Connect with us

Društvo

SVE IZVJESNIJE Osnivanje višeg suda BiH

Osnivanje višeg suda BiH je sve izvjesnije, što je predviđeno i zakonom o sudovima BiH, čiji je nacrt u formi konsultacija, a samo za smještaj ove institucije, prema okvirnoj procjeni, biće potrebno 49.600 KM mjesečno.

Nesporno je, kako se navodi, da će prije početka rada višeg suda biti potrebno osigurati materijalno-finansijske uslove, i to za smještaj i nabavku opreme, te upošljavanje sudija i drugog nesudijskog osoblja.

“Treba cijeniti da će viši sud imati najmanje 24 sudije i oko 96 lica nesudijske funkcije, za čiji rad je potreban kako kancelarijski prostor, tako i sudnice. Imajući u vidu smještajne kapacitete Suda BiH, ali i drugih sudova u BiH, procjena je da bi smještajni prostor, pravilno raspoređen za planirani broj osoblja, trebalo da iznosi namanje 1.600 metara kvadratnih”, ističe se u nacrtu.

Urađena je, dakle, i okvirna procjena potrebnih sredstava za uspostavljanje višeg suda.

Prema procjeni, za bruto plate i naknade sudija potrebno je izdvojiti 2.466.966 KM na godišnjem nivou. Za 96 zaposlenih koji ne obavljaju sudijsku funkciju potrebno je godišnje oko 2.868.121 KM. Ili, kad se podvuče crta, ukupno bi za plate i naknade troškova radnika trebalo 5.335.087 KM na godišnjem nivou.

Procijenjeni su i troškovi za materijal i usluge i u pitanju je cifra od 1.964.168 KM na godišnjem nivou.

Kada je riječ o opremanju višeg suda IKT opremom, procjena pokazuje da je za to potrebno 942.900 KM. Sve te stavke bi, dakle, ukupno iznosile 8.242.155 KM.

“Tom iznosu treba dodati izdatak za smještajni prostor, koji nije namjenski obezbijeđen, te ukupnom novčanom iznosu treba dodati zakupninu poslovnog prostora koja iznosi najmanje 30 KM mjesečno po kvadratnom metru, što iznosi 49.600 KM na mjesečnom nivou, odnosno 1.041.600 KM”, ističe se u nacrtu, te se dodaje da bi ukupna sredstva, na kraju, iznosila 9.283.755 KM.

Naravno, početkom rada višeg suda prestaje s radom Apelaciono odjeljenje Suda BiH koje sada vrši drugostepenu nadležnost u tom sudu. Gašenjem Apelacionog odjeljenja donekle bi se našla sredstva za formiranje nove sudske institucije.

“Sredstva za finansiranje Suda BiH su već osigurana, te se usvajanjem ovog zakona ukida Apelaciono odjeljenje Suda BiH, čime su u biti u budućnosti dobrim dijelom pokrivena finansijska sredstva za rad višeg suda, ali koje je u ovom momentu teško procijeniti”, istaknuto je u nacrtu.

Naglašeno je da domaći, ali i međunarodni pravni akti opravdavaju pravo da o žalbi odluči viši sud, odnosno drugi nezavisan i nepristrasan sud.

“Venecijanska komisija je na svojoj 91. plenarnoj sjednici 2012. godine usvojila Mišljenje o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosuđa u BiH i naglasila potrebu uspostavljanja posebnog suda, kao drugostepenog suda za preispitivanje odluka usvojenih od strane Suda BiH, koji bi bio nezavisan i stvorio veći stepen povjerenja u pravičnost njegovih presuda i uopšteno u pravosudni sistem”, ističe se u nacrtu.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) su potvrdili da su 15. septembra primili dopis Ministarstva pravde BiH u kojem se traži dostavljanje mišljenja o Nacrtu zakona o sudovima BiH.

“Stalna komisija za legislativu VSTS-a planira razmotriti ovo pitanje na sastanku koji je zakazan za 2. novembar”, kažu iz VSTS BiH za “Nezavisne novine”.

Iz Ministarstva pravde BiH su nam rekli da se viši sud na nivou BiH, kao drugostepena instanca, osniva zakonom o sudovima BiH, koji je tema mnogih radnih sastanaka u oblasti pravosuđa, tako i strukturalnog dijaloga.

Kako su istakli, nakon višegodišnjeg rada na tekstu Nacrta zakona o sudovima BiH, Ministarstvo pravde BiH je radnu verziju teksta dostavilo Venecijanskoj komisiji s molbom da se razmatra na prvoj narednoj sjednici. Takođe, kako dodaju, Nacrt zakona o sudovima BiH dostavljen je relevantnim institucijama na davanje komentara i sugestija, te se sprovode javne konsultacije.

“Tek po usvajanju ovog zakona može se pristupiti faktičkom osnivanju suda, jer su tek zakonom stvorene pretpostavke za njegovo osnivanje. Kada će zakon o sudovima BiH biti usvojen, ovisi od volje parlamentarne većine u Parlamentarnoj skupštini BiH, s tim da ističemo da Ministarstvo pravde BiH čini sve da tekst Nacrta zakona, usklađenog s međunardnim standardima, što prije uputi u proceduru usvajanja”, kažu iz Ministarstva pravde BiH.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Tmurno, ponegdje slaba kiša i snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se nastavlja tmurno, ponegdje i maglovito vrijeme, sa kišom na istoku i sjeveroistoku, a na planinama na istoku sa slabim snijegom.

Na jugu je ujutro moguća slaba kiša, a tokom dana biće suvo uz sunčane periode i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova ili promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Јutarnja temperatura vazduha od tri do šest, na jugu oko devet, u višim predjelima od nule, a najviša dnevna od pet do devet, na jugu do 15, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno