Connect with us

Društvo

SVE IZVJESNIJE Osnivanje višeg suda BiH

Osnivanje višeg suda BiH je sve izvjesnije, što je predviđeno i zakonom o sudovima BiH, čiji je nacrt u formi konsultacija, a samo za smještaj ove institucije, prema okvirnoj procjeni, biće potrebno 49.600 KM mjesečno.

Nesporno je, kako se navodi, da će prije početka rada višeg suda biti potrebno osigurati materijalno-finansijske uslove, i to za smještaj i nabavku opreme, te upošljavanje sudija i drugog nesudijskog osoblja.

“Treba cijeniti da će viši sud imati najmanje 24 sudije i oko 96 lica nesudijske funkcije, za čiji rad je potreban kako kancelarijski prostor, tako i sudnice. Imajući u vidu smještajne kapacitete Suda BiH, ali i drugih sudova u BiH, procjena je da bi smještajni prostor, pravilno raspoređen za planirani broj osoblja, trebalo da iznosi namanje 1.600 metara kvadratnih”, ističe se u nacrtu.

Urađena je, dakle, i okvirna procjena potrebnih sredstava za uspostavljanje višeg suda.

Prema procjeni, za bruto plate i naknade sudija potrebno je izdvojiti 2.466.966 KM na godišnjem nivou. Za 96 zaposlenih koji ne obavljaju sudijsku funkciju potrebno je godišnje oko 2.868.121 KM. Ili, kad se podvuče crta, ukupno bi za plate i naknade troškova radnika trebalo 5.335.087 KM na godišnjem nivou.

Procijenjeni su i troškovi za materijal i usluge i u pitanju je cifra od 1.964.168 KM na godišnjem nivou.

Kada je riječ o opremanju višeg suda IKT opremom, procjena pokazuje da je za to potrebno 942.900 KM. Sve te stavke bi, dakle, ukupno iznosile 8.242.155 KM.

“Tom iznosu treba dodati izdatak za smještajni prostor, koji nije namjenski obezbijeđen, te ukupnom novčanom iznosu treba dodati zakupninu poslovnog prostora koja iznosi najmanje 30 KM mjesečno po kvadratnom metru, što iznosi 49.600 KM na mjesečnom nivou, odnosno 1.041.600 KM”, ističe se u nacrtu, te se dodaje da bi ukupna sredstva, na kraju, iznosila 9.283.755 KM.

Naravno, početkom rada višeg suda prestaje s radom Apelaciono odjeljenje Suda BiH koje sada vrši drugostepenu nadležnost u tom sudu. Gašenjem Apelacionog odjeljenja donekle bi se našla sredstva za formiranje nove sudske institucije.

“Sredstva za finansiranje Suda BiH su već osigurana, te se usvajanjem ovog zakona ukida Apelaciono odjeljenje Suda BiH, čime su u biti u budućnosti dobrim dijelom pokrivena finansijska sredstva za rad višeg suda, ali koje je u ovom momentu teško procijeniti”, istaknuto je u nacrtu.

Naglašeno je da domaći, ali i međunarodni pravni akti opravdavaju pravo da o žalbi odluči viši sud, odnosno drugi nezavisan i nepristrasan sud.

“Venecijanska komisija je na svojoj 91. plenarnoj sjednici 2012. godine usvojila Mišljenje o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosuđa u BiH i naglasila potrebu uspostavljanja posebnog suda, kao drugostepenog suda za preispitivanje odluka usvojenih od strane Suda BiH, koji bi bio nezavisan i stvorio veći stepen povjerenja u pravičnost njegovih presuda i uopšteno u pravosudni sistem”, ističe se u nacrtu.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) su potvrdili da su 15. septembra primili dopis Ministarstva pravde BiH u kojem se traži dostavljanje mišljenja o Nacrtu zakona o sudovima BiH.

“Stalna komisija za legislativu VSTS-a planira razmotriti ovo pitanje na sastanku koji je zakazan za 2. novembar”, kažu iz VSTS BiH za “Nezavisne novine”.

Iz Ministarstva pravde BiH su nam rekli da se viši sud na nivou BiH, kao drugostepena instanca, osniva zakonom o sudovima BiH, koji je tema mnogih radnih sastanaka u oblasti pravosuđa, tako i strukturalnog dijaloga.

Kako su istakli, nakon višegodišnjeg rada na tekstu Nacrta zakona o sudovima BiH, Ministarstvo pravde BiH je radnu verziju teksta dostavilo Venecijanskoj komisiji s molbom da se razmatra na prvoj narednoj sjednici. Takođe, kako dodaju, Nacrt zakona o sudovima BiH dostavljen je relevantnim institucijama na davanje komentara i sugestija, te se sprovode javne konsultacije.

“Tek po usvajanju ovog zakona može se pristupiti faktičkom osnivanju suda, jer su tek zakonom stvorene pretpostavke za njegovo osnivanje. Kada će zakon o sudovima BiH biti usvojen, ovisi od volje parlamentarne većine u Parlamentarnoj skupštini BiH, s tim da ističemo da Ministarstvo pravde BiH čini sve da tekst Nacrta zakona, usklađenog s međunardnim standardima, što prije uputi u proceduru usvajanja”, kažu iz Ministarstva pravde BiH.

Related Topics:

Društvo

UVOZ MUNJEVITO RASTE, IZVOZ STRMOGLAVO PADA! Pijemo vodu iz Slovenije, jedemo pasulj iz ARGENTINE

Ukupan obim trgovinske razmjene BiH u prvom kvartalu ove godine iznosio je 10,9 milijardi KM i u odnosu na isti period prošle godine manji je za 308,7 miliona maraka, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH.

Posebno zabrinjava što je vrijednost izvoza iznosila 3,95 milijardi, što je za čak 560 miliona KM manje u odnosu na period januar – mart 2023.

Istovremeno, uvoz i dalje raste, iznosio je 6,94 milijarde maraka i veći je za 252 miliona u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

Pad industrijske proizvodnje, nikoga ne zabrinjava, kaže ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić, te naglašava da se pad izvoza ne može pravdati samo manjom potražnjom na tržištu EU, prenosi Avaz.

– Industrija u FBiH je jača, izvoznici ne negoduju jer za kvalitetnim proizvodom ipak ne pada potražnja. Međutim, na osnovu podataka u vezi sa zemljama s kojima najviše trgujemo vidimo da se nešto dešava i u domaćoj proizvodnji. Pad izvoza ne mora značiti da je pala potražnja tamo, možda je pala ponuda kod nas. Neki su zatvorili, neki otpuštali, pogledajte broj blokiranih računa kod CBBiH – kaže Cenić.

Nova politička kriza, tenzije, zveckanje oružjem, prijetnje sukobima, sasvim sigurno će dodatno unazaditi bh. ekonomiju, a život građana učiniti težim.

– Svakoj zemlji treba proizvodnja, ali naši privrednici razmišljaju da li i da okreče, a kamoli da dalje investiraju. Odustaju čak i od kredita.

Strane investicije donose nova znanja i tehnologije, ali mene najviše brine pad domaćih investicija, jer svako ulaganje u proizvodnju rezultate donosi dugoročno.

– Zato nam je ova politička retorika ne kamen, nego najteži nakovanj oko vrata. Takve politike, igre i manipulacije doprinose stanju u kojem zaista ništa nećemo imati. Ja se svaki dan čudim koliko su se neznanje i zlo proširili, dobro je da još i hljeba imamo – ističe Cenić.

Posljedice nesigurnosti već se osjete u svakodnevnom životu, ali i privredi.

Nastavi čitati

Društvo

GIGANT! Lidl u BiH gradi objekat vrijedan čak 200 MILIONA KM

Predstavnici kompanije Lidl će 23. maja svečano postaviti kamen temeljac za izgradnju prvog logističko-distributivnog centra njemačkog giganta u BiH.

Riječ je o centru čija je gradnja praktično već počela na lokaciji Lepenica, između Sarajeva i Kiseljaka, o čemu je BiznisInfo.ba ranije pisao.
Ono što je zanimljivo i što je nova informacija, jeste da će gradnja samo ovog objekta koštati čak 100 miliona evra. Riječ je o ključnom objektu za poslovanje kompanije Lidl u Bosni i Hercegovini.
Ovaj logistički centar će biti ključna karika u distribuciji proizvoda koji se nalaze na policama Lidlovih prodavnica. Prostiraće se na 60.000 metara kvadratnih, odnosno na površini od osam fudbalskih terena. Kapacitet će biti 40.000 paletnih mjesta.

Planirani rok završetka radova je decembar 2025. godine.

Aktivnosti u punom jeku
Inače, aktivnosti su u punom jeku i radi se punom parom na pripremi i gradnji nekoliko marketa, zapošljavanju i obuci radnika itd. Mnogi građani već rade u Lidlu, a neki od njih prolaze obuku u okviru Lidla u nekoj od država u kojima ova kompanija posluje.

Firma Lidl BH nedavno je povećala kapital na 216 miliona KM, s obzirom da pripremaju sve više lokacija na kojima će biti njihovi objekti. Zasad je u potpunosti izgrađen objekat u Bijeljini.

Prije nekoliko dana počela je gradnja prvog maloprodajnog objekta u Sarajevu, u ulici Džemala Bijedića, a BiznisInfo.ba je otkrio da je Lidl kupio i parcele u Vogošći i Lukavici.

Počela je i gradnja marketa u Gračanici kao i u Mostaru.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno, HLADNIJE, povremeno sa kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje svježije i oblačno vrijeme, povremeno sa kišom i dnevnom temperaturom do 26 stepeni Celzijusovih.

Na jugu i sjeverozapadu biće malo toplije sa sunčanim periodima i povremeno slabom kišom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 14, na jugu do 17 stepeni, a dnevna od 15 do 26, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura.

Nastavi čitati

Aktuelno