Connect with us

Politika

Srbi “PROGUTALI ŽABU” u novom Zakonu o sukobu interesa BiH, Radmanović jedini u vlasti IMAO HRABROSTI da to kaže

Dva predstavnika iz Republike Srpske u novoj Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa na nivou BiH više ne mogu da zaustave donošenje svih odluka u toj komisiji, ako procijene da su štetne.

o je rezultat usvajanja, po hitnoj proceduri, Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH.

U njemu piše da Komisija odluke donosi većinom glasova. Pri tom treba znati da će se nova komisija sastojati od sedam članova, po dva iz svakog od tri konstitutivna naroda, plus jedan predstavnik “ostalih”. To znači da većinu čine četiri glasa, što teoretski može dovesti do toga da dva Srbina budu preglasana.

Istina, novi zakon u samo dvije situacije predviđa donošenje odluka konsenzusom, a ako to nije moguće, onda dvotrećinskom većinom. Tada nije moguće izbjeći glas makar jednog Srbina, jer je neophodno šest glasova.

Te situacije su kada Komisija za odlučivanje o sukobu interesa pokreće inicijativu za razrešenje s dužnosti funkcionera koji je u sukobu interesa, ili kada ga poziva da podnese osttavku. U drugim situacijama, a to su kada funkcioneru izriče opomenu, ili kada ga kažnjava iznosom koji može da ide do 20.000 KM, Komisija odluke donosi prostom većinom. Recimo, dva Hrvata i dva Bošnjaka. Ili, dva Bošnjaka, jedan Hrvat i jedan iz “ostalih”. Kombinacije su brojne.

A kako je bilo do sada?

U izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa BiH iz 2013. godine formirana je postojaća Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH. U tim izmjenama zakona doslovno piše: “Komisija odluke donosi većinom glasova svih članova, koja podrazumijeva glasove najmanje po dva člana iz svakog konstitutivnog naroda”.

Da je tako bilo i u praksi potvrdila nam je predsjedavajuća aktuelne komisije Mira Pekić (PDP).

Mira Pekić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

-Bilo nas je devet, po tri iz svakog naroda. Za kvorum i za donošenje odluka potrebno je bilo da glasaju po dvoje iz svakog naroda. Znači, ako iz jednog naroda dvoje nije glasalo, odluke nisu mogle da se donesu – kaže Pekićeva za Srpskainfo.

Radmanović prvi primjetio

Da nešto u novom zakonu nije dobro po Srbe i Republiku Srpsku javno je primjetio – nećete vjerovati – Nebojša Radmanović (SNSD), član Kolegijuma Predstavničkog doma BiH.

-BiH je ona koja je sva vezana za ravnopravost. Podsjećama vas, a znam da svi to dobro znate, da je vrlo važnja konstitutivnost naroda u BiH. Zbog te ravnopravnosti smo bili u raznim bitkama u prethodnim vjekovima, bilo da smo pripadali nekim carevinama ili smo se između sebe tukli zbog ravnopravnosti – rekao je Radmanović.

Nebojša Radmanović na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
FOTO: FENA/HAZIM ALJOVIĆ

On je poručio da se svi, naročito u PS BiH, moraju truditi da to ne bude poremećeno.

Dio ovog zakona remeti ravnopravnost koja nam je obezbijeđena u Ustavu. Podsjećam vas, mi smo se izborili da se ravnopravnost u odlučivanju, u skladu sa našim Ustavom, obezbjeđuje i u zajedničkoj saradnji sa Evropskim parlamentom. Sada smo dobili prijedlog u kome nema ravnopravnosti. Nema konstitutivnosti naroda. Ima prosta većina. Vjerovatno je to u sastavu ovog akta prolazno danas zbog ovoga što je važno za naš put prema EU. Podsjećam vas da to može imati dalekosežne posljedice za ukupan rad i ovoga parlamenta i BiH u cjelini – rekao je Radmanović u diskusiji i tražio pauzu prije glasanja.

Kontra Radmanoviću

Međutim, zakon je ipak usvoje, po hitnoj proceduri u oba doma PS BiH. A Radmanovićeve stranačke kolege su počele da ubjeđuju javnost kako je zakon dobro rješenje, pa čak i bolje za Srpsku u odnosu na raniji zakon.

Republika Srpska ni na koji način ništa nije izgubila usvajanjem Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH i samo će podržavati rješenja koja jasno prepoznaju Srpsku. U ovom zakonu se čak spominje i državljanstvo Republike Srpske – rekao je delegat u Domu naroda Radovan Kovačević.

Radovan Kovačević
FOTO: FENA

Državljanstvo Srpske, o kome Kovačević govori, pominje se u dijelu zakona koji reguliše uslove za izbor članova nove Komsije za odlučivanje o sukobu interesa. Uslov je da je kandidat državljanin BiH, a “svi državljani Federacije i Republike Srpske su državljani Bosne i Hercegovine”.

Delegat srpskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać istakla je značaj što je usvajanjem Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH jedan nametnuti zakon otišao u istoriju. Naime, zakon o sukobu interesa koji je bio nekada, nametnut je pa je poslije mijenjan.

Ona je navela da Zakon o sprečavanju sukoba interesa ima dugogodišnju genezu u Parlamentarnoj skupštini, ali da je u trenutku mogućeg otvaranja pregovora sa EU ubrzano njegovo donošenje, te da u tome ne vidi ništa sporno jer je dugo pregovaran i analiziran.

FOTO:  SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Opozicija: Dodik vraćen na “fabrička podešavanja”

Međutim, u opoziciji su bliže onome što je izjavio Radmanović.

-Natjerati Dodika da ovo danas uradi i da vam to prođe…svaka vam čast. Ovo je klasičan prenos još jedne nadležnosti jer mi iz Republike Srpske, umjesto da ovdje raspravljamo o Ustavnom sudu BiH, mi smo u evropskom zakonu. Izgubili smo entitetsko glasanje, prenijeli smo nadležnost na nivo BiH kroz ovu komisiju. Izdali smo interes Republike Srpske. Trojka vas je natjerala da kapitulirate – poručio je poslanik SDS u Predstavničkopm domu Darko Babalj, koji je ocijenio da je Milorad Dodik vraćen na “fabrička podešavanja iz 1998. kada je bio servilan”.

Poslanik i predsjednik PDP Branislav Borenović takože smatra da se, u režiji SNSD, desio prenos nadležnosti sa Srpske na nivo BiH.

-U komisiji koja će se baviti pitanjima sukoba interesa predviđeno je da se odluke donose većinski ili dvotrećinski, što znači bez kvalifikovanog glasa koji dolazi iz Republike Srpske i Federacije BiH, što je klasični prenos nadležnosti i ukidanje ključnog mehanizma funkcionisanja BiH. I to će kolege iz Dodikovog SNSD morati da objasne u Republici Srpskoj. Ali to me ne čudi, na stotine je primjera da dopuštate prenos nadležnosti i da se sada uvodi opasna mogućnost preglasavanja – rekao je Borenović.

Politika

CIK IZBORE RASPISUJE DO 9. MAJA: Nove tehnologije na 10% biračkih mjesta

Kolegijum Centralne izborne komisije BiH danas bi trebalo da odluči kada će biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti donesena odluka o raspisivanju lokalnih izbora, koji će biti održani u oktobru ove godine.

Istovremeno, na sjednici Savjeta ministara BiH, koja je zakazana za danas, ministri bi trebalo da razmatraju izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Kako nezvanično saznajemo, radi se o izmjenama Izbornog zakona BiH koji predlaže HDZ, ali koje nemaju podršku, posebno HDZ-ovih partnera iz Federacije BiH, tako da je vjerovatno da te izmjene neće biti usvojene.

Da bi ove izmjene i dopune bile usvojene potreban je glas najmanje jednog bošnjačkog ministra, što je ipak teško očekivati s obzirom na to da su u nekoliko navrata do sada isticali da nemaju ništa protiv onoga što je nametnuo Šmit.

Što se tiče raspisivanja izbora, takođe prema nezvaničnim informacijama, oni će biti raspisani najdalje do 9. maja, i od tada počinju da teku izborni rokovi za prijavljivanje političkih partija, dostavljanje kandidatskih lista itd.

“Imamo usvojene podzakonske akte za ove izbore, gotovo sve osim onih najbitnijih, a to je odluka o raspisivanju izbora, vremenski plan, odluka o broju birača i moramo zakletvu da damo prije nego što raspišemo izbore, a to planiramo na narednoj sjednici. A sve dogovore u vezi s tim ćemo imati na kolegijumu koji predlažem da bude u utorak”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na posljednjoj sjednici koja je održana u petak.

Na toj sjednici CIK je izmijenio desetine pravilnika i uputstava, a sve s ciljem da ih uskladi s izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Između ostalog donesene su odluke o formi i sadržaju glasačkog listića, broju članova izborne komisije osnovne izborne jedinice, a usvojena je i odluka o visini naknada za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u BiH.

Na sjednici CIK-a bilo je govora i o izboru administracije, tačnije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Taj posao do sada je bio u nadležnosti lokalnih izbornih komisija, međutim nakon nametanja Izbornog zakona od strane Šmita, ta nadležnost prebačena je Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja će polovinom maja raspisati konkurs za oko 5.000 takvih pozicija.

CIK je usvojio i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija, kada je istaknuto da su u planu četiri pilot-projekta zahvaljujući donatorima te da je plan da se “pilotiraju projekti” na oko 10 odsto biračkih mjesta.

U planu su tri osnovna pilot-projekta te video-nadzor, u slučaju da se dobiju sredstva za to s obzirom na to da za taj dio projekta nije bilo donatora. Evropska unija finansiraće projekte autentifikacije birača i transmisiju rezultata, dok će optičke skenere i automatsko brojanje glasačkih listića finansirati USAID, dok će OSCE uz pomoć pojedinih ambasada finansirati projekat biometrijske identifikacije birača.

S obzirom na to da će CIK u naredni dan ili dva raspisati lokalne izbore, ključno je pitanje da li će partije, posebno one vladajuće u Republici Srpskoj, učestvovati na tim izborima jer je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Izborni zakon RS, a brojni zvaničnici iz RS tada su rekli da će Srpska sama sprovesti izbore na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Politika

PRIJEM tzv. Kosova u SE nije na dnevnom redu SASTANKA KOMINTETA MINISTARA

Prijem samoproglašenog Kosova u članstvo Savjeta Evrope nije na dnevnom redu sastanka Komiteta ministara zakazanog za 16. i 17. maj.

To je vidljivo iz dnevnog reda koji je danas objavljen na sajtu Savjeta Evrope.

Na dnevnom redu biće mjere koje Savjeta Evrope preduzima u vezi sa sukobom Rusije i Ukrajine, sprovođenje Deklaracije iz Rejkjavika usvojene na Samitu šefova država i vlada prošle godine i usvajanje Okvirne konvencije o vještačkoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, navodi Srna.

Osim toga, ministri će razmatrati rad Savjeta Evrope u oblastima poput ljudskih prava, kao i o saradnji sa EU, dok će na kraju sjednice Lihtenštajn predati predsjedavanje Komitetom Litvaniji.

Ministri spoljnih poslova će 16. maja učestvovati na svečanosti povodom obilježavanja 75 godina od osnivanja Savjeta Evrope.

Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope saopštila je 16. aprila da je usvojila preporuku da se Kosovu odobri da postane član Savjeta Evrope i odlučila da prati ispunjavanje obimne liste obaveza za pristupanje, od kojih bi pitanje formiranja Zajednice srpskih opština trebalo da bude uključeno u buduće razmatranje Komiteta ministara o zahtjevu za pristupanje Savjetu Evrope kao pristupna obaveza.

Prema proceduri, nakon usvajanja izvještaja Dore Bakojani, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope treba da uputi preporuku za prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji donosi konačnu odluku dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora.

Agencije

Nastavi čitati

Politika

DODIK SLAVI ĐURĐEVDAN! Na slavi i PATRIJARH Porfirije

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da mu je velika čast što je danas mogao da ugosti Njegovu svetost patrijarha srpskog Porfirija, koji je očitao molitvu i blagoslovio trpezu na njegovoj krsnoj slavi.

“Đurđevdan je veliki dan za moju porodicu i mene jer se okupljamo oko krsnog imena, naše vjere i tradicije. Svim domaćinima koji slave i njihovim gostima želim da proslave u dobrom raspoloženju”, napisao je Dodik na “Instagramu”.

Osim članova Dodikove porodice, na slavi u Aleksandrovcu, su i brojni gosti, uključujući i visoke zvaničnike iz političkog života, među kojima je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Svetog Velikomučenika Georgija – Đurđevdan, u spomen na dan kada je ovaj svetitelj postradao 290. godine nove ere.

Nastavi čitati

Aktuelno