Connect with us

Društvo

SAŠA TRIVIĆ PODNIO OSTAVKU: Ne želim više da pričam o minimalcu i da se svađam

Saša Trivić, predsjednik Unije Udruženja poslodavaca Republike Srpske, podnio je ostavku sa ove pozicije, a kako ističe ne postoje nikakve šanse da ga iko ubijedi da ostane predsjednik Unije.

On je ostavku podnio još prije dva mjeseca, ali ona nije bila poznata javnosti do danas.

“Podnio sam prije dva mjeseca ostavku na funkciju predsjednika Unije Udruženja poslodavaca Republike Srpske. Ne želim više da pričam o minamalcu i o platama koje mi kao ne damo. Želio sam da se društvo razvija, ali izgleda da se trenutno ne možemo dogovoriti oko toga. Ne želim da učestvujem u svađama. Dogovaramo se ko će biti novi predsjednik. Nema nikakve šanse da me ubijede da ostanem predsjednik”, rekao je Trivić za “MojuHercegovinu”.

Naime, ovih dana Inspektorat je zatvorio Trivićevu “Manju” u centru Banjeluke, a potom su uslijedile i kontrole njegovih ostalih poslovnica.

Kako je istakao, “X”, odnosno nekadašnji “Twitter” je njegov veliki problem i da polovina njegovih problema dolazi upravo s ove društvene mreže.

“Mnogi su mi rekli da moram da se maknem odatle. Svjestan sam toga. Genetika je takva. Imam potrebu da kažem šta mislim. U suprotnom se osjećam zarobljeno. Bar pola mojih životnih problema dolazi zbog ‘Twittera’. Znam da pretjerujem. Kad nema dijaloga, onda postoji ‘Twitter’. To je moj vapaj za razgovorom”, istakao je on.

Related Topics:

Društvo

Kada može biti oduzeto BH. DRŽAVLJANSTVO?

Vjerovatno ste već čuli ili pročitali da se građani iz nekog razloga odriču državljanstva, ali da li ste znali da se u nekim slučajevima može oduzeti bh. državljanstvo?

Više o tome kad i u kojim situacijama građani mogu ostati bez njega čitajte u nastavku teksta.

Kada prestaje bh. državljanstvo?
Postoji nekoliko situacija u kojima državljanstvo BiH prestaje, i to:

– odricanjem,

– otpustom,

– oduzimanjem,

– međunarodnim sporazumom.

Naime, građanin koji je napunio 18 godina, a koji živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države, ili mu je zagarantovano sticanje državljanstva druge države, ima pravo da se odrekne državljanstva BiH.

Osim toga, i djetetu koje živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države ili mu je ono zagarantovano, takođe prestaje državljanstvo BiH odricanjem na zahtjev oba roditelja kojima je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je bh. državljanstvo prestalo odricanjem, uz saglasnost drugog roditelja koji je državljanin ove zemlje, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je državljanstvo BiH prestalo odricanjem. Takođe, ako je drugi roditelj mrtav ili je izgubio roditeljsko pravo, ili je stranac ili osoba bez državljanstva, ili na zahtjev usvojioca, ako mu je prestalo državljanstvo BiH odricanjem i odnos između usvojioca i usvojenog djeteta je odnos potpunog usvojenja.

Otpust iz državljanstva BiH može biti odobren na osnovu zahtjeva osobe koja živi na teritoriji ove države, koja ispunjava sljedeće uslove:

– da ima 18 godina,

– da se protiv njega ne vodi krivični postupak zbog učinjenog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, ili ako je osuđen na kaznu zatvora u BiH, da tu kaznu izdržava,

– da je izmirio sve nužne doprinose, poreze ili druge zakonske obaveze plaćanja utvrđene pravosnažnim odlukama nadležnih organa,

– da je stekao ili mu je garantovano državljanstvo druge države,

– da je ispunio svoje vojne obaveze.

Kada se oduzima državljanstvo?
Prema Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine, državljanstvo može biti oduzeto u sljedećim slučajevima:

– ako je državljanstvo BiH stečeno pomoću prevare, lažnih informacija ili skrivanjem bilo koje relevantne činjenice koja se može odnositi na podnosioca zahtjeva,

– kada državljanin BiH vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama uprkos pravnoj zabrani takve službe,

– kada je državljanstvo BiH stečeno nakon stupanja na snagu ovog zakona, bez ispunjenja uslova iz čl. 9. i 10 (OVDJE pročitajte šta je propisano ovim članovima),

– kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom, zbog preduzimanja radnji kojima se narušavaju ustavni poredak i bezbjednost BiH, ili kada je osuđen radi članstva u organizaciji koja preduzima takve radnje, pod uslovom da takve radnje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH,

– kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom za krivično djelo koje uključuje krijumčarenje vatrenog oružja, eksploziva, radioaktivnog materijala ili narkotičkih sredstava i psihogenih supstanci; ili ilegalni prevoz i trgovinu materijalima i opremom za proizvodnju oružja ili drugih sredstava masovnog uništenja; ili ilegalni ulazak u BiH, ostanak ili izlazak iz BiH pojedinaca ili grupa; ili organizuje ili učestvuje u trgovini ljudima i krijumčarenju ljudima, pod uslovom da takve radnje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH,

– kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom za krivično djelo koje proizlazi iz aktivnosti koje se razlikuju od onih iz tač. d) i e) ovog člana, a koje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH.

Inače, osoba koje izgubi državljanstvo jednog entiteta, a ne stekne državljanstvo drugog entiteta, gubi državljanstvo BiH, a s tim u vezi, i osoba koja izgubi državljanstvo BiH istovremeno gubi i državljanstvo entiteta.

Nastavi čitati

Društvo

NEVRIJEME ISPRAZNILO IZLETIŠTA: U Banjaluci kiša, na Borju pada LED (VIDEO)

Već tradicionalno, prvomajsku “roštiljadu” u dobrom dijelu zemlje pokvarila je kiša.

U Banjaluci grmi i pljušti, pa se većina izletnika zaputila kućama, ili su livade zamijenili natkrivenim prostorima.

Na Borju, pada led, javlja naša novinarka. Pogledajte:

Nastavi čitati

Društvo

Ove činjenice o 1. maju sigurno NISTE ZNALI

Danas se širom svijeta obilježava Međunarodni praznik rada, 1. maj, kao sjećanje na velike radničke proteste održane u Čikagu 1. maj 1886. godine.

Ako mislite da o Međunarodnom prazniku rada, koji se obilježava svake godine 1. maj, znate gotovo sve, evo i nekih činjenica koje su manje poznate:

MASAKR NA TRGU U ČIKAGU

4. maja 1886. godine, na zloglasnom Trgu Haymarket u Chicagu započele su, u prvi mah mirne demonstracije, koje su imale za cilj podržati borbu radnika za osmosatno radno vrijeme, a što je od strane sindikata zatraženo 1. maja.

Međutim, nepoznata osoba bacila je bombu na policiju koja je uzvratila vatrom. Poginulo je sedam policajaca i četiri civila i uz mnoštvo ranjenih. Osam anarhista je osuđeno za zavjeru. Na sudu se tvrdilo da je jedan od njih napravio bombu, ali niko od njih osmorice je nije bacio.

Prvobitni izvještaji tamošnjih medija, kao ni svjedoci, uošte ne spominju da se pucalo iz pravca demonstranata. Pucala je jedino policija.

PRVA KAPITALISTIČKA ZEMLjA KOJA JE SLAVILA 1. MAJ BILA JE NjEMAČKA

U april 1933. godine, svega dva mjeseca nakon što su došli na vlast, njemački nacional-socijalisti proglasili su 1. maj „Danom nacionalnog rada“ i državnim praznikom, te objavili kako će sve proslave organizovati Vlada.

Proslave drugih političkih i društvenih faktora bile su zabranjene, a centralna masovna proslava održana je na Aerodromu „Tempelhof“. S time se nastavilo do kraja postojanja Trećeg rajha.

SVI FAŠISTI, OSIM NACISTA, REPRESIVNO SU ZABRANjIVALI 1. MAJ

Njemački nacisti su bili rijetkost među sličnim evropskim pokretima tog vremena. Benito Musolini je u Italiji zabranio proslavu 1. maja i za praznik italijanskog rada odredio 21.april, kada se slavio „Natale di Roma“, odnosno rođendan Vječnog grada.

U Portugalu je Antonio de Oliveira Salazar represivno gušio svaki pokušaj proslave 1. maja, a slično je bilo u Španjolskoj gdje je režim Francisca Franca strogo progonio one koji su pokušavali organizovati proslavu ovog praznika.

FRANCUZI PRIJATELjIMA I RODBINI POKLANjAJU ĐURĐEVAK

Pored tradicionalnih demonstracija, radnici Francuske imaju jedan prekrasan običaj. Naime, u skladu s običajem koji datira još iz doba burbonskog kraljevstva, iz vremena kralja Karla IX, Francuzi svojim voljenima, prijateljima i rođacima poklanjaju biljku đurđevak. 1561. godine, kada je ovaj vladar imao deset godina, dok je čekao svoj red da sjedne na prijestolje, poklonio po jedan đurđevak svim prisutnim damama.

Danas francuska država oslobađa plaćanja poreza za prodaju đurđevaka toga dana, ali samo pod uslovom da su ubrani u prirodi i da nisu kupljeni s ciljem preprodaje.

JESTE LI ČULI ZA „Euromyday“?

Promovisan od strane mreže feminističkih, antikapitalističkih i imigrantskih organizacija, grupa i kolektiva prvenstveno u zapadnoj Evropi, „EuroMayDay“ se održava 1. maja kao i tradicionalni Praznik rada, ali je koncentrisan na borbu protiv nesigurnosti.

Njegovi tvorci ga gledaju kao „update“ starog praznika, a organizuje se pod sloganom „ljudi koji živite u nesigurnosti, ujedinite se i protestirajte za slobodnu, otvorenu i radikalnu Evropu“.

Porijeklo vodi iz Milana, odakle se proširio na Barselonu, pa onda i na cijelu Evropu. Procjenjuje se da tog dana ukupno 300.000 ljudi upozorava nesigurnost na ulicama Evrope.

AMERIKANCI IMAJU SVOJ DATUM

Iako cijeli svijet, službeno ili neslužbeno, Praznik rada slavi 1. maja, Amerikanci imaju drugi datum. Njihov praznik je „klizni“ i slavi se svakog prvog ponedjeljka u septembru i zove se „Labor day“, odnosno Dan rada. Ovaj praznik prvi put je proslavljen 1882. godine u državi Oregon.

Nacionalni praznik je postao 1894. godine, a svi pokušaji da se prebaci na 1. maj, do sada nisu uspjeli. I dok mi tradicionalno roštiljamo, Francuzi, Španci i Italijani protestvuju, Amerikanci kupuju.

Trgovci tvrde da je promet tog dana drugi najisplativiji poslije „crnog petka“.

Nastavi čitati

Aktuelno