Connect with us

Svijet

Šmit na udaru njemačke satirične emisije “Gdje on nešto odlučuje, tu trava više ne raste” (VIDEO)

Državni kanal u Njemačkoj sinoć je svoju satiričnu emisiju skoro u potpunosti posvetio Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku u BiH, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje, a predstavljajući ga kao super heroja “koji u Bosni i Hercegovini podržava srpske i hrvatske nacionaliste”.

Započinjući temu, voditelj Jan Bemerman izvadio je veliku posudu sa kinder jajima, sličnu onoj koja je korištena za žrijebanje za dodjelu mandata iz Kantona Sarajevo i Kantona 10 u Dom naroda Federacije BiH nakon izbora.

– O čemu se radi danas u ZDF Magazin Rojal? Pustit ćemo da to danas lutrija odredi – rekao je Bemerman, a zatim izvukao kutijicu kinder jajeta iz posude i iz nje ceduljicu.

– Kristijan Šmit – pročitao je nakon toga Bemerman.

Bemerman se prvo osvrnuo na Šmitov rad u Njemačkoj, navodeći da je bio nekada državni sekretar u ministarstvu odbrane, te ministar poljoprivrede.

Uslijedio je klip u kojem se Šmit predstavlja kao osoba koja se zalaže za vrijednosti kao što su “disciplina, marljivost, ideje”.

Te tvrdnje je Bemerman podcrtao prikazujući video u kojem je Šmit u BiH izgubio kontrolu i vikao na novinarku N1 Adisu Imamović.

Bemerman je podsjetio da je Šmit u vrijeme kada je bio ministar poljoprivrede u Evropskoj uniji, bez konsultacije sa vladom Njemačke, podržao upotrebu glifosata, komponenta herbicida za koju postoje sumnje da bi mogao biti kancerogen.

– Gdje Šmit nešto odlučuje, tu trava više ne raste! – zaključio je voditelj.

Zatim je podsjetio da je Šmit u vrijeme kada je bio državni sekretar prisustvovao svečanosti koja je organizovana u čast vojnika Trećeg rajha od kojih su neki počinili ratne zločine.

– Čovjek iz CSU očito nema problema sa održavanjem ovakve tradicije, naprotiv. Šmit čak želi rehabilitovati jednog nacističkog heroja avijacije – navedeno je u segmentu koji je pušten u emisiji.

Radilo se o Verneru Moldersu, pilotu njemačke iz Drugog svjetskog rata.

Šmit ga je branio, navodeći da Molders “nije imao smeđe mrlje” na sebi.

– Nije imao smeđe mrlje, samo je imao smeđu uniformu – navodi Bemerman, te prikazuje sliku Moldersa kako se rukuje sa Adolfom Hitlerom.

Bemerman tvrdi da supruga Šmita privatno voli “pričati ljudima o tome kako je njen Kristijan poslan od Boga da spasi jednu zemlju, Bosnu i Hercegovinu”.

– Ljubitelji Velike Hrvatske i Velike Srbije bi radije da od Bosne prave malu Bosnu, Božiji predstavnik u Sarajevu, Kristijan Šmit, mora sad da se pobrine za mir – kaže Bemerman, te vadi igračku, lutkicu po liku Šmita.

Zatim, slijedi satirična reklama za figuricu koji ima specijalnu moć – Bonska ovlaštenja.

Bemerman se zatim osvrnuo na obilježavanje 9. januara u BiH, navodeći da je “srbijanski predsjednik poslao svog sina” da prisustvuje svečanosti.

– Ali nema razloga za brigu, teška je politička situacija, na potezu je: Kristijan Šmit – govori Bemerman.

– Kako je reagovao na ovo? Napisao je ljutito pismo svim ambasadama u BiH – navodi on, te citira to pismo u kojem se žali što su mediji identifikovali Danila Vučića na skupu.

– Kristijan Šmit, ima svoje prioritete: prvo zaštititi sina predsjednika Srbije od slobode medija, a onda tek mir u BiH – zaključio je Bemerman.

Voditelj je zatim nasuo čašicu “glifosata”, te satirično nazdravio “u ime prijateljstva sa srpskim nacionalistima, u ime prijateljstva sa hrvatskim nacionalistima”.

U nastavku se osvrnuo na odnos Šmita i Dragana Čovića, predsjednika HDZ u BiH.

Naredna tema koje se dotakao Bemerman su masovni protesti u Sarajevu i izmjene izbornog zakona koje je nametnuo Šmit.

Objašnjava da je Šmit želio “da izmijeni prilično loš izborni zakon”.

– I uspio je, napravio ga je još gorim – tvrdi on, te pušta klip Šmita kako galami na novinarku kada ga je pitala za to.

– Kristijan Šmit je jednostavno na dan izbora promjenio izborni sistem – zaključio je voditelj.

– Zahvaljujući Kristijanu Šmitu sada je glas Hrvata četiri puta vrijedan koliko glas Bošnjaka, a glas jednog Srbina koliko glas 10 Bošnjaka – dodao je.

Emisija je već prouzrokovala reakcije u Njemačkoj, piše N1.

Kristijan Šmit konačno dobija kritike u Njemačkoj koje zaslužuje zbog svoje destruktivne uloge u Bosni i Hercegovini – napisala je analitičarka Suzana Starikov na Tviteru.

– Šmit je prouzrokovao dovoljno štete u Bosni i Hercegovini, mora se konačno vratiti u Bavarsku – dodala je ona.

Related Topics:

Svijet

MISLILI STE DA JE POSKUPLJENJIMA KRAJ? Ovaj ljetnji problem mogao bi ponovo da podigne cijene hrane

Dok potrošači u Evropi konačno osjećaju olakšanje zbog usporavanja inflacije hrane, stručnjaci upozoravaju na novi rizik. Ekstremne vrućine i suše mogle bi da se preliju na police supermarketa i donesu skuplje namirnice već naredne godine.

Iako je inflacija hrane u evrozoni poslednjih mjeseci počela da usporava, ekonomisti upozoravaju da bi ovogodišnji ekstremni toplotni talasi i suša mogli da izazovu novi rast cijena namirnica već tokom 2027. godine.

Prema procjenama analitičara, vremenske prilike predstavljaju veći rizik za buduće cijene hrane nego nedavni sukob između Izraela i Irana, jer bi šteta na usjevima mogla da nadmaši uticaj poskupljenja energenata i đubriva.

Vrućine veća prijetnja od geopolitičkih kriza

Početkom godine strahovalo se da će rast cijena nafte i mineralnih đubriva, izazvan sukobima na Bliskom istoku, brzo dovesti do novih poskupljenja u prodavnicama.

Međutim, nakon smirivanja sukoba i pada cijena energenata, taj rizik je značajno umanjen. Ipak, ekonomisti upozoravaju da posljedice promjena na tržištu sirovina do potrošača obično stižu sa zakašnjenjem od oko godinu dana, pa bi određeni efekti mogli da se osjete tek tokom 2027.

Stručnjaci iz kompanija Oxford Economics i Deutsche Bank smatraju da će cijene hrane ponovo početi da rastu, ali da će ključni razlog biti klimatski uslovi.

Kako vrijeme utiče na cijene hrane

Visoke temperature i dugotrajne suše smanjuju prinose voća, povrća, žitarica i drugih poljoprivrednih kultura, što dovodi do manje ponude i viših cijena.

Pored toga, proizvodnja hrane postaje skuplja zbog većih troškova energije i đubriva. Gorivo je neophodno za rad poljoprivrednih mašina, transport, preradu, pakovanje i hlađenje proizvoda, dok rast cijena prirodnog gasa automatski povećava i cijenu mineralnih đubriva.

Ipak, ovi troškovi ne prenose se odmah na krajnje kupce. Potrebno je da prođe čitav proizvodni ciklus, pa se posljedice najčešće vide tek nakon naredne žetve.

Prema procjenama Oxford Economicsa, više cene energenata, đubriva i poljoprivrednih sirovina mogle bi da povećaju inflaciju hrane u evrozoni za oko 0,5 procentnih poena tokom naredne godine.

Suša bi mogla dodatno da pogura cijene

Mnogo veći problem, međutim, predstavljaju klimatske promjene.

Analitičari procjenjuju da bi samo posljedice ovogodišnjih vrućina i suše mogle da povećaju inflaciju hrane za još jedan procentni poen, zbog čega bi rast cijena namirnica u evrozoni tokom 2027. mogao da dostigne oko tri odsto.

Upozoravaju da su štete na poljoprivrednim kulturama već sada neizbježne, a novi talasi ekstremnih vrućina mogli bi dodatno da smanje prinose.

Situaciju bi mogao da pogorša i snažan klimatski fenomen El Ninjo, koji doprinosi češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim prilikama širom svijeta.

Zašto su cijene hrane trenutno stabilnije

Uprkos ovim upozorenjima, inflacija hrane u evrozoni trenutno nastavlja da usporava.

Prema procjenama Evropske statističke službe Eurostat, godišnja inflacija hrane pala je sa 2,5 odsto u decembru 2025. na 1,6 odsto u junu ove godine, što je najniži nivo još od sredine 2021.

Smanjenju cijena doprinijeli su dobra prošlogodišnja žetva žitarica, veća ponuda sirovog mlijeka, stabilizacija cijena kafe, kakaoa i čokolade, kao i pad cijena maslinovog ulja i energenata.

Zbog toga Oxford Economics očekuje da će inflacija hrane, alkoholnih pića i duvana tokom ove godine iznositi oko 2,1 odsto.

Klimatske promjene dugoročno podižu inflaciju

Ekonomisti upozoravaju da će klimatske promene dugoročno sve više uticati na rast cijena hrane.

Istraživanje Evropske centralne banke pokazuje da visoke temperature mogu da utiču na inflaciju i do godinu dana nakon pojave ekstremnih vremenskih uslova.

Prema procjenama ECB, do 2035. godine globalno zagrevanje moglo bi da poveća godišnju inflaciju hrane u svijetu između 0,9 i 3,2 procentna poena, u zavisnosti od razvoja klimatskih promjena.

Toplotni talas koji je pogodio Evropu 2022. godine povećao je inflaciju hrane na kontinentu za oko 0,7 procentnih poena, a stručnjaci smatraju da bi slični događaji u budućnosti mogli da imaju još izraženiji efekat, jer su usjevi sve osjetljiviji na ekstremne temperature i dugotrajne suše.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP DEKLASIFIKOVAO DOKUMENTE O KINESKOM MJEŠANJU U IZBORE, svi osim njega tvrde da su optužbe lažne

Američki predsjednik Donald Tramp deklasifikovao je obavještajna dokumenta za koja tvrdi da dokazuju kinesko miješanje u predsedničke izbore 2020. godine, uprkos ranijim procjenama američkih obaveštajnih službi da za to nema dokaza.

Američki predsjednik Donald Tramp danas je deklasifikovao obavještajne podatke tvrdeći da oni pokazuju kinesko miješanje u američke izbore, uprkos procjeni američkih obavještajnih službi koja nije pronašla dokaze o umiješanosti Pekinga u izbore 2020. godine, koje je Tramp izgubio.

U svom 25-minutnom govoru, Tramp je naglasio svoj napor da bezbjednost izbora učini centralnim političkim pitanjem uoči novembarskih srednjoročnih izbora, kada će republikanci braniti svoju većinu u Kongresu i suočiti se sa mogućnošću gubitka kontrole nad jednim ili oba doma.

Tramp je vršio pritisak na svoje kolege republikance u Kongresu da usvoje zakon kojim se uvode novi zahtjevi za identifikaciju birača i državljanstvo, uprkos dugogodišnjim iskustvima da su izborne prevare na američkim izborima rijetke.

Kina je dobila 220 miliona dosijea birača?

Predsjednik je rekao da deklasifikuje osjetljive informacije koje pokazuju da je Kina ilegalno dobila 220 miliona američkih biračkih zapisa, uključujući imena, adrese i druge informacije korištene za registraciju za glasanje. Tvrdio je da su članovi američke obavještajne zajednice namjerno potiskivali informacije o obimu kineskih aktivnosti.

Njegove tvrdnje protivriječe neklasifikovanoj procjeni američke obavještajne zajednice iz 2021. godine, koja nije pronašla nikakve naznake da je bilo koji strani akter pokušao ili uspio da izmeni “bilo koji tehnički aspekt” predsjedničkih izbora 2020. godine, uključujući registracije birača, glasačke listiće, tabelarne prikaze ili rezultate. Procjenu je sproveo Džon Retklif, tadašnji Trampov direktor nacionalne obavještajne službe, a sada direktor CIA-e.

Prije Trampovog govora, neki zvaničnici Bijele kuće izrazili su zabrinutost da bi otkrića o Kini mogla biti obmanjujuća, rekli su izvori za Rojters. Trampov oštar govor o Kini rizikuje da poremeti odnos koji se stabilizovao nakon prošlogodišnjeg skupog trgovinskog rata. Tramp se nada da će se u septembru sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom kako bi poboljšali trgovinske odnose.

Prije nego što je Tramp počeo da govori, portparol kineske ambasade Liu Čang je, kao odgovor na zahtjev za komentar, rekao da se “Kina nikada nije miješala i nikada neće miješati u predsjedničke izboreu SAD”.

Godine lažnih tvrdnji

Tramp godinama dovodi u pitanje ishod izbora, lažno tvrdeći da je njegov poraz od demokrate Džoa Bajdena 2020. godine bio namješten. Takođe je iznosio i druge lažne tvrdnje, uključujući da je glasanje putem pošte prepuno prevara, da su mašine za glasanje ranjive i da je glasanje stranaca široko rasprostranjeno.

Brojni sudovi i ponovna prebrojavanja nisu pronašli dokaze o velikim prevarama na izborima 2020. godine. Tramp je takođe rekao da deklasifikuje podatke koji bi otkrili „šokantne ranjivosti u izbornoj infrastrukturi“.

Ali mnogi dokumenti su izgleda pokazivali suprotno ili uopšte nisu bili povezani sa izbornom infrastrukturom u SAD. Jedan dokument CIA, pripremljen prošlog mjeseca, odnosio se na venecuelanske izbore, a ne na američke.

“Procjenjujemo da bi sistemima za brojanje glasova bilo teško manipulisati u dovoljno velikim razmjerama da bi se ugrozili rezultati izbora”, navodi se u drugom dokumentu, javlja Index.

Treći dokument – koji je sačinila CIA – detaljno opisuje napore kineskih špijuna da ciljaju Bajdenovu kampanju i napominje da Peking “trenutno ne namjerava da se tajno miješa kako bi pokušao da utiče na ishod izbora”, iako se navodi da bi Kina mogla da odluči da to učini kasnije.

Trampove šokantne “bombe” o Kini potpuno lažne

“Trampove šokantne ‘bombe’ o Kini su potpuno lažne. Činjenica je da su se naše obavještajne agencije jednoglasno složile da Kina nije ni pokušala da promijeni nijedan glas na izborima 2020. godine”, rekao je u saopštenju demokratski senator Mark Vorner, potpredsjednik Odbora za obavještajne poslove Senata.

Demokratski članovi Obavještajnog odbora Predstavničkog doma poslali su u četvrtak pismo vršiocu dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe Bilu Pultu, zajedno sa rukovodiocima FBI-ja, Centralne obavještajne agencije i Nacionalne bezbjednosne agencije, upozoravajući ih da ne dozvole Trampu da “instrumentalizuje obavještajne podatke kako bi podržao lažne tvrdnje o bezbjednosti izbora”.

Dvije od tri glavne američke televizijske mreže i CNN odlučili su da ne emituju govor u udarnom terminu na svojim primarnim platformama, odstupajući od prakse koja je obično rezervisana za važne govore o pitanjima od nacionalnog značaja.

Tramp proširuje federalna ovlaštenja nad izborima

Od povratka na funkciju u januaru 2025. godine, Tramp je nastojao da proširi savezna ovlaštenja nad sprovođenjem izbora, koja zakonski pripada državnim vladama prema Ustavu SAD.

Posljednjih mjeseci on je takođe vršio pritisak na republikance u Senatu da usvoje zakon, Zakon o spasavanju Amerike, koji bi zahtijevao identifikaciju sa fotografijom za glasanje i dokaz o američkom državljanstvu za registraciju, a istovremeno bi zahtijevao od država da dijele podatke o registraciji birača sa saveznom vladom.

Demokrate i zagovornici prava glasa kažu da su prevare na glasanju izuzetno rijetke i tvrde da bi zakon suzbio legitimne glasove. Neki republikanski lideri su pozvali Trampa da se fokusira na pitanja koja su najvažnija za Ameriku.

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!

 Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.

Situacija je u jednom trenutku toliko eskalirala da je nakon slijetanja u Grčku na avion pozvana policija.

Nevrijeme promijenilo plan leta

Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.

Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.

Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun.

Pobuna putnika ispred kokpita

Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo.

“To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna”, ispričao je jedan od putnika za britanske medije.

Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota.

“On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac”, vikali su nezadovoljni putnici.

Policija intervenisala u Solunu

Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion.

“Nema šanse da nas možete zadržati ovdje”, poručivali su.

Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.

Pijani putnik i nestašica hrane

Problemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio “potpuno pijan”, ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.

Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište.

“Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno”, ispričao je jedan od putnika.

Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.

Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali.

“Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže”, rekao je jedan od putnika.

Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.

Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja

Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu.

“Pozdrav, Albanijo”, rekao je pilot nakon slijetanja.

Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.

Nastavi čitati

Aktuelno