Šta je ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske Denis Šulić, rekao za portal SrpskaCafe o turističkoj sezoni u Srpskoj, posjetama i smještajnim kapacitetima, te o mnogim drugim pitanjima, pročitajte u nastavku:

1. Republika Srpska ove godine bilježi rekordnu sezonu, međutim koliko su dostupni podaci vjerodostojan pokazatelj, s obzirom da još uvijek nemamo centralni informacioni sistem?

Tako je. Statistički pokazatelji govore u prilog tome da Republika Srpska ostvaruje značajan rast i u broju dolazaka i u broju noćenja turista. Statistika, naravno, bilježi samo broj prijavljenih dolazaka i noćenja i ovdje možemo govoriti o tome da su ove brojke u stvarnosti dosta veće. Svjesni smo sive zone u ovoj oblasti i odmah po dolasku na mjesto ministra sam održao sastanak sa direktorom Republičke uprave za inspekcijske poslove i glavnim tržišnim inspektorom kako bismo pojačali kontrole i u trenutnim okvirima pokušali riješiti ovaj problem. Ove kontrole su dale dobre rezultate, posebno kada su u pitanju pružaoci usluga u kategoriji „stan na dan“, koji su nakon najava kontrola mahom pokrenuli postupke registracije svojih objekata. Naravno, za bolje, brže i efikasnije rješavanje problema potrebno je da i kroz zakonska rješenja obezbijedimo okvir za to i upravo zbog toga smo kroz izmjene Zakona o ugostiteljstvu definisali uvođenje Centralnog informacionog sistema. Kroz ovaj sistem ćemo u realnom vremenu imati pokazatelje o stanju i popunjenosti smještajnih kapaciteta, a kroz izmjene zakonskog okvira će i i pružaoci usluga u stanovima na dan i apartmanima biti dužni da prijavljuju boravišnu taksu za goste, a ne paušal kako je to sada slučaj.

2. Koliko nadležna inspekcija uspijeva stati u kraj pružanju neregistrovanih smještajnih kapaciteta?

Zaista moram pohvaliti saradnju koju imamo sa Republičkim inspektoratom, koji se u okviru svojih kapaciteta trudi da obuhvati i kontrole u sektoru turizma. Nažalost, zbog malog broja inspektora, a velikog obima posla jer ove kontrole vrše tržišni ispektori, nemoguće je postići dinamiku i obim kontrole koji bi bio neophodan. Ovo je, takođe, jedan od razloga zašto kroz zakon i uvođenje Centralnog informacionog sistema želimo da poboljšamo sistem direktog uvida u stanje stvari i olakšamo i rad kontrolnim ogranima.

3. Koliko je važno turističke kapacitete prilagoditi licima sa invaliditetom i koliko bi ovo uticalo na povećanje broja turističkih posjeta?

Naš cilj je da pokažemo da je Republika Srpska otvorena za sve i to je bilo i tema okruglog stola o pristupačnom turizmu, koji smo održali povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. Na tom okruglom stolu okupili smo predstavnike udruženja osoba sa različitim vidom invaliditeta, koji su nam predočili koji su to problemi sa kojima se oni susreću kada su u pitanju turizam i ugostiteljstvo. Dio tih problema je možda lako jednokratno riješiti obezbjeđivanjem pristupa ili nekim sličnim intervencijama, ali jako je mnogo problema koji zahtijevaju sistemski pristup i dugotrajni i posvećen zajednički rad na njihovom rješavanju. Ono što želim istaći jeste naša spremnost da se posvetimo ovom problemu, da zajedno radimo i da to da je Republika Srpska destinacija za sve ne bude samo fraza ili slovo na papiru već stvarnost – i kada je u pitanju smještaj, pa preko ugostiteljskih do kulturnih i sportskih sadržaja.

4. S tim u vezi, da li su planirana ulaganja u infrastrukturu smještajnih kapaciteta i prilagođavanje istih licima sa invaliditetom?

Kada su u pitanju smještajni kapaciteti, pravilnicima iz oblasti ugostiteljstva propisano je kako ugostiteljski objekti treba da obezbijede uslove za smještaj osoba s invaliditetom, odnosno na koji broj soba je neophodno da bude obezbijeđen i smještaj za ove kategorije. Nažalost, svjedoci smo malog broja objekata koji svojim kapacitetima ispunjavaju ove norme, a samim tim javlja se i problem obezbjeđivanja smještaja za osobe sa invaliditetom. U praksi se često dešavalo da postoji namjera održavanja skupova ili sportskih takmičenja za osobe sa invaliditetom na nekoj od naših destinacija, a da se zbog problema sa smještajnim kapacitetima moralo odustati od toga. Lično sam, kao i kolege u Ministarstvu trgovine i turizma, na raspolaganju svim ugostiteljima koji su spremni ili imaju namjeru da ulažu u ove smještajne kapacitete – kako bismo im pomogli u logističkom smislu, uslovima koje treba da ispune ili da ih povežemo sa potencijalnim donatorima ili investitorima.

5. Počela je zimska turistička sezona na Jahorini, kakva se zimska sezona očekuje i da li će opravdati dosadašnja ulaganja na Jahorini?

Fokus ulaganja Republike Srpske je, kada je u pitanju razvoj zimskog turizma, u proteklim godinama bio na Jahorini gdje smo, kroz značajne investicije, doprinijeli tome da olimpijska planina postane i prepoznatljiva i posjećena zimska destinacija u regionu. Sezonu smo prošlog petka otvorili prvi u regionu i prema podacima već na samom otvaranju bilo je 5.000 skijaša. Prema trenutnim vremenskim uslovima i najavama za naredni period – očekujemo da će Jahorina ove sezone oboriti sve rekorde u posjećenosti i broju skijaša koje je do sada postavila, a uz Jahorinu će ove godine zimske sadržaje imati i Igrišta i Kozara gdje, takođe, očekujemo dobru posjećenost i sigurni smo u više nego uspješnu zimsku sezonu.

6. Kampanja “Društveno odgovorni”, koliko je uspješna i kakav je odziv trgovaca i distributera?

Kampanja „Društveno odgovorni“ je kampanja koju su pokrenuli Ministarstvo trgovine i turizma i Vlada Republike Srpske u saradnji sa privrednim sektorom, kako bi omogućili građanima da namirnice kupuju po nižim cijenama. Za razliku od prethodnih mjera Vlade Republike Srpske kroz koje su ograničene marže na osnovne životne namirnice i naftu i naftne derivate koje su obavezujuće i čije je nepoštovanje podložno kontroli i sankcijama, ova kampanja je kreirana na bazi dobrovoljnog učešća privrednika, koji su uključivanjem u kampanju pokazali gest solidarnosti sa građanima, posebno onim kategorijama koje su najviše pogođene inflacijom i rastom cijena.

Drago mi je da su, prije svega, domaći proizvođači prepoznali značaj uključivanja u kampanju i kroz nju građanima ponudili dio svog asortimana sa 0% marže, te da su to prepoznali i distributeri i trgovci i da građani 45 domaćih proizvoda mogu kupiti po proizvođačkim cijenama, odnosno da su se zarade na njih odrekli svi u lancu snabdijevanja.

Uz ove proizvode distributeri snizili i cijene više stotina proizvoda, koji su na prodajnim mjestima označeni voblerima „Društveno odgovorni“, a riječ je o širokom spektru proizvoda od mesnih prerađevina, konzerviranih mesnih prerađevina i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, marmelade, konditorskih proizvoda, proizvoda za higijenu i slično koji su građanima dostupni uz cijene snižene od 10 do 50%“.

7. Kakav je Vaš stav o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljstvu?

Svoj stav sam u više navrata iznosio u javnosti, a on je da moramo stvarati zakonodavni okvir koji će pogodovati razvoju privrede, a ne biti njen kočničar. Ovdje posebno mislim na dio zakona koji je izazvao najviše polemike u javnosti, a koji se odnosi na stručnu spremu zaposlenih u ugostiteljskim objektima, gdje smo imali otpor školstva tome da omogućimo da te poslove rade i ljudi drugih stručnih sprema osim ugostiteljske. Drago mi je da smo u konačnici uspjeli da postignemo dogovor oko toga i da je zakon u takvoj formi pred poslanicima već na ovoj sjednici. Centralni informacioni sistem smo već pominjali kao ne samo način unapređenja i digitalizacije u ovoj oblasti, već i način borbe protiv sive ekonomije kroz koji ćemo raditi na uređenju prijave broja gostiju, a time i rastu prihoda u turizmu Srpske.

8. S obzirom da ste početkom godine preuzeli funkciju ministra, a sada je kraj godine, kako ste zadovoljni onim što je do sada postignuto?

Funkciju ministra sam preuzeo sredinom marta ove godine i za ovih devet mjeseci smo pokrenuli mnogo stvari i tema. Po prirodi sam takav da uvijek smatram da može i više i bolje, ali pred nama je još vremena. Tako da mogu reći – zadovoljan sam, a i dobar dio aktivnosti koje smo realizovali daće pune efekte tek u narednom periodu. Svakako, nastavkom ovih i narednim aktivnostima dodatno ćemo i građanima i privredi pokazati da u nama imaju pouzdanog partnera.

SrpskaCafe