Connect with us

Svijet

U TOKU PREGOVORI KOJI MIJENJAJU SVIJET! Rusija ima novac, ali i svoje uslove

Rusija bi mogla pristati na korištenje suverene imovine od 300 milijardi dolara zamrznute u Evropi za obnovu Ukrajine, ali će insistirati da se dio novca potroši na jednu petinu zemlje koju kontrolišu snage Moskve, rekla su tri izvora za Reuters.

Rusija i Sjedinjene Američke Države održale su svoje prve razgovore licem u lice o okončanju rata u Ukrajini 18. februara u Saudijskoj Arabiji, a oba predsjednika, prvi čovjek SAD Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin rekli su da se nadaju skorom susretu.

Nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 2022., Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije s ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija, blokirajući 300 do 350 milijardi dolara suverene ruske imovine, uglavnom evropskih, američkih i britanskih državnih obaveznica koje se drže u evropskom depozitoriju vrijednosnih papira.

Iako su razgovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u vrlo ranoj fazi, jedna ideja koja se iznosi u Moskvi je da bi Rusija mogla predložiti korištenje velikog dijela zamrznutih rezervi za obnovu Ukrajine kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, prema tri izvora upućena u to pitanje.

Dijelovi istočne Ukrajine razoreni su ratom i stotine hiljada vojnika ubijeno je ili ranjeno s obje strane, dok su milioni Ukrajinaca pobjegli u evropske zemlje ili Rusiju. Svjetska banka je prije godinu dana procijenila da bi obnova i oporavak koštali 486 milijardi dolara.

Izvori su razgovarali s Reutersom pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti rasprava i zato što su rasprave samo preliminarne. Kremlj je odbio komentirati.

Ideja da bi Rusija mogla pristati upotrijebiti zamrznuti novac za pomoć u obnovi Ukrajine nije ranije objavljena, a može dati uvid u to oko čega je Rusija spremna pristati na kompromis dok Moskva i Washington nastoje okončati rat, u vrijeme kada se Trump zalaže za pristup SAD-a ukrajinskim mineralima kako bi uzvratio podršku Washingtona.

Glavni ruski zahtjevi za zaustavljanje borbi uključuju povlačenje kijevskih trupa s ukrajinskog teritorija na koji Moskva tvrdi i kraj ukrajinskih ambicija da se pridruži NATO-u. Ukrajina kaže da se Rusija mora povući sa svog teritorija i želi sigurnosne garancije od Zapada. Trumpova administracija kaže da Ukrajina ima nerealne, “iluzorne” ciljeve.

Reuters nije mogao utvrditi jesu li o ideji korištenja zamrznutih sredstava razgovarali ruski i američki kolege na saudijskom sastanku.

Grupa sedam izjavila je 2023. godine da će ruska državna sredstva ostati zamrznuta dok Rusija ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini. Trump je rekao da bi volio da se Rusija vrati u G7, skupinu bogatih nacija.

Guvernerka ruske centralne banke Elvira Nabiullina izjavila je u četvrtak da banka nije bila dio nikakvih pregovora o ukidanju sankcija ili odmrzavanju ruskih rezervi.

Ruska zamrznuta državna imovina bila je predmet intenzivne rasprave na Zapadu, a neki predlažu da se ona u biti da Ukrajini kroz složeni “zajam za repatrijaciju”.

Jedan izvor koji je upoznat s raspravama u Moskvi rekao je da bi Rusija mogla prihvatiti do dvije trećine rezervi koje idu za obnovu Ukrajine prema mirovnom sporazumu, pod uvjetom da postoje garancije odgovornosti.

Ostatak bi mogao otići na teritorije pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini koje Rusija sada smatra dijelom Rusije, rekao je izvor.

Drugi izvor koji je upoznat s razgovorima rekao je da bi Moskva pristala koristiti novac za obnovu Ukrajine, ali da je prerano govoriti o mogućoj podjeli. Dva izvora naglasila su da je važno razgovarati koje će kompanije dobiti buduće ugovore za obnovu.

Drugi izvor, blizak Kremlju, ali nije izravno uključen u rasprave, rekao je da će Rusija i dalje zahtijevati ukidanje zamrzavanja imovine kao dio postupnog ublažavanja sankcija.

Nekoliko zapadnih zvaničnika, posebno u njemačkoj vladi i Evropskoj centralnoj banci, oklijevalo je jednostavno zaplijeniti državne rezerve, upozoravajući da bi se takav potez mogao suočiti s pravnim izazovima i potkopati euro kao rezervnu valutu.

Ruski funkcioneri opet su upozoravali da je državna konfiskacija imovine protivna načelima slobodnog tržišta, uništava bankovnu sigurnost i nagriza vjeru u rezervne valute. Kao odmazdu, Rusija je izradila nacrt zakona o oduzimanju sredstava kompanijama i investitorima iz takozvanih neprijateljskih država, onih koje su je pogodile sankcijama. Zakon još nije izglasan u donjem domu ruske Državne dume.

U vrijeme kada je imovina zamrznuta, ruska centralna banka rekla je da drži oko 207 milijardi dolara imovine u eurima, 67 milijardi dolara u imovini u američkim dolarima i 37 milijardi dolara u imovini u britanskim funtama.

Također je imao udjele koji se sastoje od 36 milijardi dolara u japanskim jenima, 19 milijardi dolara u kanadskim dolarima, šest milijardi u australskim dolarima i 1,8 milijardi dolara u singapurskim dolarima. Vlasništvo u švicarskim francima iznosilo je oko milijardu dolara.

Rusija izvještava o svojim ukupnim zlatnim i deviznim rezervama od oko 627 milijardi dolara, uključujući zamrznuta sredstva. Vrijednost ruske zamrznute imovine varira ovisno o cijenama obveznica i kretanju valute.

Najveći udjeli u obveznicama banke bili su u državnim obveznicama Kine, Njemačke, Francuske, Britanije, Austrije i Kanade. Zlatne rezerve Rusije držale su se u Rusiji.

Oko 159 milijardi eura imovine upravljala je belgijska klirinška kuća Euroclear Bank početkom prošle godine, saopštio je Euroclear.

Dok je zamrzavanje sredstava razljutilo Moskvu, neki od najotvorenijih ruskih ratnih jastrebova ranije su priznali da bi Rusija na kraju mogla odstupiti od zamrznutih rezervi, pod uslovom da kontrolisana područja ostanu unutar Rusije.

“Predlažem rješenje. Oni plaćaju ovaj novac za našu kupovinu tih teritorija, tih zemalja koje žele biti s nama”, rekla je Margarita Simonjan, direktorica ruske državne televizije RT, 2023. godine.

Područja Ukrajine pod ruskom kontrolom čine oko 1 posto ruskog bruto domaćeg proizvoda, ali neki ekonomisti vjeruju da bi njihov udio mogao brzo rasti ako ostanu s Rusijom kada rat završi. Regije već daju oko 5 posto žetve žitarica u Rusiji.

Related Topics:

Svijet

BUKTI NA ULICAMA TIRANE! Pristalice opozicije zapalile kontejnere i zasule kamenicama zgradu ministarstva!

Pristalice albanske Demokratske partije (DP) gađali su danas kamenicama zgradu Ministarstva prosvete u Tiranu, a tokom okupljanja ispred tog ministarstva, gde je najavljen i protest studenata, demonstranti su zapalili kontejnere.

Policija je reagovala upotrebom vodenog topa kako bi rasterala okupljene.

Pristalice DP-a prethodno su ispred zgrade Vlade Albanije zapalile stolice koje je albanski premijer Edi Rama postavio kao poziv studentima na dijalog.

Kako navodi albanski Juronjuz, protest DP-a održava se u znak solidarnosti i podrške protestima predvođenim studentima, koji traju već 12 dana.

Albanski premijer Edi Rama ranije danas ponovo je pozvao na dijalog uoči najavljenog protesta studenata i građana u Tirani i drugim albanskim gradovima.

Rama je objavio video-snimak na Fejsbuku na kojem se vidi kameni sto ispred njegove kancelarije na kojem su postavljeni papiri na kojima piše “dijalog”.

Rama je i prethodnih dana postavljao stolice i klupe ispred svog kabineta, pozivajući studente na dijalog, ali su oni odbili pozive.

U Albaniji se već 12 dana održavaju protesti koje predvode studenti, a koji su počeli zbog nezadovoljstva stanjem u obrazovanju, visokim troškovima studiranja i slabim mogućnostima zapošljavanja mladih, ali su prerasli u šire demonstracije protiv vlade albanskog premijera Edija Rame, uz zahteve za njegovu ostavku.

(Tanjug) Foto: AP/Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON ODLOŽIO PUT U AFRIKU! Masovni protesti potresaju Francusku

Francuski predsjednik Emanuel Makron odložio je putovanje u Nigeriju i Senegal, koje je bilo zakazano za 28-31. oktobar, zbog masovnih protesta u Francuskoj i kritika njegovog putovanja u zemlje Zaliva ranije ove sedmice, objavila je televizijska mrreža TF1.

Makron je od 19. do 21. oktobra bio na planiranoj turneji po zemljama Zaliva kako bi razgovarao o teškoj situaciji oko goriva.

“Pošto je planirana posjeta Zapadnoj Africi bila povezana sa diplomatskom agendom i saradnjom, a nije bila direktno povezana sa hitnim pitanjima koja se tiču obezbjeđivanja strateških zaliha, odlučio je da je odloži za kasniji datum”, rekao je neimenovani izvor za TF1.

Protesti su počeli u Francuskoj sredinom septembra, kada su srednjoškolci izašli na ulice u pariskim predgrađima zahtijevajući poboljšanje stanja u školama. Kasnije su im se pridružili oni koji su nezadovoljni rastom cijena u zemlji, a akcije su se proširile i na druge regione.

Najmasovnije demonstracije širom zemlje održane su 17. oktobra.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u ovim protestima učestvovalo je oko 550.000 ljudi. Francuska policija upotrijebila je suzavac, šok bombe i vodene topove protiv demonstranata.

Nastavi čitati

Svijet

CURE DETALJI TAJNOG AMERIČKOG PLANA ZA KRAJ RATA! Ukrajina zaboravlja na NATO, Donbas postaje demilitarizovana zona

Novi američki mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini navodno uključuje uspostavljanje demilitarizirane zone u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO i ublažavanje sankcija Rusiji.

Prema izvorima na koje se poziva britanski magazin The Economist, američki predsjednik Donald Tramp suočava se s političkim pritiskom uoči izbora u SAD, zbog čega, kako tvrde sagovornici magazina, nastoji da što prije dođe do mirovnog sporazuma.

O planu je izvijestio The Economist, a njegove navode prenio je ruski nezavisni medij The Moscow Times.

Prema tim informacijama, paket bi uključivao i ekonomske sporazume s Moskovom te mogućnost obnove isporuka ruskog gasa Evropi. Zauzvrat bi Ukrajina dobila investicioni paket i mogućnost članstva u Evropskoj uniji, ali bi morala da se odrekne ambicije da postane članica NATO-a.

Ipak, ni Vašington ni Kijev nisu javno potvrdili da je Ukrajina prihvatila predložene uslove, a detalji mogućeg dogovora i dalje su predmet razgovora.

Tramp pod pritiskom zbog izbora u SAD
Prema izvorima The Economista, jedan od ključnih faktora koji utiču na Trampove poteze jesu izbori na sredini predsjedničkog mandata, zakazani za 3. novembar. Istraživanja javnog mnjenja, kako navodi magazin, ukazuju na slabu podršku Republikanskoj stranci i samom predsjedniku.

Sagovornici magazina tvrde da je Tramp zbog toga „obuzet panikom“ i da u ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom vidi mogućeg krivca za neuspjeh pregovora.

Američki zvaničnici, prema istim navodima, smatraju da Trampovi specijalni izaslanici Džared Kušner, njegov zet, i Stiv Vitkof, njegov dugogodišnji prijatelj i poslovni partner, dodatno komplikuju situaciju jer pogrešno tumače motive ruskog predsjednika Vladimira Putina i podložni su ruskom uticaju.

U izvještaju se pominje i Ilon Mask, čiji se odnos prema Ukrajini opisuje kao složen.

„Tramp stvara užasnu situaciju, ali istovremeno zavisi od idiota“, navodi se u izjavi američkog zvaničnika koju je prenio The Moscow Times.

Šta predviđa američki mirovni plan?
Prema informacijama koje prenose mediji, prijedlog uključuje uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu, ublažavanje sankcija Rusiji i niz ekonomskih sporazuma.

Među njima je i mogućnost ponovne isporuke ruskog gasa Evropi, uključujući oživljavanje projekta Sjeverni tok.

Ukrajina bi, prema navodima, dobila investicioni paket i mogućnost pristupanja Evropskoj uniji, ali bi morala da odustane od članstva u NATO-u.

Američki zvaničnici tvrde da Tramp ne želi da prisili Ukrajinu na kapitulaciju, iako priznaju da odnosi Vašingtona i Kijeva postaju sve nestabilniji.

Ukrajinski zvaničnici upoznati su s opštim okvirom prijedloga, ali, prema pisanju The Economista, nisu dobili sve detalje. U Kijevu postoji bojazan da bi Moskva mogla da ostvari ekonomske i diplomatske koristi prije nego što rat bude okončan.

Pritisak na Kijev i prekid rada Starlinka
Tramp je posljednjih nedjelja pojačao pritisak na Ukrajinu.

Nakon dogovora s Putinom o dizelskom gorivu 9. oktobra, optužio je Kijev za produžavanje rata, pozvao na obustavu napada na ruske rafinerije i predložio izbor novog ukrajinskog predsjednika.

Situaciju je dodatno zakomplikovao prekid satelitskih komunikacija putem sistema Starlink, koji je počeo 14. oktobra i ozbiljno pogodio ukrajinsku vojsku. Prema navodima iz izvještaja, ni Mask ni Bijela kuća nisu preuzeli odgovornost za poremećaj rada sistema koji je važan za ukrajinske vojne operacije.

Kušner i Vitkof su 20. oktobra sa Zelenskim razgovarali o glavnim elementima novog mirovnog plana. Tramp je potom izjavio da su, prvi put nakon dužeg vremena, blizu mirovnog sporazuma.

Abu Dabi kao moguća lokacija novih pregovora
U međuvremenu se razmatra mogućnost novih trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se Abu Dabi, glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata, razmatra kao mjesto sastanka.

Prema izvještajima kineske agencije Sinhua, pregovori bi mogli da se održe u prvoj polovini novembra.

Peskov je, govoreći o nedavnim razgovorima Vitkofa i Putina, kazao da trenutno nema planiranog telefonskog razgovora između ruskog i američkog predsjednika, ali da bi se on mogao brzo dogovoriti na zahtjev bilo koga od njih.

Odbio je da iznese detalje razgovora Putina i Vitkofa, ističući da bi javno iznošenje prijedloga moglo da našteti pregovaračkom procesu. Takođe je naveo da Putin nije predao Vitkofu dokumente s konkretnim planom za okončanje rata.

Evropa traži sopstvenog pregovarača za razgovore s Putinom
Paralelno s američkim inicijativama, evropske zemlje razmatraju mogućnost formiranja sopstvenog pregovaračkog tima za razgovore s Moskovom.

Britanski The Telegraph, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio je da se razmatra pet mogućih kandidata: italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksander Stub, češki predsjednik Petr Pavel, danska premijerka Mete Frederiksen i norveški premijer Jonas Gar Støre.

Prema izvorima britanskog lista, već su uspostavljeni kontakti s potencijalnim kandidatima, ali još nije donijeta konačna odluka.

Jedna od mogućnosti jeste da umjesto jednog pregovarača bude formirana grupa evropskih lidera, čime bi se smanjila mogućnost neslaganja među državama oko toga ko treba da preuzme tu ulogu.

Finski predsjednik Aleksander Stub posebno se izdvaja zbog bliskih odnosa s Trampom i angažmana u evropskim nastojanjima da se podrži Ukrajina. Češki predsjednik Petr Pavel pominje se zbog vojnog iskustva i poznavanja NATO-a.

Evropske prijestonice, prema diplomatskim izvorima, sve više smatraju da je potrebno usaglasiti zajednički stav prema Rusiji prije eventualnog početka novih pregovora o okončanju rata u Ukrajini.

(Raport) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno