Connect with us

Politika

SVE ŠTO JE BITNO GUNUTO U STRANU! Šta radi politički vrh BiH

Sjećate li se onih nekoliko “zlatnih” mjeseci kada BiH nije bila u političkoj krizi, nego su njeni zvaničnici složno, punom parom, radili na povećanju životnog standarda, ubrzanom evropskom putu i ostalim ključnim temama? Ne?

S razlogom, jer se nije ni desilo, zato što su prepucavanja i bacanje otrovnih strelica način funkcionisanja ovdašnje politike, čiji akteri neumorno svako rješenje guraju u ambis, a onda ga iz te rupe bez dna, navodno, pokušavaju izvući.

Kao malo gdje, politika se ovdje uglavnom bavi sama sobom, a vrijeme prolazi u neizvjesnosti, dok svi mi zajedno gubimo dane i godine čekajući bolje sutra.

Nermina Mujagić, redovna profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na odsjecima politologije i komunikologije, kaže da se ovdje ne radi o krizi, nego o proizvodnji krize.

“Naši političari proizvode krizu, jer oni samo na taj način ostaju na vlasti. Istovremeno, onaj ko pali kuću, javlja se kao neko ko gasi požar. To je neoliberalni oblik vladavine, koji nije dobar, koji skraćuje fundamentalna ljudska prava i slobode. Tako da, od Dejtona pa naovamo, a vjerovatno i ranije, ja ne znam da li smo imali godinu-dvije političke stabilnosti, odnosno nade da bismo mogli izaći iz ovog pakla u kojem se nalazimo”, rekla je Mujagićeva za “Nezavisne novine”.

Akademik Slavo Kukić kaže, kada je riječ o domaćoj političkoj klasi, da se ne može govoriti o periodima koji su obilovali zajedničkim guranjem kola, kako bi to za rezultat imalo bolji život, manju želju da se ode iz BiH itd., s tim što je, tvrdi, pozitivan trend mogao biti zabilježen između 2000. do 2006. u vrijeme visokih predstavnika Volfganga Petriča i Pedija Eštaduna.

Prema njegovim riječima, taj pozitivan trend desio se isključivo zahvaljujući neustezanju tih visokih predstavnika da posegnu za bonskim ovlaštenjima.

“Onog časa kada je svijet odlučio u najznačajnijoj mjeri odustati od korištenja bonskih ovlasti, odnosno kako je vrijeme odmicalo od 2006. godine, BiH je imala sve naglašenije regresivne trendove, odnosno sve uočljivije pozivanje na nacionalne interese Srba, Hrvata i Bošnjaka, a koje je korišteno kao paravan za različite kriminogene radnje i bogaćenje ljudi na najisturenijim državnim političkim pozicijama. Koristeći nacionalno kao paravan za vlastito bogaćenje, oni su istodobno doprinosili radikalizaciji političke situacije, koja je njima bila garant očuvanja vlastite pravne sigurnosti i garant da neće biti izvedeni pred sud pravde”, kaže Kukić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, danas je ta radikalizacija definitivno dosegla tačku kada nije moguće uopšte računati da bi se domaćim potencijalima išta moglo promijeniti.

Politički analitičar Nebojša Tojagić kaže: “BiH, kada nije u ratu, onda je u krizi.”

“I zaista se mi od rata naovamo nalazimo u političkim krizama koje se od prethodnih razlikuju samo imenom i nekim pojavnim oblicima, dok nam je ekonomska kriza konstanta. Ovdje je najveći problem što se ratovi ne završavaju, a požari ne gase, nego u praksi imamo slučajeve da se vatra gura pod tepih samo da se ne vidi – a pod tepihom nam se rasplamsavaju i Sejdić, i Finci, i evropska budućnost i približavanje EU i preuzete obaveze na tom putu na koje smo zaboravili onog dana kada smo preuzeli obavezu da ih ispunjavamo”, rekao je Tojagić za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, prema njegovim riječima, posebno kada su nacionalne teme, “imamo slučaj da se ulje svjesno ili nesvjesno doliva na vatru kako bi požar bio veći, a stradalnici i heroji porasli u očima građana najčešće ili po pravilu u vrijeme izbora”. Tojagić dodaje da su možda i izbori u ritmu od svake dvije godine krivi što mi imamo stalnu krizu.

“Trenuto nam je problem svih problema visoki predstavnik, a vjerujem da velika većina građana i ne zna koji je razlog sukoba i koja je njegova odluka prelila čašu strpljenja i prouzrokovala da se njegove odluke više neće objavljivati u ‘Službenom glasniku’. Taj problem doveo je do nove homogenizacije naroda odlučnog u namjeri da zaštiti lik i djelo predsjednika RS Milorada Dodika. U takvoj podjeli uloga Dodik je zaštitnik nacionalnih interesa, a svi oni koji to ne vide ili vide drugačije su u službi Zapada, Sarajeva…”, kaže Tojagić.
Nezavisne

Related Topics:

Politika

Dodik osudio napad u kojem je oštećena kuća POVRATNIČKE PORODICE

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osudio je napad u kojem je oštećena kuća povratničke porodice u Gacku i zatražio hitnu akciju u pronalasku počinioca.

Dodik je naveo da je tim povodom razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Sinišom Karanom.

“Zatražio sam hitnu akciju u pronalaženju napadača”, napisao je Dodik na mreži “X”.

Policija u Gacku izvršila je uviđaj na kući u mjestu Gračanica nakon što je vlasnik prijavio oštećenje prozorskog stakla i radi na utvrđivanju okolnosti koje su dovele to toga, saopštila je Policijska uprava Trebinje.

“Policijski službenici su utvrdili da je u kući u kojoj, prema riječima lica koje je prijavilo niko ne živi, oštećeno jedno prozorsko staklo upotrebom vatrenog oružja”, navodi se u policijskom saopštenju

Nastavi čitati

Politika

UMJESTO OSTAVKI, gradovi u Srpskoj traže SAGLASNOST CIK-a

Iako je Vlada Republike Srpske pozvala članove lokalnih administracija u Republici Srpskoj da podnesu ostavke, lokalne zajednice kao što su Prnjavor i Gradiška od CIK-a BiH tražile su saglasnost za imenovanje novih članova u lokalne izborne komisije.

Na sjednici CIK-a koja je u toku, Centralna izborna komisija BiH dala je saglasnost na odluku Skupštine grada Gradiška za imenovanje Nataše Savić kao člana Gradske izborne komisije Gradiška, a saglasnost CIK-a za imenovanje članoca Gradske izborne komisije tražila je i Skupština grada Prnjavora i CIK je tu saglasnost dao za imenovanje tri člana.

Podsjećanja radi, nakon što je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika nametuno izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, Vlada Republike Srpske održala je sjednicu i pozvala članove lokalnih izbornih komisija da podnesu ostavke jer kako su tada izjavljivali zvaničnici Republike Srpske, sertifikati CIK-a im neće vrijediti ništa. U to vrijeme predložen je i Izborni zakon Republike Srpske, a u nekoliko navrata je isticano da će Republika Srpska sama sprovesti izbore, međutim u posljednje vrijeme, to se gotovo i ne spominje, a lokalne zajednice širom Republike Srpske u svojim budžetima planiraju novac od Centralne izborne komisije BiH za sprovođenje lokalnih izbora.

Već tada, opozicija je govorila da to ne treba raditi, pozivajući svoje članove da ne podnose ostavke, a samo su članovi Republičke izborne komisije Republike Srpske podnijeli ostavke, međutim te ostavke još uvijek nisu prošle proceduru pred Narodnom skupštinom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

CIK RASPISUJE LOKALNE IZBORE: Liste kandidata početkom jula

U narednim danima, Centralna izborna komisija BiH, vjerovatno u ponedjeljak, 6. maja, donijeće odluku o raspisivanju lokalnih izbora i od tada počinje da curi vrijeme utvrđeno Izbornim zakonom BiH do kada političke partije treba da prijave učešće na izborima i dostave liste.

I rok za odluku o raspisivanju lokalnih izbora utvrđen je Izbornim zakonom, gdje je precizirano da se izbori raspisuju 150 dana prije dana održavanja izbora. S obzirom na to da je Izbornim zakonom precizirano da se izbori na svim nivoima vlasti u BiH održavaju prve nedjelje u oktobru, CIK će lokalne izbore raspisati za 6. oktobar ove godine.

Kada je riječ o ostalim rokovima, prema Izbornom zakonu BiH, od donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora, u roku od 15 dana, institucije BiH treba da osiguraju sredstva. S obzirom na to da je CIK-u obezbijeđeno već 7,4 miliona KM, a da su najavili dodatni zahtjev, Savjet ministara BiH do 21. maja moraće obezbijediti još novca.

Dalje, što se tiče važnijih stvari, politička stranka prijavu za ovjeru učešća na izborima CIK-u podnosi 135 dana prije dana izbora, dakle, to bi političke stranke trebalo da urade do 21. maja, dok koalicija prijavu za ovjeru podnosi najkasnije 110 dana prije dana izbora, odnosno do 10. juna. Nakon podnošenja prijave, CIK najkasnije u roku od 15 dana ovjerava prijavu političke partije za učešće na izborima.

“Kandidatske liste političkih stranaka, liste nezavisnih kandidata i koalicija moraju se podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 90 dana prije dana izbora”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, što u praksi znači da će imena kandidata na listama biti poznata tek početkom jula, jer političke partije imaju rok do 6. jula da dostave liste svojih kandidata.

Nakon što budu dostavljene liste, sljedeća bitna faza je postupak ovjeravanja lista, i Centralna izborna komisija BiH najkasnije 25 dana nakon što joj je kandidatska lista podnesena, pregleda i ovjerava ili odbija kandidate na listi.

“Nakon ovjeravanja podnesenih kandidatskih lista CIK objavljuje kandidatsku listu sa nazivima ovjerenih političkih stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i lista nezavisnih kandidata za svake izbore, prema redoslijedu koji se dobije žrijebanjem. Kandidatske liste objavljuju se u službenim glasilima najkasnije 45 dana prije dana izbora. Kandidatske liste se takođe izlažu na biračkim mjestima i objavljuju u sredstvima javnog informisanja”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Mjesec dana do izbora počeće i izborna kampanja, koja traje do 24 sata prije održavanja samih izbora, kada počinje izborna ćutnja. U tom periodu izborne kampanje, koja traje mjesec dana, političke partije i pojedinci mogu plaćati oglašavanje, koje je inače zabranjeno i smatra se preuranjenom kampanjom koja je kažnjiva zakonom.

Što se tiče biračkih spiskova, na osnovu podataka u evidenciji Centralnog biračkog spiska, CIK za svaku izbornu jedinicu izrađuje izvod koji sadrži podatke o svim biračima sa pravom glasa za tu osnovnu izbornu jedinicu, koji se opštinskoj izbornoj komisiji dostavlja najkasnije u roku od 20 dana prije dana održavanja izbora.

Rokovi predviđeni Izbornim zakonom BiH govore i o biračkim mjestima, koja opštinske i gradske izborne komisije moraju odrediti najkasnije 65 dana prije dana izbora.

“Opštinska izborna komisija, neposredno nakon određivanja biračkih mjesta, podnosi spisak lokacija biračkih mjesta Centralnoj izbornoj komisiji BiH. CIK BiH može promijeniti lokaciju biračkog mjesta ako utvrdi da nije pogodna za glasanje”, navodi se u Izbornom zakonu u kojem se piše i da opštinska izborna komisija najkasnije 15 dana prije dana izbora objavljuje koja su biračka mjesta određena za glasanje i gdje birači mogu glasati.

Podsjećanja radi, osim “aktuelnog” Izbornog zakona BiH, koji je na snazi, a koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika i po kojem će CIK raspisati izbore, u opticaju su još najmanje tri teksta.

Savjet ministara BiH na sjednici 7. maja trebalo bi da razmatra izmjene Izbornog zakona BiH, dok se u Domu naroda nalaze izmjene Izbornog zakona BiH koje su prethodno usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U opticaju je i Izborni zakon Republike Srpske koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, koji još nije stupio na snagu, a najviši zvaničnici Republike Srpske do sada su u nekoliko navrata isticali da će izbore organizovati po Izbornom zakonu Republike Srpske, a ne po nametnutom Izbornom zakonu BiH.

CIK razmatra uputstvo o novim tehnologijama
Centralna izborna komisija BiH održaće u petak (3. maja) sjednicu, na kojoj će donijeti niz odluka neophodnih za održavanje izbora u oktobru ove godine, između ostalog i onu o visini novčane naknade članovima biračkih odbora.

Osim toga, CIK bi trebalo da usvoji i pravilnik o sprovođenju izbora u BiH te pravilnik o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom procesu. Takođe, članovi CIK-a razmatraće i pravilnik o predizbornim i postizbornim finansijskim izvještajima političkih stranaka, zatim uputstvo o postupku otvaranja i korištenja posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, kao i uputstvo o izgledu i načinu ispunjavanja obrazaca izjave o imovinskom stanju.

Članovi Centralne izborne komisije BiH razmatraće i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija.

Nastavi čitati

Aktuelno