Connect with us

Svijet

Šmit na udaru njemačke satirične emisije “Gdje on nešto odlučuje, tu trava više ne raste” (VIDEO)

Državni kanal u Njemačkoj sinoć je svoju satiričnu emisiju skoro u potpunosti posvetio Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku u BiH, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje, a predstavljajući ga kao super heroja “koji u Bosni i Hercegovini podržava srpske i hrvatske nacionaliste”.

Započinjući temu, voditelj Jan Bemerman izvadio je veliku posudu sa kinder jajima, sličnu onoj koja je korištena za žrijebanje za dodjelu mandata iz Kantona Sarajevo i Kantona 10 u Dom naroda Federacije BiH nakon izbora.

– O čemu se radi danas u ZDF Magazin Rojal? Pustit ćemo da to danas lutrija odredi – rekao je Bemerman, a zatim izvukao kutijicu kinder jajeta iz posude i iz nje ceduljicu.

– Kristijan Šmit – pročitao je nakon toga Bemerman.

Bemerman se prvo osvrnuo na Šmitov rad u Njemačkoj, navodeći da je bio nekada državni sekretar u ministarstvu odbrane, te ministar poljoprivrede.

Uslijedio je klip u kojem se Šmit predstavlja kao osoba koja se zalaže za vrijednosti kao što su “disciplina, marljivost, ideje”.

Te tvrdnje je Bemerman podcrtao prikazujući video u kojem je Šmit u BiH izgubio kontrolu i vikao na novinarku N1 Adisu Imamović.

Bemerman je podsjetio da je Šmit u vrijeme kada je bio ministar poljoprivrede u Evropskoj uniji, bez konsultacije sa vladom Njemačke, podržao upotrebu glifosata, komponenta herbicida za koju postoje sumnje da bi mogao biti kancerogen.

– Gdje Šmit nešto odlučuje, tu trava više ne raste! – zaključio je voditelj.

Zatim je podsjetio da je Šmit u vrijeme kada je bio državni sekretar prisustvovao svečanosti koja je organizovana u čast vojnika Trećeg rajha od kojih su neki počinili ratne zločine.

– Čovjek iz CSU očito nema problema sa održavanjem ovakve tradicije, naprotiv. Šmit čak želi rehabilitovati jednog nacističkog heroja avijacije – navedeno je u segmentu koji je pušten u emisiji.

Radilo se o Verneru Moldersu, pilotu njemačke iz Drugog svjetskog rata.

Šmit ga je branio, navodeći da Molders “nije imao smeđe mrlje” na sebi.

– Nije imao smeđe mrlje, samo je imao smeđu uniformu – navodi Bemerman, te prikazuje sliku Moldersa kako se rukuje sa Adolfom Hitlerom.

Bemerman tvrdi da supruga Šmita privatno voli “pričati ljudima o tome kako je njen Kristijan poslan od Boga da spasi jednu zemlju, Bosnu i Hercegovinu”.

– Ljubitelji Velike Hrvatske i Velike Srbije bi radije da od Bosne prave malu Bosnu, Božiji predstavnik u Sarajevu, Kristijan Šmit, mora sad da se pobrine za mir – kaže Bemerman, te vadi igračku, lutkicu po liku Šmita.

Zatim, slijedi satirična reklama za figuricu koji ima specijalnu moć – Bonska ovlaštenja.

Bemerman se zatim osvrnuo na obilježavanje 9. januara u BiH, navodeći da je “srbijanski predsjednik poslao svog sina” da prisustvuje svečanosti.

– Ali nema razloga za brigu, teška je politička situacija, na potezu je: Kristijan Šmit – govori Bemerman.

– Kako je reagovao na ovo? Napisao je ljutito pismo svim ambasadama u BiH – navodi on, te citira to pismo u kojem se žali što su mediji identifikovali Danila Vučića na skupu.

– Kristijan Šmit, ima svoje prioritete: prvo zaštititi sina predsjednika Srbije od slobode medija, a onda tek mir u BiH – zaključio je Bemerman.

Voditelj je zatim nasuo čašicu “glifosata”, te satirično nazdravio “u ime prijateljstva sa srpskim nacionalistima, u ime prijateljstva sa hrvatskim nacionalistima”.

U nastavku se osvrnuo na odnos Šmita i Dragana Čovića, predsjednika HDZ u BiH.

Naredna tema koje se dotakao Bemerman su masovni protesti u Sarajevu i izmjene izbornog zakona koje je nametnuo Šmit.

Objašnjava da je Šmit želio “da izmijeni prilično loš izborni zakon”.

– I uspio je, napravio ga je još gorim – tvrdi on, te pušta klip Šmita kako galami na novinarku kada ga je pitala za to.

– Kristijan Šmit je jednostavno na dan izbora promjenio izborni sistem – zaključio je voditelj.

– Zahvaljujući Kristijanu Šmitu sada je glas Hrvata četiri puta vrijedan koliko glas Bošnjaka, a glas jednog Srbina koliko glas 10 Bošnjaka – dodao je.

Emisija je već prouzrokovala reakcije u Njemačkoj, piše N1.

Kristijan Šmit konačno dobija kritike u Njemačkoj koje zaslužuje zbog svoje destruktivne uloge u Bosni i Hercegovini – napisala je analitičarka Suzana Starikov na Tviteru.

– Šmit je prouzrokovao dovoljno štete u Bosni i Hercegovini, mora se konačno vratiti u Bavarsku – dodala je ona.

Related Topics:

Svijet

IRANSKI MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA: Sankcije EU Iranu su za žaljenje

Sankcije Evropske unije, za koje je prošle nedjelje postugnut načelan dogovor da se uvedu Teheranu nakon iranskog napada na Izrael, su za “žaljenje” jer je Iran djelovao u samoodbrani, naveo je danas iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amirabdolahijan.

On je u objavi na platformi X napisao da je “za žaljenje” što EU odlučuje tako brzo da sprovede još više “nezakonitih restriktivnih mjera protiv Irana”, samo zato što je Iran iskoristio prvo na samoodbranu, nakon, kako je naveo, “bezobzirne izraelske agresije”, prenosi Rojters.

Iran je 13. aprila ispalio više od 300 dronova i projektila na Izrael, navodeći da je to odmazda za izraelsko bombardovanje iranskog konzulata u Damasku, kada je ubijeno 13 ljudi, prenosi Tanjug.

U ponedjeljak su se ministri spoljnih poslova EU dogovorili načelno da prošire sankcije Iranu i da produže restikrivne mjere Teheranu na izvoz oružja, dronova ili raketa iranskim saveznicima i Rusiji

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA ODOBRILA IZVOZ ORUŽJA u iznosu od 5,2 milijarde evra

Njemačke vlasti su, prema preliminarnim procjenama, u prvom kvartalu 2024. izdale dozvole za izvoz oružja u ukupnom iznosu od 5,2 milijarde evra, objavilo je danas Ministarstvo ekonomije Njemačke.
Njemački izvoz oružja je više nego udvostručen u odnosu na prvi kvartal 2023. kada je iznosio 2,4 milijarde evra.

U prvom kvartalu 2024. je ukupno 74 odsto izvoza oružja, u vrijednosti od 3,8 milijadi evra, odobreno za Ukrajinu, prenosi Tanjug.

Vlasti u Njemačkoj su u istom periodu odobrile izvoz oružja za Singapur u iznosu od 584 miliona evra, kao i u Indiju 143 miliona evra, Saudijsku Arabiju 126 miliona evra i Katar 97 miliona evra.

Izdate su dozvole za 3,9 milijardi evra za izvoz samog oružja, konkretno tenkove, oklopna vozila, vojne avione, brodove, artiljeriju, mitraljeze, municiju i slično.
Dozvole za još 1,7 milijardi evra izdate su za drugu vojnu robu, uključujući pištolje i revolvere, radio opremu, radare, eksplozive itd.

Njemačka je u cijeloj 2023. izdala dozvole za izvoz oružja u ukupnom iznosu od 12,2 milijarde evra.

Nastavi čitati

Svijet

U Srbiji i BiH pada podrška EU INTEGRACIJAMA

U Bosni i Hercegovini i Srbiji došlo je do pada podrške evropskim integracijama, dok je u drugim zemljama zapadnog Balkana podrška EU porasla, pokazuje istraživanje koje je naručio američki Međunarodni republikanski institut (IRI).

Istraživanje je sprovela organizacija IPSOS za IRI-jev Centar za istraživanje javnog mnjenja tokom februara i marta kroz lično ispitivanje učesnika u posjetama njihovim kućama.

Ovo obimno istraživanje pokazuje da je u BiH podrška evropskim integracijama pala na 68 odsto, dok je u istraživanju prije dvije godine podrška iznosila čak 78 odsto. Što se tiče Srbije, prije dvije godine podrška EU je bila na 44 odsto, a danas iznosi samo 40 odsto.

Najveća podrška EU je u Albaniji, gdje 92 odsto stanovništva podržava članstvo zemlje u EU. Edi Rama, albanski premijer, ranije je u nekoliko navrata objašnjavao izuzetno visoku popularnost EU u njegovoj zemlji višedecenijskom izolacijom od spoljnog svijeta tokom komunizma, te da građani žele što je moguće veću otvorenost prema svijetu. S druge strane, pad podrške EU među srpskom populacijom u regionu istraživači i stručnjaci tumače politikom prema Kosovu od strane Zapada, kao i sjećanjem na NATO bombardovanje.

Kada je riječ o samoproglašenom Kosovu, popularnost EU je prije dvije godine iznosila 85 odsto, a ove godine iznosi 89 odsto. S obzirom na to da Albanija nije bila uključena u IRI-jevo istraživanje prije dvije godine, nema podataka o eventualnim promjenama u odnosu na 2022. U Crnoj Gori je podrška EU prije dvije godine iznosila 71 odsto, a danas je porasla na 79 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji je danas podrška EU na 68 odsto, dok je prije dvije godine bila na 66 odsto. Građani Srbije i BiH najskeptičniji su kada je u pitanju ozbiljnost EU da primi zemlje regiona u članstvo – samo 30 odsto građana Srbije i 44 odsto građana BiH vjeruje da je EU ozbiljna, a zanimljivo je i da građani Sjeverne Makedonije imaju nizak nivo povjerenja u ozbiljnost EU da primi njihovu zemlju u članstvo, što se barem djelimično može pripisati bugarskim blokadama od prije nekoliko godina u vezi sa početkom pregovora njihove zemlje za članstvo, iako su Makedonci pristali čak i da promijene ime svoje zemlje.

Prema mišljenju građana, najvažniji saveznici BiH su Turska i Srbija, dok su najvažniji saveznici Srbije Rusija i Kina, jer više od polovine stanovništva ove dvije zemlje vidi u tom svjetlu. Samo dva odsto građana Srbije smatra Ameriku najvažnijim saveznikom. Prema mišljenju građana, najvažniji saveznik Sjeverne Makedonije i Crne Gore je Srbija, kako smatra trećina građana, a dvadesetak odsto njih kao najvažnijeg saveznika vide SAD. Očekivano, najvažniji saveznici, prema mišljenju građana na Kosovu i u Albaniji su SAD, ali zanimljivo je da takvo mišljenje ima samo polovina građana Albanije, dok to mišljenje dijeli čak 80 odsto stanovništva na Kosovu. Kao najveću prijetnju Srbiji trećina građana vidi SAD, dok su najveća prijetnja BiH, prema mišljenju njenih građana, Srbija i Amerika.

Samo deset odsto građana Srbije smatra da bi spoljnopolitički kurs zemlje trebalo da bude isključivo prozapadni, 12 odsto ih smatra da bi trebalo da bude isključivo proruski, dok se ostatak zalaže za neku kombinaciju prozapadnog i proruskog kursa. Oko 39 odsto građana BiH želi da zemlja vodi isključivo prozapadnu politiku, a osam odsto prorusku, dok se ostatak građana u različitim omjerima zalaže za kombinaciju oba kursa.

Slična situacija je i kad je u pitanju članstvo u NATO-u – samo dva odsto građana Srbije je za punopravno članstvo, dok se u BiH za punopravno članstvo zalaže polovina građana. Gotovo polovina građana Srbije ne želi nikakve odnose s NATO-om, kako smatra i 24 odsto građana BiH. U odnosu na istraživanje prije dvije godine, odnos prema NATO-u u Srbiji se nije promijenio, dok je u BiH, prema IRI-jevom istraživanju, došlo do blagog pada podrške.

U svim zemljama regiona korišten je stratifikovani metod ispitivanja, a uzete su u obzir i sve regionalne posebnosti.

Nastavi čitati

Aktuelno