Connect with us

Svijet

ŠTA KAŽU ANALITIČARI? Kako će predsjednički izbori u Rusiji uticati na rat

Analitičari kažu da će Rusija vjerovatno nastojati da povrati inicijativu u Ukrajini u vojnom pritisku tokom oštrog zimskog perioda, uoči predsjedničkih izbora u martu, na kojima sadašnji prvi čovjek Vladimir Putin traži novi mandat tokom kojeg bi ostao u Kremlju najmanje do 2030. godine.

Nakon što je godinu dana provela ukopana među snažno utvrđenom linijom fronta kako bi potisnula kontraofanzivne napore Kijeva, istraživački centar Instituta za proučavanje rata sugeriše da Rusija sada pokreće napade duž ogromne linije fronta i nastoji da povrati inicijativu.

Međutim, istraživački centar je skeptičan u pogledu uspjeha bilo kakvog zimskog pritiska Moskve. Institut za proučavanje rata napominje da Ukrajina koristi oštrije vremenske prilike da izgradi sopstvena utvrđenja u dijelovima linije fronta, “čuvajući na taj način ljudsku snagu i sredstva za buduće ofanzivne napore”, prenosi Telegraf.

“Teški vremenski uslovi su vjerovatno usporili brzinu ruskog napredovanja duž većeg dijela linije fronta, povećali ruske gubitke i dodatno narušili moral ruskih vojnika”, navodi istraživački centar.

Prema centru, uspostavljanje ukrajinskih taktičkih odbrambenih pozicija će najverovatnije ojačati sposobnosti ukrajinskih snaga da se brane od tekućih i skupih ruskih napada sa manje sopstvenih snaga i/ili uz manje žrtava u odbrani.

“Uspostavljanje ukrajinskih taktičkih odbrambenih pozicija može postati odskočna daska za buduće ukrajinske ofanzivne operacije gdje i kada ukrajinske snage odluče da ponovo pokrenu ofanzivne operacije”, dodaje centar u izvještaju.

Institut za proučavanje rata kaže da je ruskim vojnicima naređeno da pojačaju napade na ukrajinske snage uoči ruskih predsjedničkih izbora kako bi podržali Vladimira Putina.

Putin želi da njegove snage u napadu tokom najizazovnijih zimskih vremenskih uslova impresioniraju ruske glasače, dodaje institut.

“Ruske snage su pod pritiskom da u potpunosti preuzmu i održe inicijativu u prvim mjesecima 2024. prije predstojećih martovskih ruskih predsjedničkih izbora”, dodaje institut.

Analitičari kažu da Putin želi da iskoristi svoju invaziju na Ukrajinu kao središnji dio svoje predizborne kampanje. On je potvrdio da će se kandidovati na izborima u petak na ceremoniji dodjele medalja u Kremlju za vojnike.

Ruske snage napadaju grad Avdijevku u blizini Bahmuta na liniji fronta u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa od početka novembra 2023.

Rat u Ukrajini počeo je u februaru 2022. godine.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno