Connect with us

Svijet

Šmit na udaru njemačke satirične emisije “Gdje on nešto odlučuje, tu trava više ne raste” (VIDEO)

Državni kanal u Njemačkoj sinoć je svoju satiričnu emisiju skoro u potpunosti posvetio Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku u BiH, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje, a predstavljajući ga kao super heroja “koji u Bosni i Hercegovini podržava srpske i hrvatske nacionaliste”.

Započinjući temu, voditelj Jan Bemerman izvadio je veliku posudu sa kinder jajima, sličnu onoj koja je korištena za žrijebanje za dodjelu mandata iz Kantona Sarajevo i Kantona 10 u Dom naroda Federacije BiH nakon izbora.

– O čemu se radi danas u ZDF Magazin Rojal? Pustit ćemo da to danas lutrija odredi – rekao je Bemerman, a zatim izvukao kutijicu kinder jajeta iz posude i iz nje ceduljicu.

– Kristijan Šmit – pročitao je nakon toga Bemerman.

Bemerman se prvo osvrnuo na Šmitov rad u Njemačkoj, navodeći da je bio nekada državni sekretar u ministarstvu odbrane, te ministar poljoprivrede.

Uslijedio je klip u kojem se Šmit predstavlja kao osoba koja se zalaže za vrijednosti kao što su “disciplina, marljivost, ideje”.

Te tvrdnje je Bemerman podcrtao prikazujući video u kojem je Šmit u BiH izgubio kontrolu i vikao na novinarku N1 Adisu Imamović.

Bemerman je podsjetio da je Šmit u vrijeme kada je bio ministar poljoprivrede u Evropskoj uniji, bez konsultacije sa vladom Njemačke, podržao upotrebu glifosata, komponenta herbicida za koju postoje sumnje da bi mogao biti kancerogen.

– Gdje Šmit nešto odlučuje, tu trava više ne raste! – zaključio je voditelj.

Zatim je podsjetio da je Šmit u vrijeme kada je bio državni sekretar prisustvovao svečanosti koja je organizovana u čast vojnika Trećeg rajha od kojih su neki počinili ratne zločine.

– Čovjek iz CSU očito nema problema sa održavanjem ovakve tradicije, naprotiv. Šmit čak želi rehabilitovati jednog nacističkog heroja avijacije – navedeno je u segmentu koji je pušten u emisiji.

Radilo se o Verneru Moldersu, pilotu njemačke iz Drugog svjetskog rata.

Šmit ga je branio, navodeći da Molders “nije imao smeđe mrlje” na sebi.

– Nije imao smeđe mrlje, samo je imao smeđu uniformu – navodi Bemerman, te prikazuje sliku Moldersa kako se rukuje sa Adolfom Hitlerom.

Bemerman tvrdi da supruga Šmita privatno voli “pričati ljudima o tome kako je njen Kristijan poslan od Boga da spasi jednu zemlju, Bosnu i Hercegovinu”.

– Ljubitelji Velike Hrvatske i Velike Srbije bi radije da od Bosne prave malu Bosnu, Božiji predstavnik u Sarajevu, Kristijan Šmit, mora sad da se pobrine za mir – kaže Bemerman, te vadi igračku, lutkicu po liku Šmita.

Zatim, slijedi satirična reklama za figuricu koji ima specijalnu moć – Bonska ovlaštenja.

Bemerman se zatim osvrnuo na obilježavanje 9. januara u BiH, navodeći da je “srbijanski predsjednik poslao svog sina” da prisustvuje svečanosti.

– Ali nema razloga za brigu, teška je politička situacija, na potezu je: Kristijan Šmit – govori Bemerman.

– Kako je reagovao na ovo? Napisao je ljutito pismo svim ambasadama u BiH – navodi on, te citira to pismo u kojem se žali što su mediji identifikovali Danila Vučića na skupu.

– Kristijan Šmit, ima svoje prioritete: prvo zaštititi sina predsjednika Srbije od slobode medija, a onda tek mir u BiH – zaključio je Bemerman.

Voditelj je zatim nasuo čašicu “glifosata”, te satirično nazdravio “u ime prijateljstva sa srpskim nacionalistima, u ime prijateljstva sa hrvatskim nacionalistima”.

U nastavku se osvrnuo na odnos Šmita i Dragana Čovića, predsjednika HDZ u BiH.

Naredna tema koje se dotakao Bemerman su masovni protesti u Sarajevu i izmjene izbornog zakona koje je nametnuo Šmit.

Objašnjava da je Šmit želio “da izmijeni prilično loš izborni zakon”.

– I uspio je, napravio ga je još gorim – tvrdi on, te pušta klip Šmita kako galami na novinarku kada ga je pitala za to.

– Kristijan Šmit je jednostavno na dan izbora promjenio izborni sistem – zaključio je voditelj.

– Zahvaljujući Kristijanu Šmitu sada je glas Hrvata četiri puta vrijedan koliko glas Bošnjaka, a glas jednog Srbina koliko glas 10 Bošnjaka – dodao je.

Emisija je već prouzrokovala reakcije u Njemačkoj, piše N1.

Kristijan Šmit konačno dobija kritike u Njemačkoj koje zaslužuje zbog svoje destruktivne uloge u Bosni i Hercegovini – napisala je analitičarka Suzana Starikov na Tviteru.

– Šmit je prouzrokovao dovoljno štete u Bosni i Hercegovini, mora se konačno vratiti u Bavarsku – dodala je ona.

Related Topics:

Svijet

INFLACIJE, RECESIJA, POSKUPLJENJA: Francuski virus bunta širi se Evropom

Inflacija, recesija, poskupljene energenata i hrane, osiromašenje srednje klase, povećani broj socijalnih slučajeva, spisak je problema s kojima se svijet, pogotovo nekada moćna nezasitna Evropa, sve više suočava poslije dvije godine pandemije, a potom i godine rata u Ukrajini. Vlade nastoje različitim mjerama da amortizuju dramatičan pad standarda građana, ali masovni štrajkovi postaju sve nasilniji i učestaliji, prijeteće da prerastu u ozbiljnu socijalnu pobunu.

Čudovište inflacije, kako je mnogi nazivaju, a za koju su mnogi eksperti centralnih banaka navodili da će biti brzo pokopana, možda već i početkom ove godine, i dalje drži glavu uspravnom. Sve ovo je dovelo do toga da gotovo polovina Evropljana danas strahuje da neće moći da plati račune. Njih 40 odsto smatra da neće moći da priušti odlazak na ljetovanje, 20 odsto brine otplata dugova po zajmovima i kreditnim karticama, a sve više je i onih koji smatraju da će im i osnovna životna egzistencija biti ugrožena.

Upozorenje i buđenje

Još krajem septembra 2022. generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorio je međunarodne lidere na nadolazeću “zimu globalnog nezadovoljstva” u svijetu opterećenom višestrukim krizama. Kako je tada istakao, povjerenje se ruši, nejednakosti eksplodiraju, planeta gori. To je bila poštena procjena globalne situacije. Na ovo je upozorila i Verisk Maplekroft, konsultant za rizik, koja je napisala u jednom od svojih izvještaja kako se svijet suočava sa neviđenim porastom građanskih nemira te da vlade koje ne budu u stanju da se s tim izbore, najvjerovatnije će pribjegavati represiji i pukoj sili.

Niko ih nije poslušao. Posljednje sedmice ukazuju da ovaj tada upaljeni fitilj prijeti da potpali veliko bure baruta, jer fiskalne i ekonomske mjere koje su donošene u nekom prethodnom periodu nisu dala rezultat.

Zbog toga je na stotine hiljada ljudi gotovo svakodnevno na evropskim ulicama, uglavnom protestujući zbog rasta troškova života, smanjenja plata i gubitka posla. Prvi i ozbiljniji štrajkovi desili su se u Francuskoj. Prvi su bili “žuti prsluci”. Nakon toga građani su izašli na ulice tražeći povećanje plata koje ide u korak sa inflacijom, a onda i zbog najavljene vladine penzijske reforme koja podiže minimalnu starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.

Dvocifrena inflacija i stagnirajuće plate natjerale su i pola miliona britanskih nastavnika, radnika u javnom prevozu, univerzitetskih predavača, državnih službenika i aerodromskog osoblja na ulice, što je najveći protest u posljednjih nekoliko decenija u ovoj ostrvskoj državi. Protestuju i u Španiji, gdje ogorčeni zdravstveni radnici kažu da konzervativne regionalne vlade smanjuju plate i uništavaju javni zdravstveni sistem. U Rumuniji su demonstranti trubili i udarali u bubnjeve kako bi izrazili užasnutost zbog rastućih troškova života, koji šalju milione radnika u siromaštvo. Ni u Njemačkoj nije ništa bolje. Šta više. Jednodnevni štrajk upozorenja paralisao je ovu državu. Na ulicama njemačkih gradova milioni ljudi, što je unazad tridesetak godina bilo nezamislivo. Svoj glas su digli očajni željezničari, piloti, prevoznici, tražeći povećanje plata za deset odsto.

I na ulicama Brisela policija se sve češće sukobljava sa nezadovoljnim poljoprivrednicima, koji su snage javnog reda polijevali stajskim đubrivom. Nezadovoljni farmeri su tako nedavno centar grada blokirali sa 2.300 traktora. I u Holandiji već mjesecima traju protesti farmera kojima, kako ističu, prijeti egzistencijalna ugroženost zbog novih vladinih reformi. Svoje nezadovoljstvo iskazuju i Česi, koji se na glavnom gradskom trgu u Pragu sve češće okupljaju iskazujući sve otvorenije nezadovoljstvo zbog sve težeg socijalnog položaja, visokih cijena hrana i energenata.

Klasne podjele

Ono što zabrinjava jeste što ova kriza, kako upozoravaju pojedini ekonomisti, toliko duboka i kompleksna da praktično isključuje svaki manevarski prostor. A kako je uopšte došlo do ovog haotičnog i teškog stanja, da blagostanje u kojem je živjela većina građana Evrope, danas postane prošlost? Da srednja klasa strahuje za opstanak? Kako ističu ekonomisti, uzroka je mnogo. Kao prvo treba se malo vratiti u prošlost i nekih lekcija koje očigledno nisu naučene. Podsjećaju na riječi Karla Marksa koje je on proročki izrekao prije nešto manje od 160 godina, da akumulacija bogatstva na jednoj strani, istovremeno dovodi do gomilanja bijede, ropstva, brutalnosti i mentalne degradacije na drugoj.

Bebe od bilion dolara

Prema posljednjim podacima tokom prošle godine jedan odsto najbogatijih na svijetu je prigrabio gotovo dvije trećine od 42.000 milijarde novog bogatstva stvorenog od 2020. godine. Na ovo je nedavno, na svoj način, ukazao i Blumberg, navodeći da bi uskoro moglo doći do fenomena “bebe iz fondova bilion dolara”, koji će se sigurno pojaviti u narednoj deceniji. To su djeca superbogatih koja će od rođenja biti bogatija od nekih malih zemalja.

Ali nije ovo jedini razlog, već dobra podloga za ovo što se danas dešava širom Evrope. Desila se i pandemija virusa korona. Uoči ove pandemije Federalne rezerve, ECB i Banka Japana držale su zapanjujućih 15 biliona dolara finansijske imovine, u odnosu na 3,5 biliona dolara u odnosu na kriznu 2008. godinu. Tome su dodali još šest biliona dolara tokom pandemije u pokušaju da održe ekonomiju “na površini”. Veliki dio toga bio je državni dug koji su centralne banke kupile kako bi smanjile troškove državnog zaduživanja. Nivo zaduživanja, koji je već tada bio prilično neodrživ, enormno je povećan.

Ovaj neviđeni stimulans izobličio je, kako ekonomisti objašnjavaju, dotadašnje obrasce potražnje potrošača i izazvali haos u lancu snabdijevanja, istovremeno raspirujući vatru inflacije. Inflatorne implikacije svega trebalo je da budu vidljive i slijepim, ali oni su to ignorisali, po principu: “Gdje je neznanje blaženstvo, ludo je biti mudar”.

Prema riječima onih koji su još tada na sve ovo upozoravali, baš kao što zavisnik od droga postaje sve više zavisan od supstanci koje odmah izazivaju euforiju, tako su se i pojedine evropske vlade, kompanije i porodice “navukle” na perspektivu beskrajnih, skoro nultih kamata.

Kada se to promijenilo, navode oni, efekti su bili dramatični i bolni. Baš kao narkoman kome je oduzeta droga od koje je zavisio, tako su se vlade našle u stanju šoka suočavanjem sa rastućim troškovima zaduživanja. Onda je došao i rat u Ukrajini, koji, kako navode sagovornici “Glasa Srpske” nije uzrok današnje inflatorne katastrofe, već je samo dolio još više ulja na na veliku vatru.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić smatra da svi ekonomski pokazatelji i trendovi dovode do zaključka da je Evropa daleko ne samo od kraja, već i pika inflacije. Kako kaže, treba stvarno biti slijep da se ne vidi da su veliki i tamni olujni oblaci na horizontu.

– Još odavno sam upozorio kako svetu preti velika ekonomska i finansijska kriza s visokom stopom inflacije. Sada mi se sve to čini još dramatičnije. Ne treba zaboraviti da je većina evropskih zemalja potrošila ogromne količine novca tokom pandemije. Sada i to dolazi na naplatu. Države će morati da se zadužuju, ali to više neće moći po dva odsto, nego po daleko većoj kamati. Evropa nije još doživela ni onu energetsku kataklizmu koji su sami predviđali da će se desiti. Imali su sreću. Ali, to će se promeniti. Takođe, centralne banke su u proteklom periodu dizale kamatne stope. S tim će nastaviti. Sve ovo će neminovno dovesti do novog rasta troškova života i zaduživanja, pa samim tim i do još veće inflacije – navodi ovaj ekonomista.

Noćna mora

Veliki broj Evropljana se već sada susreće sa pravom noćnom morom urušavanja životnog standarda – inflacija je pojela plate, ali su i penzije i štednja devalvirane. Sve više je onih koji su suočeni s bolnom dilemom da biraju između grijanja svojih domova ili prehrane djece. Stari, bolesni i najugroženiji ljudi u društvu sada su dovedeni u smrtnu opasnost dok vlade smanjuju izdatke za socijalne usluge. I prvi put u mnogo decenija srednja klasa je suočena sa propašću. Mala preduzeća dovode se do bankrota otrovnom kombinacijom inflacije, rastućih kamatnih stopa, zakupnina i otplate hipoteka. A kako recesija bude uzimala sve više danka zbog rasta kamatnih stopa, zatvaranje fabrika će značiti nagli porast nezaposlenosti i pad potražnje, što će dovesti do daljih bankrota.

Finansijski stručnjaci upozoravaju kako je potrošena sva municija u prethodnim pokušajima, ali i da je takva taktika liječenja odgovorna i za stvaranje ogromne planine dugova koja visi nad svijetom poput prijeteće lavine. Prema riječima naučnog savjetnika u Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu Dragana Petrovića, na ovaj ili onaj način, prije ili kasnije, dugovi se moraju vratiti, a račun će ponovo biti izdat na naplatu onima koji su i najmanje krivi za ovo stanje – običnim ljudima.

– Naravno, ima tu i političkih motiva. Ne treba zaboraviti da je poslednjim izborima u Francuskoj oko 60 odsto građana glasalo protiv Emanuela Makrona. Mađioničarskim trikovima on je postao predsednik. Mislim da sve to moramo uzeti u obzir kada analiziramo sve ove proteste, pogotovo zbog Makronove politike prema Rusiji i Ukrajini, što je ekonomski uzdrmalo ovu zemlju. Znamo kakav je stav o tome imala Marin le Pen. Pogledajte samo koliko novca se šalje Ukrajini dok domaće stanovništvo teško živi. Ljudi na sve to sa sve više podozrenja gledaju. Znači politika je stavljena ispred ekonomije. I sve dok je tako, sve teže će biti, pa samim tim i sve više protesta koji će verovatno biti gušeni raznim represivnim merama, jer je teško za očekivati da će doći do skorog zaokreta u francuskoj spoljnoj politici ili nemačkoj – kaže Petrović.

Dodaje da zbog toga na ove nemire ne treba gledati samo kroz socijalnu prizmu, već i političku, te da je ovo, gledano iz ugla jednog psihoanalitičara, provala opšteg nezadovoljstva. Smatra i kako vjerovatno treba očekivati još veće i masovnije proteste, jer suštinskih promjena nema ni na vidiku.

Slično mišljenje dijeli i profesor međunarodne politike Srđan Perišić, navodeći da ova trenutna krizna situacija može ugroziti i već odavno poljuljano evropsko jedinstvo, jer je postalo očigledno da ova ekonomska i finansijska previranja dovela do više protekcionizma i ekonomskog nacionalizma. Smatra i da će Evropa izgubiti u ovom ekonomskom ratu na koji ga je natjerala Amerika.

– Brisel je do sada uveo oko 11.000 raznih sankcija Rusiji, ne pitajući se šta će biti sutra i kako će se to odraziti na standard građana. Epilog vidimo danas. Gde su štrajkovi? Pa u Evropi! Mislim da je sve ovo samo uvod u još veće u socijalne nemire, koji će verovatno dovesti i do pada pojedinih vlada, ali ne i politika, koje će i dalje biti na fonu američke. Ali, i kada bi ovaj rat recimo sutra bio završen, to ne bi puno pomoglo Evropi, jer mnogo je problema nagomilano, pogrešnih koraka napravljeno – poručio je Perišić.

Nastavi čitati

Svijet

Ukrajinski komandant: Bitka za Bahmut može postati prekretnica rata

Komandant jedne od ukrajinskih jedinica, pukovnik Jevgenij Meževikin, ocijenio je da bitka za Bahmut može postati prekretnica u ratu i da je Ukrajina u stanju da zadrži grad i potisne ruske trupe.

Meževikin smatra da bi, ako Ukrajinci uspiju da sačuvaju svoje nedavne uspjehe, bitka za Bahmut mogla biti prekretnica u odbrani Ukrajine protiv Rusije, ne samo zbog zaustavljanja ruske ofanzive, već i zbog pripreme jakog uzvratnog udara, prenosi Ukrajinska pravda.

Prema Meževikinu, ruski napadi u Bahmutu su usporeni i neposredna pretnja od opkoljavanja je izbegnuta. On je dodao da su ruske snage “iscrple sve svoje rezerve”.

Meževikin je rekao da su na sjevernoj i južnoj strani Bahmuta, gdje su ruske trupe pokušale da opkole grad, Rusi naišli na najmotivisanije ukrajinske jedinice i da “više nisu imali snage”.

Ipak, dodao je Meževikin, centar grada ostaje žarište, gdje ruske snage napadaju znatnom snagom.

Ukrajinski vojnici koji su se borili u Bahmutu rekli su da su ruske trupe fokusirale svoje napore na prodor ka centru grada, koristeći tešku artiljeriju i vazdušne napade, navodi Ukrajinska pravda.

Nastavi čitati

Hronika

“Ekološki teroristi” izazvali više od 100 požara na sjeveru Španije

“Ekološki teroristi” stoje iza više od stotinu šumskih požara koji gore u petak na sjeveru Španije, prema lokalnim vlastima.

U Asturiji, najteže pogođenoj regiji, vatrogasci se bore sa 116 aktivnih šumskih požara koji su doveli do evakuacije oko 300 ljudi.

“Suočavamo se s autentičnim teroristima koji dovode u opasnost živote, mjesta i gradove”, napisao je predsjednik Asturije Adrian Barbon na Tviteru.

Požari gutaju zelenilo od planina do obale. Prekinut je saobraćaj na pet autoputeva.

Planina koja okružuje Oviedo, glavni grad Asturije, takođe je u plamenu, a plamen je došao na stotine metara od crkve iz 9. vijeka, koja je na listi UNESCO-ove svjetske baštine.

Alehandro Kalvo, zvaničnik regionalne vlade, rekao je da je vjerovatno riječ o namjerno izazvanim požarima.

Ove sedmice u Španiji su bile natprosječno visoke temperature za ovo doba godine. Na sjeveru jaki vjetrovi otežavaju gašenje požara.

U Galiciji je ove sedmice u velikom požaru izgorjelo 1.600 hektara zemljišta.

Požar je stavljen pod kontrolu u Valenciji, gdje je prošle sedmice počeo prvi veliki požar ove sezone u Španiji.

Vlasti kažu da je tamo izgorjelo ukupno 4.700 hektara šume i nekoliko zgrada.

Nastavi čitati

Aktuleno