Connect with us

Društvo

TAMNA STRANA BiH! Svetinje rušili u ratu, a SKRNAVE U MIRU

Na hiljade pravoslavnih manastira, crkava i kapela u FBiH porušeno je u proteklom ratu u tom entitetu, a i danas, skoro tri decenije od završetka sukoba na ovdašnjim prostorima, pojedine svetinje nisu obnovljene niti će, po svemu sudeći, u dogledno vrijeme.

Gorjele su potpuno nedužne početkom tih devedesetih godina prošlog vijeka, a radost molitve mijenjala je tuga koja se prelamala kao krik iz duša vjernika.

Otežavajuće okolnosti jeste da ono što je rušeno u ratu, obnovljeno nakon toga, u miru ponovo na meti vandala, koji u većini slučajeva ne budu pronađeni i kažnjeni. Svim tim problemima današnjice politička elita iz Sarajeva ne pridaje nikakvu pažnju. Nijemi su i gluvi, kako na sve napade na svetinje, groblja tako i na Srbe koji su odlučili da se vrate na svoje ognjište.

Minirano i paljeno

Pravoslavne svetinje u proteklom ratu na svakom pedlju FBiH bile su minirane ili paljene, tako da su nakon 1995. godine na pojedinim mjestima u tom entitetu od crkava u najvećem broju slučajeva ostale samo ruševine, odnosno obrisi da su nekada postojale.

– Samo na području Eparhije bihaćko-petrovačko porušeno je 130 crkava i manastira te drugih bogoslužećih mjesta. Svetinje su paljene i rušene od Livna do srpskih sela oko Kladuše i do Kupresa. Groblja u FBiH imala su svoje kapele i sve je porušeno. Grubom računicom u proteklom ratu srušeno je oko 800 kapela – kazao je “Glasu Srpske” predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović.

 

 

Podsjeća da je jedna od najvećih pravoslavnih svetinja – Saborni hram u Mostaru u proteklom ratu miniran i zapaljen od strane muslimanske i hrvatske ruke zajedno.

– Isto se dešavalo i sa crkvama i kapelama u Čapljini, Stocu, Kaknju, na Ozrenu. U Bugojnu je crkva minirana, potpuno srušena. Ništa drugačije nije bilo ni na potezu od Sarajeva prema Zenici, oko Tuzle. Hrvati su na Kupresu kako su zauzimali srpska sela, tako minirali i rušili crkve. U Donjem Vakufu muslimani su zapali crkve 1995. godine – navodi Radanović i dodaje da je u Bugojnu porušena crkvena kuća, parohijski dom i crkva, odnosno tri pravoslavna objekta u jednom dvorištu.

Naglašava i da je teško sabrati koliko je porušeno pravoslavnih crkava, manastira i kapela, ali dodaje da se radi o više od 1.000 objekata.

– Imamo i spisak svih pravoslavnih grobalja u FBiH. Teško se može naći ijedno da nije srušeno – kazao je Radanović.

Sa druge strane naglašava i da je mnogo novca uloženo u obnovu manastira, crkava i kapela od strane vlasti u Republici Srpskoj i Srbiji te sa lokalnog nivoa.

– Mnogo je uloženo novca. Vlasti daju maksimalno crkvi i svakome ko je pokrenuo aktivnosti i zalaže se za obnovu svetinja – poručio je Radanović.

Obnavljamo i obnavljaćemo

Sve crkve, manastiri i kapele bili su porušeni ili značajnije oštećeni na području Hercegovačko-neretvanskog kantona za vrijeme rata, a među njima i jedna od najvećih svetinja na ovdašnjim područjima Saborni hram u Mostaru, koji se nalazi i pod zaštitom UNESKO-a.

Jedan od najvećih hramova u SPC, mostarski Saborni hram Svete trojice, sagrađen još 1873. godine, u ljeto 1992. godine pretvoren je u gomilu kamenja. Hram je granatiran 8. juna 1992. godine, a sedmicu kasnije, na drugi dan praznika Svete trojice srušeni su tornjevi i crkva je zapaljena. Do temelja 1993. godine srušena je i crkva Rođenja presvete Bogorodice, koja je u Mostaru građena u 16. vijeku.

– Po završetku rata uporedo sa povratkom izbjeglih i raseljenih vratilo se i sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve. Tako da je zajedno sa obnovom porodičnih domova počela i obnova crkava u Mostaru. Jedan od najzahtjevnijih i svakako najskupljih projekata je i obnova Saborne crkve u gradu na Neretvi – kazao je “Glasu Srpske” zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević.

Koliko je to bitan, važan i skup projekat, naglašava on, pokazuje i činjenica da je to nacionalni spomenik kulture koji se nalazi zaštićen u zoni UNESKO-a.

– Dakle, Saborna crkva kao takva mora da bude obnovljena onako kako je bila i građena, što svakako poskupljuje njenu izgradnju. O kojem vidu i veličini građevine je riječ pokazuje podatak da je do izgradnje crkve Svetog Marka u Beogradu to bila najveća pravoslavna crkva na ovim prostorima. To je svakako jedan zahtjevan i veliki projekat – pojašnjava Milivojević.

 

Poručuje i da je do sada uz razumijevanje Vlade Srpske i Srbije odvojen znatan dio novca za obnovu Sabornog hrama u Mostaru, a rezultat toga je i skoro završen građevinski dio na tom objektu.

– Treba uraditi još dosta toga. Potrebno je još mnogo novca da bi ova pravoslavna svetinja i taj naš pravoslavni hram zasijao punom svjetlošću i bio stvarno onaj dragulj koji je bio i ranije, a to je jedan od prepoznatljivih znakova, ne samo Mostara nego čitave regije – zaključio je Milivojević.

Krađe i napadi i u miru

Ono što posebno budi strah, ali i uveliko pali alarm za uzbunu je i što su crkve u FBiH i danas na meti napada. Tako je iz Saborne crkve u Mostaru prije samo dvije godine ukradeno 90 metara kabla, a prilikom krađe uništena je i kutija za osigurače ispod zvonika. Iste te godine, samo koji mjesec ranije, izvršen je vandalski napad na Staru crkvu u Mostaru i tada su provalili vrata crkve Rođenja presvete Bogorodice, oskrnavili oltar, razbacali predmete u crkvi te odnijeli novac iz kutije za dobrovoljne priloge, kao i novac iz kutije humanitarnog društva “Dobrotvor”.

Napadi su se dešavali i u ostalim mjestima u FBiH pa je tako poslije rata, prema evidenciji Odbora za zaštitu prava Srba, crkva u Blažuju do sada bila meta napada minimalno 20 puta, a istu sudbinu je u nekoliko desetina navrata doživjela i pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Sarajevu. Napadane su i pravoslavne svetinje u drugim dijelovima FBiH.

– Jednostavno dešava se klasično rušenje ustavnog prava na vjeroispovijest. Jer kada neko jednu crkvu u današnje vrijeme pokrada, pljačka i skrnavi kako Srbi ponovo da dođu u tu svetinju. Jednostavno time rizikuju život i dolaskom u crkve strahuju da će im neko kamenom razbiti glavu – navodi Radovanović.

 

Okidač za sve, navodi on, je što mržnja prema Srbima i pravoslavlju od strane Hrvata i Bošnjaka traje od devedesetih godina prošlog vijeka.

– Ta mržnja i dalje se gaji, uglavnom putem medija. Svaki dan obilježavaju neku bitku gdje su, kako navode, taj prostor oslobodili od Srba, a u stvari pobili su ih i protjerali. U govorima političara u FBiH nema mjesta za strašna istorijska stradanja Srba koja su se desila na tom području – zaključio je Radanović.

Žitomislić

U Drugom svjetskom ratu manastir Žitomislić je bio zapaljen i opljačkan, ali najviše je stradao 1992. godine, kada su crkva i stari konak minirani i do temelja srušeni, a ostali objekti, kao i škola, zapaljeni. Obnova manastira Žitomislić, srpskog duhovnog jezgra u dolini Neretve, počela je 2002, a završena 2005. godine. U obnovu manastira i hrama Blagovijesti presvete Bogorodice u sklopu manastirskog zdanja uloženo je 250.000 maraka. Vlada Republike Srpske u njegovu je obnovu uložila 50.000, a Vlada FBiH donirala je 35.000 KM. Ostatak su finansirale četiri srpske porodice iz Hercegovine.

Related Topics:

Društvo

SARAJEVSKA KLINIKA ZATVORENA PREKO NOĆI! Očajni parovi ne znaju šta je sa embrionima

Klinika Northwestern Medical Centar u Sarajevu iznenada je početkom oktobra zatvorila vrata, bez ikakvog prethodnog obavještenja pacijentima.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva potvrđeno je da su sredinom oktobra 2025. godine zaprimili informaciju o mogućem zatvaranju Poliklinike za vantjelesnu oplodnju Northwestern Medical Centar te da su odmah poduzeli mjere u okviru svojih nadležnosti.

Za N1 je govorila Danja Bajtarević-Bašić, pacijentica iz Zenice, čiji se biološki materijal nalazi u zatvorenoj klinici.

– Suprug i ja smo pokušavali da dobijemo bebu, ali smo vidjeli da nešto nije u redu. Nakon niza pretraga ustanovljeno je da moramo raditi potpomognutu oplodnju. Tražili smo najbolju kliniku i izabrali ovu, jer su nudili sve što nam je bilo potrebno – priča Bajtarević-Bašić.

 

Danja Bajtarević-Bašić, FOTO:N1

Potom je, dodaje, prošla kroz dva postupka.

– Nakon toga sam odlučila da se malo odmorim. Tokom tog perioda sam u neformalnoj grupi saznala da je ‘New Life’ prodan i da se promijenio doktor. Otišla sam na pregled, i to me tada nije mnogo uzdrmalo. Čekala sam da vidim šta će se dalje dešavati – pri;a ona.

Međutim, kako kaže sve se promijenilo 7. novembra.

– Tada sam saznala da je klinika zatvorena. Bila sam šokirana. U subotu naveče saznate da je klinika zaključana, a tamo vam se nalazi genetski materijal, vaša jedina šansa da postanete roditelj. Nisam znala kome da se obratim, jer je bio vikend. Pisala sam u neformalnu grupu da vidim znaju li druge žene nešto više. Sve informacije koje imam, dobila sam isključivo tim putem – kaže Bajtarević-Bašić.

“Niko nas nije pozvao”

– U ponedjeljak je, kako smo čule, trebao biti sastanak Ministarstva, Federalnog zavoda i inspekcije sa doktorom iz klinike, da se razmotri situacija. Jedna članica naše grupe, koja živi u Sarajevu, otišla je do klinike. Igrom slučaja, sastanak se baš tada održavao i ona je uspjela ući – kaže Bajtarević-Bašić.

Kako kaže uspjela je da razgovara sa medicinskom sestrom.

– Čim je napisala da su joj otvorili vrata, odmah sam je nazvala. Razgovarala sam s medicinskom sestrom koja mi je rekla da je moj karton tu, da ne brinem o materijalu i da je sve pod kontrolom. Rekla je da se materijal održava i da je sastanak u toku. Međutim, ni klinika, ni Ministarstvo, ni bilo koja institucija nas nisu službeno kontaktirali – navela je ona.

“To je nada za roditeljstvo”

– Svi koji prolazimo kroz ovo znamo da to nisu samo embrioni. To je naša nada da ćemo postati roditelji. Sam proces je izuzetno stresan, a kada saznate da je sve što imate, zaključano u klinici, panika je neopisiva. Samo oni koji prolaze kroz ovo mogu shvatiti koliki je to teret – objašnjava kroz suze Bajtarević-Bašić.

Navela je i kako izgleda cijeli proces.

– Uzimate hormone, prolazite kroz injekcije, pripreme, preglede… sve to već nosi ogroman stres, a onda se desi ovo. Osjećamo se razočarano u sistem. Zar nije neko trebao da nas obavijesti? Sve što znamo, svodi se na rekla-kazala – ističe ona.

Pacijentice, kaže, sada traže samo jedno – da materijal bude siguran i očuvan te da se omogući njegov premještaj u druge klinike.

– Prioritet nam je da se potvrdi da je materijal sačuvan. Želimo da se zna gdje se nalazi i da budemo uključene u odluku o njegovom premještanju – poručuje.

Dodaje da većina parova sama snosi troškove postupaka.

– Imali smo jednokratnu pomoć od opštine, ali većina troškova je na nama. Mogu samo zamisliti kroz šta prolaze parovi koji čekaju sredstva od Zavoda za sufinansiranje, a vrijeme im prolazi. Mi smo skupljali novac i sve sami platili, a onda se ovo dogodilo. Nakon godinu i po, Zavod nam je uplatio iznos koji ne pokriva ni pola troškova – kazala je.

Tužilaštvo mora reagovati

– Svi pričaju o tužbama, i iskreno, voljela bih da se udružimo i podnesemo kolektivnu tužbu. Ovo nije samo građanska stvar, vjerujem da bi Tužilaštvo trebalo pokrenuti postupak – kaže Bajtarević-Bašić.

Na kraju je navela kako samo žele da znaju da je materijal očuvan i da nije ugrožen.

– Ipak, svima nam je sada najvažnije da se riješi pitanje preuzimanja materijala i da se to uradi što prije. Da znamo da je materijal očuvan i da nije ugrožen – navodi Bajtarević-Bašić.

Zatvaranje klinike Northwestern Medical Centar otvorilo je brojna pitanja, od nadzora nad privatnim zdravstvenim ustanovama, do zaštite prava pacijenata koji su u najosjetljivijem procesu svog života ostali bez informacija i bez pristupa onome što za njih predstavlja nadu da će postati roditelji.

Nastavi čitati

Društvo

EU UVODI NOVO PRAVILO OD 1. JANUARA! Vozači jednu stvar moraju da imaju u gepeku

Bliži se datum kada u zemljama Evropske unije stupa na snagu novo pravilo i tiče se obavezne opreme u automobilu.

više evropskih zemalja sigurnosni trougao već odlazi u istoriju, a njegov nasljednik je nova bezbjednosna naprava V16 svjetlosni signalizator, koji će od 1. januara 2026. godine postati obavezan za sva vozila.

Međutim, u Srbiju se o ovom proizvodu još uvijek ne govori, jedini trag smo uspjeli da nađemo na jednom sajtu za onlajn kupovinu, a njegova cijena je 2.500 dinara (oko 40 KM). U Evropi košta oko 40 evra. Ako ste ikada imali saobraćajnu nesreću, znate koliko može biti rizično kada vozač mora da izađe iz automobila i postavi trougao pored puta, kako bi upozorio druge učesnike u saobraćaju.

Trougao se obično nalazi u gepeku, pa samim tim vozač mora da izađe iz vozila i kreće se kolovozom, što predstavlja veliku opasnost, naročito na auto-putevima i prometnim saobraćajnicama.

Upravo zbog toga, brojne evropske zemlje odustaju od obaveznog korišćenja trouglova i prelaze na novi sistem – V16 uređaj, mali svjetlosni svetionik koji se postavlja na krov automobila i daleko ranije upozorava vozače, prenosi Blic.

Zašto V16 zamjenjuje trougao

Razlog za ovu promjenu leži u zabrinjavajućim statistikama. Samo u Španiji je između 2019. i 2022. godine 42 osobe izgubilo život dok su pokušavale da postave trougao pored puta na auto-putevima i brzim saobraćajnicama.

V16 svetionik, sa druge strane, omogućava da vozač ne mora da napušta automobil. Nakon aktiviranja, uređaj emituje snažan svjetlosni signal vidljiv na velikoj udaljenosti, ali i automatski šalje tačne GPS koordinate vozila u sistem saobraćajne policije i nadležnog ministarstva.

Na taj način stvara se mreža informacija u realnom vremenu koja povećava bezbjednost na putu.

Važno upozorenje za vozače

Treba, međutim, naglasiti da nisu svi V16 uređaji odobreni za upotrebu. Vozači će morati da kupuju isključivo modele koji ispunjavaju zvanične tehničke standarde, kako bi uređaj bio priznat i kako bi mogao da šalje podatke u sistem.

Suština uvođenja V16 signalizatora je jednostavna – vozači više ne moraju da rizikuju živote izlaskom iz vozila usred saobraćaja.

V16 u Srbiji

Novi sistem omogućava brže, efikasnije i bezbjednije upozoravanje, čime se stvara sigurnije okruženje za sve učesnike u saobraćaju.

I dok se Španija sprema, prema navodima pojedinih medija, da od 1. januara 2026. godine, sigurnosni trougao “pošalje u istoriju”, u Srbiji se o njegovoj zamjeni još ne priča.

Jedini trag o V16 uređaju u Srbiji može naći na jednom onlajn sajtu za kupovinu. Tamo u ponudi ima njih par, a cijena iznosi 2.500 dinara (oko 40 KM).

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Topao i sunčan jesenji dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano i toplo vrijeme, prognoza je Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Svježije će biti u mjestima oko rijeka i u kotlinama gdje se, nakon hladnijeg i pretežno vedrog jutra, duže zadrži jutarnja magla.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od nula do šest, na jugu do osam, dok će se maksimalna kretati od 13 do 19, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar poslije podne i uveče na jugozapadu i umjeren, promjenljiv ili južnih smjerova.

Nastavi čitati

Aktuelno