Connect with us

Politika

SVAKI IZBORI ISTA PRIČA: Svi za izmjene, ali po svojim pravilima

Bosna i Hercegovina, kao i svih prethodnih izbornih godina, i u ovu je ušla sa pričom o izmjenama Izbornog zakona, a kako stvari sada stoje, ta priča će se tek intenzivirati, i nije poznato kako će završiti.

Prvo je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, najavio nametanje Izbornog zakona. On je 19. decembra prošle godine pozvao vlasti da izmijene taj zakon, a ako to ne urade, da će on nametnuti rješenja.

Odmah nakon toga, iz Republike Srpske rekli su da neće prihvatiti nikakvo nametanje, a nekoliko dana kasnije lideri parlamentranih stranaka koje čine vlast u Republici Srpskoj dogovorili su izradu izbornog zakona Republike Srpske. Kako su najavili, Republika Srpska sama će provoditi izbore za lokalni i republički nivo, dok će za nivo BiH, odnosno Parlamentarnu skupštinu BiH i Predsjedništvo BiH to činiti Centralna izborna komisija BiH.

U međuvremenu, Bošnjaci, odnosno SDA, u proceduru su uputili izmjene Izbornog zakona BiH koje su većinom glasova usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Tada je usvojen i zaključak da se po hitnom postupku te izmjene upute u Dom naroda.

U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH potvrđeno nam je da su usvojene izmjene Izbornog zakona stigle 8. januara, a po poslovniku trebalo bi da se stave na prvu sljedeću sjednicu. Ipak, kako su “Nezavisne novine” ranije objavile, gotovo je sigurno da će izmjene Izbornog zakona koje su prošle Predstavnički dom pasti u Domu naroda jer su protiv njih i SNSD i HDZ.

“Problem je neiskrenost, odnosno neprihvatanje stvarnosti u BiH. U svemu tome odjednom se nameće tema tehničkih izmjena Izbornog zakona. Nismo mi protiv njih, svako realan želi pravedne i demokratske izbore, ali to ne znači da preko noći treba da pristanemo na potpuno novi izborni proces. Jesmo li svjesni tehničkih mogućnosti naših birališta, svijesti naših birača”, zapitala se Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, koja dolazi iz HDZ-a, a prenose agencije.

U svu priču o Izbornom zakonu BiH upetljali su se i članovi “trojke” odnosno SDP, NiP i Naša stranka, koji su ranije podržali ono što je predložila SDA, ali su nakon sastanka sa HDZ-om rekli da je potrebno doći do domaćeg rješenja. Tada je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao da je čuo prijedlog HDZ-a u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH, ali da su i oni imali svoje stavove i prijedloge te da je mišljenje podijeljeno. Zanimljivo je da prijedlog SDA koji je usvojen u Predstavničkom domu ni na koji način ne mijenja izbor članova Predsjedništva BiH, a to je podržao i SDP, kao i ostale stranke “trojke”.

“Sve to pokazuje neodgovorno ponašanje političara. O izmjenama Izbornog zakona se raspravlja u godinama kad nema izbora, a kod nas je to praksa da u izbornoj godini pričamo o tome. Nema interresorne radne grupe, već stranke pojedinačno to rade i to je zabrinjavajuće. Bojim se da se neće desiti ništa. Ako ne reaguje visoki predstavnik, imaćemo stari način izbora”, rekao je za “Nezavisne novine” Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.

Na pitanje da li bi eventualna odluka Šmita prouzrokovala više problema s obzirom na najave iz Republike Srpske, Šehić kaže da entiteti mogu donijeti svoj zakon, ali da on mora biti u skladu sa Izbornim zakonom BiH te da je Aneksom III Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano ko će i kako provoditi izbore u BiH.

Izborni zakon u BiH komentarisala je i Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, koja je rekla da te stvari treba vratiti u normalu.

“Ovi zahtjevi koji dolaze iz Republike Srpske, da se na određen način razvije taj izborni proces su čisto zato što je i Ustavom tako rečeno koji nivo je zadužen za sprovođenje određenih izbora. To bi značilo samo da se izbori koji se odnose na lokalni nivo i izbori za republičke institucije dešavaju u okviru naše Republičke izborne komisije, a ostale stvari koje pripadaju zajedničkom nivou BiH i dalje bi bile u nadležnosti CIK-a”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da u CIK-u sjede politički obojeni ljudi, te da su određene stvari problematizovali, kršena su pravila, izmišljana neka nova ponovna brojanja itd.

Podsjećanja radi, i pred prošle opšte izbore koji su održani 2022. godine u proceduri je bilo nekoliko izmjena Izbornog zakona, od kojih su dva, i to onaj od HDZ-a i SDA, došli pred poslanike i delegate, međutim nijedan na kraju nije dobio podršku.

Politika

GORAN LUKIĆ URUČIO DRES “Borca” najnovijem članu uprave kluba Nenadu Nešiću

Predsjednik Fudbalskog kluba Borac, Goran Lukić uručio je dres najnovijem članu uprave kluba Nenadu Nešiću.

Ministar bezbjednosti BiH, Nenad Nešić postao je član uprave Fudbalskog kluba Borac, nakon što je na mjesto predsjednika kluba izabran Goran Lukić.

Tim povodom Nešiću je uručen dres, a novi član uprave istakao je da je glavni cilj šampionska titula u Premijer ligi BiH, te plasman na evropsku scenu.

– Predsjednik FK Borac Goran Lukić uručio mi je, kao članu uprave dres kluba. Imamo cilj da Borac igra u Evropi i osvoji šampionsku titulu u Ligi. Aj Borac – napisao je Nešić na društvenim mrežama.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

UIO prodaje čokolade i dezodoranse u Banjaluci! EVO KAKO SE MOŽETE PRIJAVITI

Uprava za indirektno oporezivanje je objavila direktnu prodaju robe u Regionalnom centru Banjaluka.

Na prodaju su stotine komada komada Milka čokolade raznih okusa (haselnus, kuhfleken, noiset, oreo, pinat krisp, vakse šolade i mnogi drugi), Riter sport 119 komada, Mersi čokolada 42 komada, Hanuta riegel 3 komada, Knopers 27 komada, Rafaello 38 i drugi.

Osim čokolda na prodaju su i dezodoranski raznih proizvođača.

U ponudi su Nivea, Reksona, Aks i Dav. U ponudi su i bicevi. Dio ponude su i muške markirane patike i gležnjače.

“Razlozi za objavljivanje direktne prodaje proizilaze iz člana 15. stav 1. tačka b), jer se radi o lakokvarljivoj robi”, naveli su u pozivu.

Pravo učešća imaju sva pravna lica sa teritorije BiH koja se bave prometom predmeta direktne prodaje.

Ponude u zatvorenoj koverti se dostavljaju na Protokol sjedišta Regionalnog centra Banjaluka, najkasnije do 12:45 sati dana 26.02.2024. godine.

Nastavi čitati

Politika

NAMA SU POTREBNI PARTNERI I PRIJATELJI i u Evropskoj uniji, Americi i Kini

Poznato je da sankcije BiH prema Rusiji postoje, ma koliko se Milorad Dodik upinjao da to nije tako. Dvolično je što se Dodik žalio Putinu na opoziciju. Da li je opozicija kriva što on radi protiv Rusije, upitao je Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke.

Miličević kaže da Dodik predsjedniku Rusije priča kako je protiv Zapada, kojem se priklonio, poklonio i kleknuo pred njim na koljena.

“Ko je došao kao dašak svježeg vjetra na Balkanu u ime NATO saveza, ko je potpisao sve dokumente koji se odnose na pristupanje NATO savezu i tom NATO projektu? Ko je doveo Srpsku na rub siromaštva i propasti i za vrijeme čije vladavine je Srpsku napustio ogroman broj ljudi”, upitao je Miličević.

Navodi da Dodik posjete Rusiji koristi kako bi se igrao emocijama ljudi radi lične koristi.

“Posjete Rusiji su dobrodošle kao način održavanja dobrih odnosa prema narodu i zemlji s kojima postoji duboka i emotivna vezanost Srba, ali nije dobra Dodikova igra emocijama ljudi radi lične promocije i koristi“, rekao je Miličević.

Miličević objašnjava o kakvom se vidu manipulacija radi.

“Tokom jedne od tih posjeta prije nekoliko godina nam je, navodno, obećan povoljan kredit koji nikad nismo dobili. Prošli put nam je Dodik iz Rusije došao sa pričom da bez obzira šta se bude dešavalo na tržištu prirodnog gasa, neće doći do rasta cijena u Srpskoj da bi gas poskupio i do 100 odsto. Dakle, radi se o velikoj manipulaciji kojom se Dodik igra emocijama nas u Srpskoj zagledanih u Rusiju“, istakao je Miličević.

On je dodao da ozbiljan državnik traži prijatelje svuda u svijetu.

“Nama su potrebni partneri i prijatelji i u Evropskoj uniji, Americi i Kini i jedna ozbiljan državnik ih i tamo traži radi prosperiteta naroda koji predstavlja”, smatra Miličević.

Nastavi čitati

Aktuelno