Connect with us

Region

TUGA! Preminuo Žarko Laušević

Poznati srpski glumac Žarko Laušević preminuo je u 64. godini poslije kratke i teške bolesti.

Datum i mjesto sahrane biće naknadno saopšteni, prenijeli su beogradski mediji.

Karijera Žarka Lauševića bila je izuzetna. Bilo da je igrao glavnu ili epizodnu ulogu, Lauševićevi likovi redovno su ulazili u antologije najboljih glumačkih ostvarenja.

Već 1982. godine, sa 22 godine, dobio je prvu filmsku ulogu i od tada je svake sezone imao neku filmsku, televizijsku ili pozorišnu premijeru.

Rođen je 19. januara 1960. godine na Cetinju. Diplomirao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a bio je član Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

Na filmu je debitovao 1982. godine ulogom u “Progonu”:

Iste godine ostvario je značajne uloge u filmovima “Savamala” i “Direktan prenos”.

Veliku slavu doživio je igrajući jednu od glavnih uloga u TV seriji “Sivi dom” /1984/.

Igrao je uloge u više od 20 televizijskih serija, među kojima su “Šmeker”, “Svečana obaveza”, “Dogodilo se na današnji dan”, “Oficir s ružom”, “Braća po materi”, “Boj na Kosovu”, “Original falsifikata”, “Bolje od bjekstva”, “Kaži zašto me ostavi”, “Nož”.

Poslije više od decenije pauze i života u SAD vraća se na veliko platno ulogom ikonopisca Save u filmu “Tajna nečiste krvi”.

Nakon toga, niže uloge u filmovima “Smrdljiva bajka” i “Sjenke nad Balkanom” gdje tumači princa Đorđa Karađorđevića.

TV publici predstavio se 2018. godine maestralnom ulogom Aćima Katića i seriji “Korijeni”.

Igrao je i u filmovima “Državni službenik” /2019-2020/, “Ime naroda” /2020/, “Aleksandar od Jugoslavije” /2021/, “Kalkanski krugovi” /2021/, “Vreme zla” /2021/, te “Heroji Halijarda” gdje tumači Kostu Jovića /2023/.

Dobitnik je brojnih nagrada počev od “Zlatne arene” u Puli za najbolju mušku ulogu u filmu “Oficir s ružom”, 1987. godine, “Cara Konstantina” u Nišu iste godine, kao i nagrade Grad teatar i “Zoran Radmilović” za ulogu Kanjoša Macedonovića /1989/, vlasnik je Gran-prija “Naisa” /2016/ i “Zlatne antene” /2019/.

Region

DRAMA U HRVATSKOJ! Doktor iz Indije uključio je ChatGPT DA SE NE OSRAMOTI!

Među zaposlenima u hitnoj medicinskoj službi u Drnišu nastala je ozbiljna uzbuna zbog ljekara iz Irana koji, prema tvrdnjama dijela osoblja, ne govori dovoljno dobro hrvatski jezik da bi bezbjedno obavljao posao u hitnoj pomoći. Kako navodi portal Net.hr, pojedini zdravstveni radnici tvrde da u praksi često moraju da prevode umjesto ljekara, pa čak i da mu pomažu uz pomoć mobilnih aplikacija.

– Sve intervencije ja prevodim. Desilo se da je pacijent shvatio da se ljekar ne snalazi s jezikom i predložio da razgovaraju na engleskom. Tada je doktor uključio ChatGPT kako se ne bi potpuno osramotio – ispričao je jedan od zaposlenih.

On upozorava da je ovakva praksa nedopustiva u dinamičnom i izuzetno osetljivom okruženju hitne medicinske pomoći, gdje su brzina i jasna komunikacija često presudni za nečiji život. Problem je, kako navodi, dodatno izražen jer se radi o području sa starijim stanovništvom koje uglavnom ne govori strane jezike.

Prema pisanju istog portala, ljekar je ranije radio u Šibeniku i Primoštenu, ali je zbog pritužbi premješten u Drniš.
“Sestre su bile i prevodioci i pola doktora”
Slična iskustva potvrdila je i medicinska sestra iz Šibenika, koja kaže da su medicinske sestre često bile primorane da preuzimaju dodatne uloge.

– Neugodno je i pacijentima kada vide da ljekar ne zna jezik. Smatram da u hitnoj moraju da rade ljekari koji mogu normalno da komuniciraju sa pacijentima – rekla je ona.

S druge strane, direktor Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Tomislav Jukić izjavio je da ljekar posjeduje sertifikat o poznavanju hrvatskog jezika na nivou B2 i da do sada nije bilo zvaničnih pritužbi. Ministarstvo zdravlja takođe je potvrdilo da ljekar ima važeću licencu i da formalno ispunjava sve uslove za rad u zdravstvenom sistemu.

Oštre reakcije građana
Vijest je izazvala burne reakcije javnosti, a mnogi smatraju da formalni papiri nisu dovoljni kada je u pitanju hitna medicinska pomoć.

Jedan od komentatora ističe da je ovakva situacija neprihvatljiva:

“Nedopustivo je da neko ko ne poznaje standardni hrvatski jezik radi u zdravstvenom sistemu, posebno u hitnoj pomoći gdje je brzina ključna. Sramota”.

Drugi idu i korak dalje, dovodeći u pitanje funkcionisanje sistema:

“Ovo je još jedna potvrda koliko ozbiljno sprovodimo zakone. U nekim drugim državama bi zbog ovoga ministar bio u zatvoru, a ne davao ostavku”.
Ima i onih koji problem vide u samom procesu sertifikacije:

“Ako ljekar ima B2 sertifikat, onda ga je neko izdao. Možda bi trebalo preispitati ko i kako izdaje takve sertifikate i da li su kriterijumi realni”.

Nastavi čitati

Region

SA SVINJA PREŠLI NA OVCE I KOZE! Hrvatska sprovodi usmrćivanje životinja zbog KUGE?

U Hrvatskoj je u subotu (13. decembra) prvi put potvrđena kuga malih preživara, zarazna bolest koja pogađa ovce i koze, saopštilo je iz hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dodajući da je virus potvrđen u uzorcima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a da ju je potvrdio Hrvatski veterinarski institut.

Na zaraženom imanju, pod nadzorom hrvatskog Državnog inspektorata, već su preduzete hitne mjere kako bi se spriječilo širenje bolesti, što uključuje usmrćivanje ovaca i koza, kao i temeljno čišćenje i dezinfekciju objekata, prenio je hrvatski portal Indeks.

Istraga se nastavlja kako bi se utvrdilo na koji je način virus dospio na imanje, a prve informacije ukazuju na mogućnost ilegalnih radnji.

Kako bi se spriječilo dalje širenje zaraze, u okolini žarišta biće određene zone ograničenja.

Kuga malih preživara je vrlo zarazna virusna bolest koja ugrožava ovce i koze, ali nije opasna za ljude ni druge vrste životinja.

Virus se prenosi direktnim kontaktom između životinja ili posredno putem zaražene opreme, vode ili pašnjaka.

Vlasnici životinja treba da obrate pažnju na nagli porast temperature, iscrpljenost, otežano kretanje, gubitak apetita i iscjedak iz očiju i nosa.
Nezavisne

Nastavi čitati

Region

FICO O SRBIJI “Bolje pripremljena od Ukrajine za članstvo u EU”

Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji je nerealno u doglednoj budućnosti, dok su Srbija, Crna Gora i Albanija mnogo bolje pripremljene za proširenje EU, ali se stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima, izjavio je slovački premijer Robert Fico u emisiji „Subotnji dijalozi“.

Prema njegovim riječima, članstvo Kijeva u EU bi zahtijevalo jednoglasno odobrenje svih zemalja članica, a velike zemlje bi bile prve koje bi ga blokirale.

Fico je još kritikovao visok nivo korupcije u Ukrajini, ukazujući na desetine milijardi evra koje je EU već izdvojila. On je još jednom ponovio da ne želi da učestvuje u planovima za izdvajanje novih sredstava za vojnu opremu, te da obećava da će na sastancima Evropskog savjeta blokirati sve finansijske odluke usmjerene na kupovinu oružja za Kijev, prenosi “Sputnjik”.

Kaja Kalas, šef diplomatije EU, saopštila je ranije u intervjuu za italijanski list da prisustvo tačke o prijemu Ukrajine u EU u američkom planu može pomoći da se prevaziđe veto Mađarske, koja sebe smatra partnerom Vašingtona.

Pritom, ona je navela da odluku o ovom pitanju treba da donesu države-članice na osnovu postignutih rezultata i „po zaslugama“. Linker
Podsjetimo, u junu 2022. godine Ukrajini i Moldaviji je dodijeljen status zemlje-kandidata za članstvo u EU.

Nastavi čitati

Aktuelno