Connect with us

Politika

SVE ŠTO JE BITNO GUNUTO U STRANU! Šta radi politički vrh BiH

Sjećate li se onih nekoliko “zlatnih” mjeseci kada BiH nije bila u političkoj krizi, nego su njeni zvaničnici složno, punom parom, radili na povećanju životnog standarda, ubrzanom evropskom putu i ostalim ključnim temama? Ne?

S razlogom, jer se nije ni desilo, zato što su prepucavanja i bacanje otrovnih strelica način funkcionisanja ovdašnje politike, čiji akteri neumorno svako rješenje guraju u ambis, a onda ga iz te rupe bez dna, navodno, pokušavaju izvući.

Kao malo gdje, politika se ovdje uglavnom bavi sama sobom, a vrijeme prolazi u neizvjesnosti, dok svi mi zajedno gubimo dane i godine čekajući bolje sutra.

Nermina Mujagić, redovna profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na odsjecima politologije i komunikologije, kaže da se ovdje ne radi o krizi, nego o proizvodnji krize.

“Naši političari proizvode krizu, jer oni samo na taj način ostaju na vlasti. Istovremeno, onaj ko pali kuću, javlja se kao neko ko gasi požar. To je neoliberalni oblik vladavine, koji nije dobar, koji skraćuje fundamentalna ljudska prava i slobode. Tako da, od Dejtona pa naovamo, a vjerovatno i ranije, ja ne znam da li smo imali godinu-dvije političke stabilnosti, odnosno nade da bismo mogli izaći iz ovog pakla u kojem se nalazimo”, rekla je Mujagićeva za “Nezavisne novine”.

Akademik Slavo Kukić kaže, kada je riječ o domaćoj političkoj klasi, da se ne može govoriti o periodima koji su obilovali zajedničkim guranjem kola, kako bi to za rezultat imalo bolji život, manju želju da se ode iz BiH itd., s tim što je, tvrdi, pozitivan trend mogao biti zabilježen između 2000. do 2006. u vrijeme visokih predstavnika Volfganga Petriča i Pedija Eštaduna.

Prema njegovim riječima, taj pozitivan trend desio se isključivo zahvaljujući neustezanju tih visokih predstavnika da posegnu za bonskim ovlaštenjima.

“Onog časa kada je svijet odlučio u najznačajnijoj mjeri odustati od korištenja bonskih ovlasti, odnosno kako je vrijeme odmicalo od 2006. godine, BiH je imala sve naglašenije regresivne trendove, odnosno sve uočljivije pozivanje na nacionalne interese Srba, Hrvata i Bošnjaka, a koje je korišteno kao paravan za različite kriminogene radnje i bogaćenje ljudi na najisturenijim državnim političkim pozicijama. Koristeći nacionalno kao paravan za vlastito bogaćenje, oni su istodobno doprinosili radikalizaciji političke situacije, koja je njima bila garant očuvanja vlastite pravne sigurnosti i garant da neće biti izvedeni pred sud pravde”, kaže Kukić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, danas je ta radikalizacija definitivno dosegla tačku kada nije moguće uopšte računati da bi se domaćim potencijalima išta moglo promijeniti.

Politički analitičar Nebojša Tojagić kaže: “BiH, kada nije u ratu, onda je u krizi.”

“I zaista se mi od rata naovamo nalazimo u političkim krizama koje se od prethodnih razlikuju samo imenom i nekim pojavnim oblicima, dok nam je ekonomska kriza konstanta. Ovdje je najveći problem što se ratovi ne završavaju, a požari ne gase, nego u praksi imamo slučajeve da se vatra gura pod tepih samo da se ne vidi – a pod tepihom nam se rasplamsavaju i Sejdić, i Finci, i evropska budućnost i približavanje EU i preuzete obaveze na tom putu na koje smo zaboravili onog dana kada smo preuzeli obavezu da ih ispunjavamo”, rekao je Tojagić za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, prema njegovim riječima, posebno kada su nacionalne teme, “imamo slučaj da se ulje svjesno ili nesvjesno doliva na vatru kako bi požar bio veći, a stradalnici i heroji porasli u očima građana najčešće ili po pravilu u vrijeme izbora”. Tojagić dodaje da su možda i izbori u ritmu od svake dvije godine krivi što mi imamo stalnu krizu.

“Trenuto nam je problem svih problema visoki predstavnik, a vjerujem da velika većina građana i ne zna koji je razlog sukoba i koja je njegova odluka prelila čašu strpljenja i prouzrokovala da se njegove odluke više neće objavljivati u ‘Službenom glasniku’. Taj problem doveo je do nove homogenizacije naroda odlučnog u namjeri da zaštiti lik i djelo predsjednika RS Milorada Dodika. U takvoj podjeli uloga Dodik je zaštitnik nacionalnih interesa, a svi oni koji to ne vide ili vide drugačije su u službi Zapada, Sarajeva…”, kaže Tojagić.
Nezavisne

Related Topics:

Politika

ALEKSANDRA PANDUREVIĆ: Imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a

Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, oštro je kritikovala rukovodstvo stranke i njenog predsjednika Branka Blanušu, optužujući ga za kršenje Statuta i loš izborni rezultat, upozorivši da bi naredna sjednica Glavnog odbora mogla biti posljednja u sadašnjem sastavu.

Pandurevićeva kaže da se nakon izbora trebalo krenuti u pravcu konsolidacije i dobre analize grešaka i propusta, ali da se umjesto toga krenulo u nestatutarno djelovanje i dalje razvaljivanje Srpske demokratske stranke “po pitanju podvala koje vuče Blanuša u Bijeljini”.

Na pitanje da li ona ostaje u SDS-u, odgovorila je da je iz stranke niko ne može istjerati, ali da ne mora biti aktivna.

“Moje ljudsko dostojanstvo mi ne dozvoljava da budem dio stalnih kršenja Statuta. Statut je u slučaju Bijeljine prekršen i kod isključenja gospodina Petrovića i kod formiranja povjerenika i povjereništva”, kazala je za Klix.

Kazala je da ne želi da učestvuje u organima u kojima se sprovodi diktatura.

“Nažalost, imamo diktaturu”

“U ovom momentu, nažalost, imamo diktaturu. Bolje rečeno, imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a”, rekla je Pandurevićeva, dodajući da su nestatutarni bili i izbor kandidata za člana Predsjedništva BiH i formiranje lista.

Kao izlaz iz krize predlaže poništavanje svih nestatutarnih odluka, prije svega onih o Bijeljini, ostavke cijelog Predsjedništva stranke i to da privremeni organ provede nove izbore u stranci.

Blanuša, kaže, to ne može voditi.

Pandurevićeva je iznijela i sumnju da je isključenje Ljubiše Petrovića dio dogovora sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

“Ja se nakon svega pitam da li je glava Ljubiše Petrovića odsječena da bismo pravili kombinatorike s Miloradom Dodikom. Ja zaista imam sumnje da je ovo dio dogovora s Miloradom Dodikom, da mu se isporuči Bijeljina za nešto drugo”, rekla je za Klix.

Dodala je da ne pristaje da se stranka “prodaje i razvaljuje radi nekih fotelja koje u izmaglici nudi Milorad Dodik”.

Pandurevićeva kaže da je poraz bio predvidiv.

“Ako imate kandidata za predsjednika kojeg dva mjeseca nema u medijima, koji ne otvara nijednu temu… Nije u predizbornoj kampanji samo plaćeno, ako vi otvorite neku kvalitetnu temu, sami vas mediji zovu. Naš kandidat od 1. jula do 5. oktobra nije postojao u javnosti”, rekla je ona.

O odnosima sa Blanušom

Tvrdi da je Blanušu više puta upozoravala da će izgubiti izbore, i lično i u dva pisma.

Kaže da su ga članovi Gradskog odbora u Bijeljini još 23. juna upozorili da loše stoji među biračima i predložili da kandidaturu prepusti Milanu Miličeviću ili Ljubiši Petroviću.

“Gospodin Blanuša nam je tada rekao da će se ta trakavica zaboraviti za tri mjeseca”, rekla je, misleći na dugo nagađanje o kandidaturi lidera PSS-a Draška Stanivukovića.

Kampanju je ocijenila kao nevidljivu i bez jasnih poruka biračima. Kao najveću grešku navodi Blanušin odlazak kod Dodika tokom kampanje.

“Sa režimom se ne sarađuje. Kad su u pitanju neke politike, može se podržati, ali nema razloga da se zbog toga grlimo i ljubimo s Miloradom Dodikom. Milorad Dodik koga god zagrli, i uguši ga”, rekla je.

Taj potez pripisuje Blanušinom političkom neiskustvu i naivnosti, ali i tome što odluke donosi sam.

“Da je bilo koga pitao od članova Predsjedništva za taj odlazak kod Dodika, ja vam garantujem da bi mu svi rekli da to ne radi”, kazala je, dodajući da je, ako stranci nisu davana sredstva iz budžeta, trebalo zakazati sastanak u Vladi, otići kod ministrice Vidović i održati pres-konferenciju o tome da režim onemogućava kampanju. “I budete još žrtva”, kazala je.

Prema njenim riječima, prioritet SDS-a mora biti konsolidacija, kadrovska obnova i otvaranje stranke novim ljudima.

“Milorad Dodik nije pobijedio zato što je jak i što ima povjerenje, nego je pobijedio što je alternativa bila nikakva, nekvalitetna”, zaključila je Pandurevićeva.

Dodala je da sa Blanušom nema nikakvu komunikaciju od 1. jula.

Nastavi čitati

Politika

ŠUME UMJESTO PROFITA PRAVE DUGOVE: Kresojević pita ko će vratiti 82 miliona KM

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao novo zaduženje „Šuma Srpske“, poručivši da javno preduzeće koje raspolaže ogromnim prirodnim bogatstvom umjesto da puni budžet – sve više zavisi od kredita.

„U ‘Šumama Srpske’ najbrže rastu kamate! Umjesto da šume pune budžet, rukovodstvo puni džepove bankama“, poručio je Kresojević.

Kako navodi, „Šume Srpske“ planiraju novi kredit od 55 miliona KM uz kamatnu stopu od 8,8 odsto, zbog čega bi ukupna obaveza prema banci trebalo da naraste na oko 82 miliona KM.

Od 55 miliona kredita, čak 40 miliona ide na stare dugove

Prema Kresojevićevim navodima, najveći dio novog zaduženja neće biti iskorišten za razvoj i nova ulaganja, već za saniranje ranijih obaveza.

„Od tog novca, čak 40 miliona KM ide na vraćanje starih dugova“, istakao je narodni poslanik.

Takva struktura zaduženja, smatra Kresojević, otvara pitanje kako je javno preduzeće koje raspolaže jednim od najvrjednijih prirodnih resursa Republike Srpske došlo u situaciju da nove kredite koristi za vraćanje starih dugova.

„Šume su nam ostavili preci, a potomcima ostavljaju dugove“

Kresojević je posebno kritikovao način upravljanja „Šumama Srpske“, koristeći izrazito oštar ton.

„Jedan čovjek je svojevremeno rekao da u ‘Šumama Srpske’ djeluje ‘organizovana banda’. Izgleda da je ta ‘banda’ ostavila tolike dugove da će ih i šume naših unuka otplaćivati“, poručio je.

Dodao je:

„Šume su nam ostavili preci, a ovo rukovodstvo potomcima ostavlja dugove!“

Prema njegovoj ocjeni, paradoks je u tome što preduzeće koje bi trebalo da ostvaruje prihod od prirodnog bogatstva sve više novca mora tražiti od banaka.

„Umjesto da od šuma živimo, došli smo dotle da šume moraju da žive na kredit“, naveo je Kresojević.

Zašto se proziva samo direktor iz SP-a?

Kresojević je otvorio i pitanje političke odgovornosti za stanje u „Šumama Srpske“, posebno zbog činjenice da se u javnosti najviše proziva aktuelni direktor Blaško Kaurin, kadar Socijalističke partije.

„Posebno je zanimljivo da ATV direktora ‘Šuma Srpske’ iz Socijalističke partije naziva ‘grobarom’, a odgovornosti kadrova SNSD-a nema?“, upitao je Kresojević.

Njegova poruka tako ide i šire od samog kredita – prema pitanju ko je godinama donosio odluke u ovom javnom preduzeću i ko bi trebalo da snosi političku odgovornost za nagomilane obaveze.

Javno preduzeće sa ogromnim prirodnim resursom sada se zadužuje da bi vraćalo stare dugove, dok će konačni račun, kroz nove obaveze i kamate, na kraju plaćati građani Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

IZBORNA MAGIJA?! CIK naredio hitno ručno brojanje na 246 biračkih mjesta! U kutijama više listića nego birača!

Centralna izborna komisija (CIK) BiH naredila je Glavnom centru za brojanje da ručno prebroji glasačke listiće na 246 biračkih mjesta, na kojima je utvrđeno da je broj listića za više od dva posto veći od broja birača koji su glasali.

Uočene razlike
Naredba je donesena danas na 78. sjednici CIK-a BiH. Glavni centar za brojanje treba utvrditi tačan odziv birača na tim biračkim mjestima i ponovo utvrditi rezultate glasanja.

Razlike između broja glasačkih listića i broja birača uočene su u izvještajima iz informacionog sistema, saopćeno je iz CIK-a BiH.

Kako su pojasnili, odluka je donesena nakon što je Komisija, u okviru redovne kontrole i obrade izbornog materijala, analizirala rezultate dobijene elektronskim putem, odnosno skeniranjem glasačkih listića.

Brojanje u Zetri
Kontrolno ručno brojanje obuhvatiće različite izborne nivoe, a spisak biračkih mjesta sastavni je dio naredbe.

Brojanje će biti provedeno u Glavnom centru za brojanje u Zetri, dok će dinamiku brojanja utvrditi direktor ove institucije, prenosi Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno