, ni ruku u parlamentu ne mogo dominirati i naš je cilj da se reforme prema EU i institucionalne reforme koje će zemlju učinti funkcionalnijom odvijaju brže.

Koliko je to partnerstvo donijelo koristi Hrvatima u BiH?

Ne mislim da se radi o nekom specifičnom partnerstvu koj bi bilo bitno drugačije od onog s predstavnicima drugo konstitutivnog naroda Bošnjaka. Istina je da je Dodik u jednoj fazi zadnjih 10-ak godina, prvo 2011. godine kada je parlamentarna većina formirala Vladu FBiH tzv. vladu platforme bez legitimnih predstavnika Hrvata, Dodiku nuđeno da formiraju vlast na državnom nivou Dodik je dobio iz strateških interesa RS. Danas to više nije potrebno nama, Hrvati su još manje potrebni Dodiku i u ovom momentu HNS i pregovarači u ime HNS vode uravnoteženu politiku odnosa saradnje i sa političkim Sarajevom i Banjalukom. U jednom momonetu je to bilo iz političke nužde, sada to više nije.

Šta se dešava sa Izbornim zakonom?

Ciljani rok je bio kraj ove godine da definiramo promjene Ustava i Izbornog zakona. Nažalost dinamika realizacije potpisanog koalicijskog sporazuma na nivou BiH kasni u svim segmentima. Odlučeno je da će se ići u tehničkom dijelu u realizaciju odmah, ali mi insistiramo i uvjeren sam da to vrijeme mora doći kada ćemo pristupiti ozibljnim pregovorima o izmjenama. Legitimno predstavljanje je definirano Ustavom i o tome se ne pregovara.

Kako se ne pregovara kada pregovarate već godinama bezuspješno o legitimnom predstavljanju?

BiH 30 godina bezuspješno pokušava ostati samoodrživa država i najveći integrativni faktor u ovoj državi je međunarodni faktor. Bez preuzimanja odgovornosti domaćih pratnera mi ne možemo dalje u evropske integracije. Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Koavčević ne predstavlja nikakvu pravni ni političku novinu već recikliranje prethodnih presuda i ta je odluka duboko politički kompromitirana jer je u njoj učestvovao sudija Faris Vehabović i neprovodiva je bez demontaže Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Da li je na snazi i dalje zaključak HNS-a iz 2022: “HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizacija BiH ako se nastavi s dekonstituiranjem Hrvata u BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH” ili se odustalo?

Konsocijacijska demokratija je ineherentna karakteru BiH i jedino na tim načelima moguće ostvariti jendu stabilnu državu BiH.

Je li to prepakiranje Dejtonskog sporazuma?

Ne, u ovom momentu nema kredibilnih partnera da se razgovara o bilo kakvoj prekompoziciji BiH u pravcu 3, 4, 5 entieta, ali nema ni kredibilnih partnera niti da se BiH prekomponira u unitarnu centralističku državu. Reći ću što kažu najveći svjetski naučni i politički autoriteti, alternativa konsocijasijskoj demokratiji nije građanska država već disolucija i raspad, imamo primjer bivše Jugoslavije i Kipra.

Je li još na snazi taj zaključak?

Svi zaključci HNS su na snazi, ali realiziramo ono što je moguće. U ovom momentu je moguće da iskoristimo temeljna načela Dejtona – načelo kosntitutivnosti naroda i pristupimo izmjeni Izbornog zakona poštujući temeljno načelo Ustava BiH. To je najlakši i najbrži način da BiH izađe iz krize.

Hoće li vas Trojka prevariti kao Bakir Izetbegović?

Čini mi se da su oni kredibilni partneri, vidjet ćemo.

Je li odustajanje od trećeg entieta dio ustupka koji je HDZ trebao dati?

Parafrazirat ću dio teksta koji sam pisao i neka niko ne zamjeri. Tu se ne radi o odustajanju. Konstitutivnost naroda je temeljno načelo BiH. Bilo kakvi dogovori u budućnosti moraju poštivati to načelo. Ako se konstitutivni narodi dogovore da bude dva, tri, četiri ili se potpuno ukinu entiteti, onda konstitutivnost treba biti u centru ako država želi biti staiblna. Ako se otvori nekada politička klima za novu teritorijalnu administrativnu jedinicu zemlje, to neće biti jednostrani akti već dogovoreni aranžmani državotvornih političkih subjekata BiH.

Vjerujete li opstanak koalicije?

Ova koalicija je nježna biljka i pokušava se srušiti na neki način i od opozicije predvođene SDA-om, ali ja bih prije rekao duboke države koja se etablirala 30 godina. Mislim da će biti dovljno mudrosti unutar koalicijskih partnera da se odupru tim pritiscima – rekao je Ljubić, prenosi N1.

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI ZAŠTITU DOMAĆE PROIZVODNJE: „Moramo uvesti carinu na male pošiljke sa Temua“

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević pokrenuo je inicijativu prema Savjetu ministara BiH kojom traži uvođenje fiksne carine od šest KM na svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM, po uzoru na novu mjeru Evropske unije.

Kresojević smatra da je zaštita domaće proizvodnje danas važnija nego ikada, posebno zbog sve većeg uvoza i ekspanzije velikih internet platformi poput Temua.

„Prije 10 godina u diplomskom radu pisao sam o zaštiti domaće proizvodnje. Ova tema nikada nije bila aktuelnija nego danas. Domaća proizvodnja pada, a uvoz cvjeta“, naveo je Kresojević.

Po uzoru na novu mjeru Evropske unije

Prema njegovoj inicijativi, za svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM bila bi uvedena fiksna carina od šest KM.

Kresojević se pri tome poziva na novu mjeru Evropske unije koja je stupila na snagu 1. jula 2026. godine. EU je uvela privremenu fiksnu carinu od tri evra na robu male vrijednosti koja se uvozi iz trećih zemalja, za pošiljke do 150 evra.

Cilj evropske mjere je, između ostalog, da se smanji prednost koju prodavci izvan EU imaju zbog ranijeg oslobađanja malih pošiljki od carine i da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija domaćim kompanijama.

„Platforme zloupotrebljavaju carinski sistem“

Kresojević navodi da su pošiljke manje vrijednosti ranije bile oslobođene carine prvenstveno iz praktičnih razloga, kako bi se smanjili administrativni troškovi carinskih procedura.

Međutim, prema njegovom mišljenju, upravo je takav sistem otvorio prostor velikim internet platformama da svoje poslovanje zasnivaju na ogromnom broju pojedinačnih malih pošiljki.

„Naime, pošiljke do 300 KM su iz praktičnih razloga oslobođene carine da bi se smanjili administrativni troškovi, a ove platforme su se fokusirale samo na male pošiljke oslobođene carine“, naveo je Kresojević.

On smatra da takva praksa ugrožava domaće proizvođače i trgovce.

„Temu i slične platforme zloupotrebljavaju carinski sistem i guše domaću proizvodnju“, poručio je Kresojević.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“

Kresojević očekuje da se Savjet ministara izjasni o njegovoj inicijativi, a pitanje zaštite domaće proizvodnje postavlja i kao političko pitanje.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“, upitao je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH na svojoj stranici navodi važeće propise iz oblasti carinske politike, uključujući Zakon o carinskoj politici BiH i Zakon o carinskoj tarifi.

Kresojevićev prijedlog tako otvara širu raspravu o tome da li bi BiH trebalo da slijedi primjer Evropske unije i uvede dodatno opterećenje za male uvozne pošiljke kako bi se, prema njegovim riječima, pružila veća zaštita domaćoj proizvodnji.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ TRAŽI REFORMU OSNOVNOG OBRAZOVANJA: „Otadžbina“ i „Domaćinstvo“ među novim izbornim predmetima

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je inicijativu za reformu osnovnog obrazovanja, koja bi, između ostalog, podrazumijevala opisno ocjenjivanje u prva tri razreda, ranije usmjeravanje učenika prema prirodnim i društvenim naukama, veći broj izbornih predmeta, ali i sedmicu odmora nakon dva mjeseca nastave.

Stanivuković je rekao da je o reformi obrazovanja razgovarao sa udruženjima koja se bave ovom oblasti, te da Grad pokreće inicijativu za izmjene u organizaciji osnovnog obrazovanja.

Jedan od prijedloga je da se u prvoj trijadi, odnosno prva tri razreda osnovne škole, uvede opisno ocjenjivanje.

„Da opisno ocjenjivanje bude u prvoj trijadi osnovnog obrazovanja. Prva tri razreda da imaju opisno ocjenjivanje, da se djeca ne takmiče oko ocjena već od drugog razreda. Djeca umno i mentalno u drugom razredu ne treba da idu u taj način razmišljanja. To su rekli struka i mnoga istraživanja“, rekao je Stanivuković.

Prema njegovom prijedlogu, druga tri razreda osnovne škole bila bi organizovana uz sve predmete, dok bi se u posljednja tri razreda učenici usmjeravali prema prirodnim i društvenim naukama.

„Već ide usmjerenje u osnovnoj školi. Već nakon šestog razreda se vidi koje je dijete za šta“, rekao je Stanivuković.

Gradonačelnik je najavio i inicijativu za uvođenje većeg broja izbornih predmeta u osnovne škole. Među njima bi, kako je naveo, bili predmeti Otadžina i Domaćinstvo, ali i drugi izborni sadržaji.

Jedan od prijedloga odnosi se i na školski kalendar, odnosno uvođenje sedmice odmora nakon dva mjeseca nastave.

„Ne može dijete da pažnjom i fokusom izdrži toliko koliko su sada u školi. Djeca su već u decembru nefokusirana“, poručio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

PRIJEDOR PREUZEO MJERU BANJALUKE: Kukolj podržao besplatno pravo građenja za porodice i mlade

Dobre politike treba širiti, bez obzira na to iz koje političke opcije dolaze, poručio je on

Odbornik Pokreta Sigurna Srpska u Skupštini grada Prijedora, Predrag Kukolj, podržao je odluku kojom će porodice sa četvoro i više djece, mladi bračni parovi do 35 godina i samohrani roditelji dobiti mogućnost da bez naknade ostvare pravo građenja i izgrade svoj prvi dom.

Kukolj je istakao da prilikom donošenja odluka od značaja za građane ne bi trebalo da bude mjesta političkim podjelama i sujeti.

-Kada se pred nama nađe prijedlog koji ljudima može olakšati život, ne smije biti mjesta političkoj sujeti. Građani od nas očekuju konkretna rješenja, a ne traženje razloga da dobre odluke budu zaustavljene – rekao je Kukolj.

On je posebno istakao da je Prijedor prepoznao vrijednost mjera koje je ranije pokrenuo Grad Banjaluka, a koje se odnose na podršku porodicama i mladim ljudima.

Prema njegovim riječima, dodjela besplatnog prava građenja predstavlja konkretnu pomoć porodicama i mladima koji žele da ostanu u svom gradu, rade i grade svoju budućnost.

-Ako se mjere Grada Banjaluke danas preuzimaju i primjenjuju u drugim lokalnim zajednicama, to je najbolja potvrda da su kvalitetne i korisne. Dobre politike treba širiti, bez obzira na to iz koje političke opcije dolaze – poručio je Kukolj.

Kukolj je naglasio da će kao odbornik Pokreta Sigurna Srpska podržati svaku odluku za koju smatra da donosi stvarnu korist građanima Prijedora, bez obzira na to koja politička opcija ju je predložila.

-Neću glasati protiv dobre odluke samo zato što ju je predložila druga politička opcija. Podržaću sve što donosi stvarnu korist građanima Prijedora, ali ću jasno reći ko je prvi pokazao da ovakva mjera može biti sprovedena – naveo je Kukolj.

On je dodao da je usvajanje odluke tek početak, te da je sada potrebno obezbijediti njenu brzu, odgovornu i transparentnu primjenu.

-Nadam se da će postupak biti sproveden brzo, odgovorno i potpuno transparentno, uz jasne kriterijume i jednake uslove za sve koji budu konkurisali – zaključio je Kukolj.

Nastavi čitati

Aktuelno