Connect with us

Društvo

TAMNA STRANA BiH! Svetinje rušili u ratu, a SKRNAVE U MIRU

Na hiljade pravoslavnih manastira, crkava i kapela u FBiH porušeno je u proteklom ratu u tom entitetu, a i danas, skoro tri decenije od završetka sukoba na ovdašnjim prostorima, pojedine svetinje nisu obnovljene niti će, po svemu sudeći, u dogledno vrijeme.

Gorjele su potpuno nedužne početkom tih devedesetih godina prošlog vijeka, a radost molitve mijenjala je tuga koja se prelamala kao krik iz duša vjernika.

Otežavajuće okolnosti jeste da ono što je rušeno u ratu, obnovljeno nakon toga, u miru ponovo na meti vandala, koji u većini slučajeva ne budu pronađeni i kažnjeni. Svim tim problemima današnjice politička elita iz Sarajeva ne pridaje nikakvu pažnju. Nijemi su i gluvi, kako na sve napade na svetinje, groblja tako i na Srbe koji su odlučili da se vrate na svoje ognjište.

Minirano i paljeno

Pravoslavne svetinje u proteklom ratu na svakom pedlju FBiH bile su minirane ili paljene, tako da su nakon 1995. godine na pojedinim mjestima u tom entitetu od crkava u najvećem broju slučajeva ostale samo ruševine, odnosno obrisi da su nekada postojale.

– Samo na području Eparhije bihaćko-petrovačko porušeno je 130 crkava i manastira te drugih bogoslužećih mjesta. Svetinje su paljene i rušene od Livna do srpskih sela oko Kladuše i do Kupresa. Groblja u FBiH imala su svoje kapele i sve je porušeno. Grubom računicom u proteklom ratu srušeno je oko 800 kapela – kazao je “Glasu Srpske” predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović.

 

 

Podsjeća da je jedna od najvećih pravoslavnih svetinja – Saborni hram u Mostaru u proteklom ratu miniran i zapaljen od strane muslimanske i hrvatske ruke zajedno.

– Isto se dešavalo i sa crkvama i kapelama u Čapljini, Stocu, Kaknju, na Ozrenu. U Bugojnu je crkva minirana, potpuno srušena. Ništa drugačije nije bilo ni na potezu od Sarajeva prema Zenici, oko Tuzle. Hrvati su na Kupresu kako su zauzimali srpska sela, tako minirali i rušili crkve. U Donjem Vakufu muslimani su zapali crkve 1995. godine – navodi Radanović i dodaje da je u Bugojnu porušena crkvena kuća, parohijski dom i crkva, odnosno tri pravoslavna objekta u jednom dvorištu.

Naglašava i da je teško sabrati koliko je porušeno pravoslavnih crkava, manastira i kapela, ali dodaje da se radi o više od 1.000 objekata.

– Imamo i spisak svih pravoslavnih grobalja u FBiH. Teško se može naći ijedno da nije srušeno – kazao je Radanović.

Sa druge strane naglašava i da je mnogo novca uloženo u obnovu manastira, crkava i kapela od strane vlasti u Republici Srpskoj i Srbiji te sa lokalnog nivoa.

– Mnogo je uloženo novca. Vlasti daju maksimalno crkvi i svakome ko je pokrenuo aktivnosti i zalaže se za obnovu svetinja – poručio je Radanović.

Obnavljamo i obnavljaćemo

Sve crkve, manastiri i kapele bili su porušeni ili značajnije oštećeni na području Hercegovačko-neretvanskog kantona za vrijeme rata, a među njima i jedna od najvećih svetinja na ovdašnjim područjima Saborni hram u Mostaru, koji se nalazi i pod zaštitom UNESKO-a.

Jedan od najvećih hramova u SPC, mostarski Saborni hram Svete trojice, sagrađen još 1873. godine, u ljeto 1992. godine pretvoren je u gomilu kamenja. Hram je granatiran 8. juna 1992. godine, a sedmicu kasnije, na drugi dan praznika Svete trojice srušeni su tornjevi i crkva je zapaljena. Do temelja 1993. godine srušena je i crkva Rođenja presvete Bogorodice, koja je u Mostaru građena u 16. vijeku.

– Po završetku rata uporedo sa povratkom izbjeglih i raseljenih vratilo se i sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve. Tako da je zajedno sa obnovom porodičnih domova počela i obnova crkava u Mostaru. Jedan od najzahtjevnijih i svakako najskupljih projekata je i obnova Saborne crkve u gradu na Neretvi – kazao je “Glasu Srpske” zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević.

Koliko je to bitan, važan i skup projekat, naglašava on, pokazuje i činjenica da je to nacionalni spomenik kulture koji se nalazi zaštićen u zoni UNESKO-a.

– Dakle, Saborna crkva kao takva mora da bude obnovljena onako kako je bila i građena, što svakako poskupljuje njenu izgradnju. O kojem vidu i veličini građevine je riječ pokazuje podatak da je do izgradnje crkve Svetog Marka u Beogradu to bila najveća pravoslavna crkva na ovim prostorima. To je svakako jedan zahtjevan i veliki projekat – pojašnjava Milivojević.

 

Poručuje i da je do sada uz razumijevanje Vlade Srpske i Srbije odvojen znatan dio novca za obnovu Sabornog hrama u Mostaru, a rezultat toga je i skoro završen građevinski dio na tom objektu.

– Treba uraditi još dosta toga. Potrebno je još mnogo novca da bi ova pravoslavna svetinja i taj naš pravoslavni hram zasijao punom svjetlošću i bio stvarno onaj dragulj koji je bio i ranije, a to je jedan od prepoznatljivih znakova, ne samo Mostara nego čitave regije – zaključio je Milivojević.

Krađe i napadi i u miru

Ono što posebno budi strah, ali i uveliko pali alarm za uzbunu je i što su crkve u FBiH i danas na meti napada. Tako je iz Saborne crkve u Mostaru prije samo dvije godine ukradeno 90 metara kabla, a prilikom krađe uništena je i kutija za osigurače ispod zvonika. Iste te godine, samo koji mjesec ranije, izvršen je vandalski napad na Staru crkvu u Mostaru i tada su provalili vrata crkve Rođenja presvete Bogorodice, oskrnavili oltar, razbacali predmete u crkvi te odnijeli novac iz kutije za dobrovoljne priloge, kao i novac iz kutije humanitarnog društva “Dobrotvor”.

Napadi su se dešavali i u ostalim mjestima u FBiH pa je tako poslije rata, prema evidenciji Odbora za zaštitu prava Srba, crkva u Blažuju do sada bila meta napada minimalno 20 puta, a istu sudbinu je u nekoliko desetina navrata doživjela i pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Sarajevu. Napadane su i pravoslavne svetinje u drugim dijelovima FBiH.

– Jednostavno dešava se klasično rušenje ustavnog prava na vjeroispovijest. Jer kada neko jednu crkvu u današnje vrijeme pokrada, pljačka i skrnavi kako Srbi ponovo da dođu u tu svetinju. Jednostavno time rizikuju život i dolaskom u crkve strahuju da će im neko kamenom razbiti glavu – navodi Radovanović.

 

Okidač za sve, navodi on, je što mržnja prema Srbima i pravoslavlju od strane Hrvata i Bošnjaka traje od devedesetih godina prošlog vijeka.

– Ta mržnja i dalje se gaji, uglavnom putem medija. Svaki dan obilježavaju neku bitku gdje su, kako navode, taj prostor oslobodili od Srba, a u stvari pobili su ih i protjerali. U govorima političara u FBiH nema mjesta za strašna istorijska stradanja Srba koja su se desila na tom području – zaključio je Radanović.

Žitomislić

U Drugom svjetskom ratu manastir Žitomislić je bio zapaljen i opljačkan, ali najviše je stradao 1992. godine, kada su crkva i stari konak minirani i do temelja srušeni, a ostali objekti, kao i škola, zapaljeni. Obnova manastira Žitomislić, srpskog duhovnog jezgra u dolini Neretve, počela je 2002, a završena 2005. godine. U obnovu manastira i hrama Blagovijesti presvete Bogorodice u sklopu manastirskog zdanja uloženo je 250.000 maraka. Vlada Republike Srpske u njegovu je obnovu uložila 50.000, a Vlada FBiH donirala je 35.000 KM. Ostatak su finansirale četiri srpske porodice iz Hercegovine.

Related Topics:

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno