Connect with us

Politika

SVAKI IZBORI ISTA PRIČA: Svi za izmjene, ali po svojim pravilima

Bosna i Hercegovina, kao i svih prethodnih izbornih godina, i u ovu je ušla sa pričom o izmjenama Izbornog zakona, a kako stvari sada stoje, ta priča će se tek intenzivirati, i nije poznato kako će završiti.

Prvo je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, najavio nametanje Izbornog zakona. On je 19. decembra prošle godine pozvao vlasti da izmijene taj zakon, a ako to ne urade, da će on nametnuti rješenja.

Odmah nakon toga, iz Republike Srpske rekli su da neće prihvatiti nikakvo nametanje, a nekoliko dana kasnije lideri parlamentranih stranaka koje čine vlast u Republici Srpskoj dogovorili su izradu izbornog zakona Republike Srpske. Kako su najavili, Republika Srpska sama će provoditi izbore za lokalni i republički nivo, dok će za nivo BiH, odnosno Parlamentarnu skupštinu BiH i Predsjedništvo BiH to činiti Centralna izborna komisija BiH.

U međuvremenu, Bošnjaci, odnosno SDA, u proceduru su uputili izmjene Izbornog zakona BiH koje su većinom glasova usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Tada je usvojen i zaključak da se po hitnom postupku te izmjene upute u Dom naroda.

U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH potvrđeno nam je da su usvojene izmjene Izbornog zakona stigle 8. januara, a po poslovniku trebalo bi da se stave na prvu sljedeću sjednicu. Ipak, kako su “Nezavisne novine” ranije objavile, gotovo je sigurno da će izmjene Izbornog zakona koje su prošle Predstavnički dom pasti u Domu naroda jer su protiv njih i SNSD i HDZ.

“Problem je neiskrenost, odnosno neprihvatanje stvarnosti u BiH. U svemu tome odjednom se nameće tema tehničkih izmjena Izbornog zakona. Nismo mi protiv njih, svako realan želi pravedne i demokratske izbore, ali to ne znači da preko noći treba da pristanemo na potpuno novi izborni proces. Jesmo li svjesni tehničkih mogućnosti naših birališta, svijesti naših birača”, zapitala se Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, koja dolazi iz HDZ-a, a prenose agencije.

U svu priču o Izbornom zakonu BiH upetljali su se i članovi “trojke” odnosno SDP, NiP i Naša stranka, koji su ranije podržali ono što je predložila SDA, ali su nakon sastanka sa HDZ-om rekli da je potrebno doći do domaćeg rješenja. Tada je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao da je čuo prijedlog HDZ-a u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH, ali da su i oni imali svoje stavove i prijedloge te da je mišljenje podijeljeno. Zanimljivo je da prijedlog SDA koji je usvojen u Predstavničkom domu ni na koji način ne mijenja izbor članova Predsjedništva BiH, a to je podržao i SDP, kao i ostale stranke “trojke”.

“Sve to pokazuje neodgovorno ponašanje političara. O izmjenama Izbornog zakona se raspravlja u godinama kad nema izbora, a kod nas je to praksa da u izbornoj godini pričamo o tome. Nema interresorne radne grupe, već stranke pojedinačno to rade i to je zabrinjavajuće. Bojim se da se neće desiti ništa. Ako ne reaguje visoki predstavnik, imaćemo stari način izbora”, rekao je za “Nezavisne novine” Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.

Na pitanje da li bi eventualna odluka Šmita prouzrokovala više problema s obzirom na najave iz Republike Srpske, Šehić kaže da entiteti mogu donijeti svoj zakon, ali da on mora biti u skladu sa Izbornim zakonom BiH te da je Aneksom III Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano ko će i kako provoditi izbore u BiH.

Izborni zakon u BiH komentarisala je i Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, koja je rekla da te stvari treba vratiti u normalu.

“Ovi zahtjevi koji dolaze iz Republike Srpske, da se na određen način razvije taj izborni proces su čisto zato što je i Ustavom tako rečeno koji nivo je zadužen za sprovođenje određenih izbora. To bi značilo samo da se izbori koji se odnose na lokalni nivo i izbori za republičke institucije dešavaju u okviru naše Republičke izborne komisije, a ostale stvari koje pripadaju zajedničkom nivou BiH i dalje bi bile u nadležnosti CIK-a”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da u CIK-u sjede politički obojeni ljudi, te da su određene stvari problematizovali, kršena su pravila, izmišljana neka nova ponovna brojanja itd.

Podsjećanja radi, i pred prošle opšte izbore koji su održani 2022. godine u proceduri je bilo nekoliko izmjena Izbornog zakona, od kojih su dva, i to onaj od HDZ-a i SDA, došli pred poslanike i delegate, međutim nijedan na kraju nije dobio podršku.

Politika

DRINIĆ U PRIJAKOVCIMA: Društveni dom ponovo postaje mjesto okupljanja mještana (FOTO)

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić razgovarao je sa mještanima Prijakovaca i obišao radove na obnovi krova Društvenog doma, koji će nakon završetka radova ponovo biti u funkciji i služiti kao mjesto okupljanja stanovnika ovog kraja.

Drinić je podsjetio da su sredstva za ovaj projekat bila obezbijeđena još prije dvije godine, ali da tada, zbog izostanka podrške u Skupštini grada, nisu iskorištena, zbog čega su morala biti vraćena.

– Da je tada bilo više razumijevanja i odgovornosti, danas bismo imali potpuno obnovljen objekat. Ipak, nismo odustali i danas se radovi realizuju, što pokazuje da se upornost i kontinuitet u radu na kraju isplate – poručio je Drinić.

On je istakao da je u ovom dijelu Banjaluke u prethodnom periodu realizovan niz značajnih projekata, među kojima je i podizanje spomenika žrtvama ustaškog pokolja u Duralama, te najavio nove sadržaje za mještane.

Kako je naveo, u narednom periodu planirana je izgradnja teniskih terena i prostora za šah, s ciljem dodatnog unapređenja društvenog života i sadržaja za sve generacije.

– Prijakovci zaslužuju pažnju, ulaganja i projekte koji ostaju narodu i generacijama koje dolaze – naglasio je Drinić.

Mještani su tokom razgovora ukazali na potrebe ovog kraja, a zajednička poruka bila je da se ulaganja moraju nastaviti kako bi se poboljšali uslovi života i stvorili kvalitetniji sadržaji za lokalnu zajednicu.

Nastavi čitati

Politika

SNSD NAS SIGURNIM KORACIMA VODI U NATO! Goganović sa Helezom istakao značaj Alijanse u BiH

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, sa zamjenicima Slavenom Galićem i Aleksandrom Goganovićem, u ponedjeljak 1. juna 2026. godine, u Sarajevu je u nastupnu posjetu primio novoimenovanog komandanta NATO Štaba Sarajevo (NHQSa) američkog brigadnog generala Džejmsa Faulera.

Na sastanku, na kojem je učestvovao i šef vojnopolitičkog tima NHQSa Kristijan Haupt, ministar Helez je izrazio dobrodošlicu generalu Fauleru te istakao ključnu ulogu NATO-a za mir i stabilnost regije.

„Saradnja s NATO Štabom Sarajevo za nas je izuzetno važna, jer nam pomaže u dostizanju NATO standarda i interoperabilnosti Oružanih snaga BiH sa saveznicima, na putu našeg punopravnog članstva u NATO savezu. Vama, kao novom komandantu NATO Štaba Sarajevo, naša su vrata uvijek otvorena za svaki vid saradnje. Na čelu NHQSa uvijek je američki general, a SAD je naš najveći bilateralni partner. Ta činjenica pruža uvjerenje da će Vam ova dužnost predstavljati zadovljstvo“.

Ministar Zukan Helez, spomenuo je neke od najznačajnijih programa saradnje s NATO-om. Napomenuo da je BiH jedina država koja je službeno u Akcijskom planu za članstvo (MAP) NATO-a te da je Savjet ministara BiH početkom godine usvojilo Program reformi za 2025. godinu. Kroz NATO Inicijativu gradnje odbrambenih kapaciteta (DCBI), planirano je ulaganje oko 35 miliona evra, u periodu od pet godinam za jačanje odbrane BiH, kroz devet bilateralnih projekata. Usvojen je i Individualno prilagođeni partnerski program (ITTP) za BiH za period od 2025. do 2028. godine, a lista aktivnosti saradnje sa NATO-om sadrži oko 180 događaja godišnje.

Helez je naglasio da se čine politički napori da se vojni budžet BiH podigne na dva posto bruto društvenog proizvoda, što je donedavno bio standard NATO-a, koji je sada taj zacrtani procenat podigao na četiri posto.

„U svojoj karijeri, bio sam i na komandnoj dužnosti u komandi koja se stara za standardizaciju i modernizaciju američke vojske. Znam kako je izazovno balansirati između vojnih potreba i izdvojenih novčanih sredstava. Vjerujem da će nam to moje iskustvo pomoći u našem zajedničkom radu sa Oružanim snagama BiH,“ istakao je general Fowler. On je predložio i da sastanci na najvišem vrhu NHQSa i MO BiH budu i ćešći nego su do sada bili.

U svome obraćanju, zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić naglasio je kako je Bosna i Hercegovina svojim Zakonom o odbrani izrazila svoju aspiraciju za punopravnim članstvom u NATO-u. U tom pogledu, naglasio je Galić, BiH gleda i što ponuditi samom NATO-u te podsjetio na deklarisanu jedinicu OS BiH koja je dobila visoke ocjene, i koja je spremna za učešće u mirovnim oprecijama predvođena NATO-om.

Zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Aleksandar Goganović (SNSD) je potvrdio kako je saradnja s NATO-om produktivna i dobro se odvija te da je bitna za mir i stabilnost u cijeloj regiji. S tim u vezi naglasio je važnost i međusobne saradnje u regiji Balkana, jer stabilan Balkan podrazumijeva i stabilnu Evropu, saopšteno je iz MO BiH.

(BN) Foto: MO BiH

Nastavi čitati

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Aktuelno