Connect with us

Politika

UIO još nije odlučila DA LI KUPUJE ZGRADU od “Grand trejda”

Komisija za javne nabavke Uprave za indirektno oporezivanje BiH još nije odlučila da li prihvata ponudu kompanije „Grand trejd“ za kupovinu zgrade u Banjaluci vrijedne nepunih 100 miliona KM.

Portparol UIO, Ratko Kovačević, kaže za Srpskainfo da je tri mjeseca rok važenja ponude.

To ističe 17. aprila, s tim da se može zatražiti i produženje roka ukoliko komisija do tada ne završi svoj posao. Takva je trenutna situacija – kaže Kovačević.

Podsjećamo, nakon isteka roka od mjesec dana od objave javnog oglasa za kupovinu objekta za smještaj Glavne kancelarije UIO u Banjaluci i objekta za smještaj Regionalnog centra Banjaluka, komisija UIO je 17. januara otvorila ponude. Konstatovano je da je u traženom roku stigla jedna ponuda i to od ponuđača „Grand Trade“ d.o.o. iz Banjaluke. Pri čemu je za potrebe kancelarijskog i višenamjenskog prostora (sale za sastanke, prostorije za smještaj servera…) ponuđač dostavio ponudu u količini od 12.280 metara kvaderatnih ukupne cijene u iznosu od 71.119.620 KM s PDV. Dok je za potrebe parking prostora ponuđeno  4.740 kvadrata ukupne cijene u iznosu od 27.451.710 KM s PDV. Dakle, ukupna ponuđena vrijednost je 98,5 miliona KM.

FOTO: GRAND TRADE
FOTO: GRAND TRADE

UIO je odlukom Savjeta ministara BiH iz ljeta 2023. odobreno nepunih 70 miliona KM, što uznači da će im, ako prihvate ponudu, trebati još više od 29 miliona maraka.

Međutim, UIO BiH je samo jedna u nizu institucija BiH, ili njihovih filijala, koje u Banjaluci nemaju svoje prostorije i koje uglavnom plaćaju „debelu“ kiriju. Firmamam ili čak institucijama Republike Srpske. Prema odluci Savjeta ministara, sve institucije na nivou BiH su u 2023. za kiriju platile oko osam miliona maraka, u čitavoj BiH.

Kako je objavio Capital u januaru ove godine, u svojim objektima u Banjaluci su Centralna banka BiH – Glavna banka RS za čije potrebe je izgrađena nova velelepna zgrada u najužem centru Banjaluke, zatim Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH koja je naslijedila prostor Obavještajno-bezbjednosne službe RS, Agencija za osiguranje depozita, te Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (HEA) i Ombudsman za ljudska prava BiH koje su u svojim prostorijama u poslovnoj zgradi u blizini Merkatora u Banjaluci.

centralna banka BiH
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Pored ovih institucija, ni Uprava za indirektno oporezivanje BiH ne plaća kiriju, ali ni UIO nije u svojoj zgradi, već u objektu Vlade Republike Srpske, dok sve ostale plaćaju kirije.

Među njima su Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Direkcija za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA), Agencije za lijekove i medicinska sredstva, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) i Komisija za koncesije BiH. Najinteresantnija je situacija sa IDDEEA, jer je izgradnja zgrade te agencije trebala da bude okončana 2014. godine, ali se rokovi za završetak izgradnje stalno produžavaju, a njeni temelji zarastaju u korov.

Pored UIO, kupovinu zgrade i useljenje u svoje prostorije u Banjaluci planira i SIPA, jer je Savjet ministara BiH ovoj policijskoj agenciji u junu prošle godine kroz Program višegodišnjih kapitalnih ulaganja za period 2023.-2024. odobrio 5,8 miliona KM za kupovinu zgrade za smještaj Regionalne kancelarije SIPA u najvećem gradu Srpske.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

-Početna zakupnina iznosila je 21.303 KM mjesečno bez PDV, da bi se u više navrata smanjivala i danas iznosi 15.977 KM bez PDV, zbog čega se SIPA u nekoliko navrata obraćala Savjetu ministara sa zahtjevom za kupovinu objekta za trajni smještaj – navedeno je u obrazloženju odluke Savjeta ministara.

Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH smještena je u objektu u neposrednoj blizini nekadašnjeg privrednog giganta „Incel“. Bivši direktor ove Agencije Aleksandar Zolak kratko je potvrdio da se kirija u visini od oko 10.000 evra po ugovoru sklopljenom prije njegovog dolaska na mjesto direktora plaćala Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA) od 2009. do 2019. godine plaćala je banjalučkoj firmi „Euromedic“ mjesečnu kiriju od nevjerovatnih 60.053 KM. Nakon isteka ugovora o zakupu, BHDCA je prešla u prostorije bivšeg „Krajinapremjera“, gdje plaća duplo manju kiriju.

Višegodišnji projekti

Inače, podugačak je spisak višegodišnjih kapitalnih projekata koje je u 2023. odobrio Savjet ministara BiH, a koji su u toku. Kada je riječ o institucijama BiH u Banjaluci, na spisku je pomenuta nabavka objekta za smještaj SIPA od 5,8 miliona KM. U 2024. godini bi trebalo da bude potrošeno 2,3 milona.

savjet ministara bih
FOTO: HARUN MUMINOVIĆ/FENA

Istovremeno, spisak ranije odobrenih kapitalih projeklata koji su i dalje u fazi realizacije, još je duži. Na tom spisku je i nabavka objekta za smještaj UIO u Banjaluici, za šta na računu stoji 69,4 miliona KM. U okviru UIO, tu je i izgradnja i opremanje objekta za smještaj zaposlenih UIO i granične policije BiH na aerodromu Banjaluku, vrijednost 3,6 miliona maraka.

Na ovoj listi je i Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA). Za zgradu u Banjaluci davno je odobreno 22,5 miliona KM, a na računu na dan 31. januar 2024. imaju još 10 miliona KM.

Ukupno je institucijama BiH za višegodišnje projekte, koji su u toku, na raspolaganju 172,7 miliona KM.

Mnogo pitanja bez odgovora

U ovoj priči mnogo je pitanja bez odgovora. Zašto se sa trajnim smještajem institucija toliko čeka, dok se istovremeno daje ogroman budžetski novac za zakup poslovnih prostora? Zašto se, zajedno sa UIO, ne kupuje zgrada za smještaj svih, ili bar većine, institucije BiH u Banjaluci, kako bi bile na jednom mjestu? Zašto se, dok se gradila zgrada Centralne banke, nije sagradio veći objekat, na istoj parceli u strogom centru Banjaluke, koji je poželjan za sve institucije BiH? I zašto institucije ne grade objekte po mjeri, kako bi uposlile domaću građevinsku infrastrukturu, umjesto što kupuju gotove?

I papreno skupe!

U slučaju UIO, tvrdi se da godinama pokušavaju da sagrade svoj objekat, ali da nikako nismu mogli da nađu zemljište na lokaciji koja im odgovara. Direktor UIO Zoran Tegeltija nedavno je rekao da su u proteklim mandatima pitali Grad Banjaluku da li ima parcelu za njih, ali da odgovor nisu dobili. Sa istim pitanjem i Srpskainfo se davno obratila Gradu Banjaluka, ali smo takođe ostali bez zvaničnog odgovora.

„Zna se ko gradi i za koga“

Potpuno je nevjerovatno da sve institucije traže da budu u centru grada. Nisu to sve institucije koje svakodnevno komuniciraju sa građanima. Recimo, gdje je sada smještena Direkcija za civilno vazduhoplovstvo? Nije ni potrebno da bude u centru grada. Takođe, i UIO može da ima neka odjeljenja u centru, ali postoji dovoljno prostora na širem području Banjaluke da se napravi zgrada za UIO. Recimo, Centralna banka ima svoju zgradu, ali koliko vidimo kao prolaznici, ta zgrada nije popunjena. Tu možda postoji mogućnost da se spoje bar uprave nekoliko institucija – kaže za Srpskainfo Mira Pekić, druga zamjenica predsjedavajuće Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH.

Mira Pekić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Ali, prema njenim riječima, ključ problema je u tome što vlast i privatnici naprave dogovor koji glasi: Napravićeš poslovni prostor, a ja ću ga kupiti!

-Iz budžeta BiH daju se milioni maraka za plaćanje zakupa. Za neke instucije je novac čak izdvojen za konačan smještaj, za kupovinu zgrade ili za izgradnju. Ali, iz dosadašnjih poteza SNSD-ove vlasti jasno je da se trošenje budžetskih para unaprijed dogovara. Zna se ko gradi i za koga. Zašto se kupuju gotovi objekti kada se novcem iz budžeta mogu graditi vlastiti? Naročito za institucije koje imaju smještaj u Banjaluci. Onaj ko želi dobro Republici Srpskoj treba da razmišlja nekoliko koraka unaprijed. S druge strane, novac poreskih obveznika u budžetu BiH je i novac iz Republike Srpske. Bilo bi logično da se gradi novcem poreskih obveznika u Banjaluci – zaključuje Pekićeva.

Stanić: Cijene podižu višestruko

Ekonomista Milenko Stanić kaže da zakup može da dođe u obzir samo u kraćem periodu, što nije slučaj za institucije jer su one nastale s ciljem da traju. Prema njegovim riječima, problem kod svih javnih nabavki u BiH je to što se pri raspisivanju tendera projektuju rješenja koja obično idu preko partijskih struktuira.

Milenko Stanić
FOTO: BN TV INFO/YOUTUBE/SCREENSHOT

-I cijena se podiže višestruko. Vjerovatno bi, da se ta zgrada pravi od temelja, imali povoljnije uslove, odnosno koštala bi manje u odnosu na već izgrađeni poslovni objekat. Ali, dešava se to da se prvo izgradi zgrada, a onda se putem lobiranja kod vlasti i stranaka stvaraju uslovi da se ta zgrada proda po značajno većim cijenama u odnosu na neke normalne – kaže Stanić za Srpskainfo

Politika

DODIK POJASNIO “RAZGRANIČENJE”: Federacija naplaćuje svoje, mi svoje, ista stopa PDV-a…

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je na RTRS da se, ako u Generalnoj skupštini UN bude usvojena rezolucija o Srebrenici, neće ništa desiti i da Srpska ide dalje. Pojasnio je “prijedlog o razgraničenju” sa FBiH, sa ekonomske strane.

“Ništa se neće desiti. Nisam ja neki /ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan/ Helez koji stalno nešto prijeti”, rekao je Dodik, navodeći da se sve zasniva na priči da će NATO nešto uraditi.

Dodik je istakao da u suštini međunarodne snage i njihovi mandati jeste da stanu na liniju razgraničenja i ne dozvole dodire snaga ako do toga dođe, te podsjetio da Srpska nema namjeru ništa da mobiliše, nijednog policajca koji bi mogao da krene izvan entitetske linije na prostor Federacije.

On je upitao zašto bi onda neko iz Federacije dolazio u Srpsku.

“Zašto vi nas držite u tom nasilnom pollitičkom braku koji se zove BiH? Oni prijete nekim ratom”, rekao je Dodik za RTRS.

Predsjednik Srpske je dodao da je neko u rezoluciji zadao broj od 8.300, a nema ni grobnih mjesta niti ima presude koja govori da je to toliki broj ljudi.

On je rekao da predstavlja stranu u Dejtonskom sporazumu i Srpsku, kao i da je u ovim okolnostima Kristijanu Šmitu data snaga jer FBiH ne želi da razgovara sa Srpskom.

“Međuentitetska linija razgraničenja je i napravljena za buduće vrijeme da se mi razgraničimo i da živimo u miru. Predlažem da se mi politički razgraničimo, da držimo pet narednih godina istu stopu poreza i doprinosa, PDV-a i ostalih svih stvari i da imamo svoje službe, Federacija naplaćuje svoje, a mi svoje”, naveo je Dodik.

On je rekao da predlaže da bude “ista stopa i procedura, isto sve na granici i onda da se u tih pet godina postigne dogovor o poslovnom modelu kako će to funkcionisati u novim okolnostima”.

Dodik je podsjetio da 250 miliona KM od akciza stoji već duže vrijeme, te upitao ko ima pravo da Srpskoj uzme njenih 100 miliona KM.

Predsjednik Republike Srpske je rekao da rezolucija o Srebrenici Bošnjacima donosi neku satisfakciju, dok srpski narod stavlja u dokumentaciju UN kao ljude i narod koji su počinili neki genocid i vrši moralnu potpunu diskvalifikaciju nerođene djece na ovim prostorima.

On je dodao da će Bošnjaci to uključiti u školske programe, dok će Srpska napisati da je to sve podvala i naći će prikladan način da se djeca uče na tome.

“Da im kažemo da je to podvala srpskom narodu, da je nažalost tamo poginulo Bošnjaka, muslimana, ali i da je poginulo 3.400 Srba”, rekao je Dodik.

On je rekao da je zakazana sjednica Vlade Srpske u Srbrenici kako bi se manifestovalo to da je Srebrenica u Srpskoj, ističući da neće biti nikakvih problema što se tamo održava sjednica.

“Mi se toga ne stidimo. Kao odgovorna društveno-politička zajednica Srpska je učinila sve i za zločine su odgovarali oni koji su ih počinili”, rekao je Dodik.

On je naveo da je bila namjera da se polože vijenci u Potočarima, ali pošto nije dozvoljeno iz Memorijalnog centra, da će vijenci i cvijeće biti položeni u Bratuncu za srpske stradalnike.

“Mi smo to htjeli da uradimo, ali vi ne dozvoljavate. Šta hoćete od nas? Više nikada nećemo ni tražiti da tamo dolazimo… Naše je pravo i mi biramo kada će biti sjednica i to govori da smo suvereni u tome”, naglasio je Dodik.

Govoreći o izboru ambasadora, Dodik je naveo da bošnjački član Predsjedništva BiH bira Bošnjake na tu poziciju i druga dva člana Predsjedništva to ne osporavaju, dodajući da bi se došlo u situaciju da ne bi bilo izbora ambasadora ako bi dolazilo do međusobnih osporavanja.

Dodik je rekao da bi nakon Zlatka Lagumdžije mjesto ambasadora BiH u UN trebalo da pripadne Srbinu.

Nastavi čitati

Politika

DANAS JE DAN “D”! Glasanje o rezoluciji o Srebrenici! EVO ŠTA SE U NJOJ NAVODI I KO JE PODRŽAVA

Generalna skupština UN glasaće danas, 23. maja o rezoluciji kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na “genocid u Srebrenici”.
Nacrt Rezolucije o Međunarodnom danu promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici uvršten je u dnevni red 82. Plenarnog sastanka pod tačkom Kultura mira u 16 časova po srednjoevropskom vremenu.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzorisalo je 38 država, među kojima su zemlje Kvinte i sve bivše jugoslovenske republike osim Crne Gore koja je najavila podršku.

Uz predlagače Njemačku i Ruandu, sponzori rezolucije su: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, BiH, Bugarska, Čile, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Holandija, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Jordan, Kanada, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalska Ostrva, Mikronezija, Norveška, Novi Zeland, Poljska, SAD, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Švedska, Turska, Velika Britanija i Vanuatu, navodi se u nacrtu dokumenta.
U nacrtu rezolucije se podsjeća na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i Međunarodnog suda pravde kojima je zločin u Srebrenici okarakterisan kao genocid.

Nastavi čitati

Politika

TANJA VUKOMANOVIĆ O ISKOPAVANJU LITIJUMA “Nemojte stavljati kapital ispred zdravlja ljudi i vi živite u ovoj zemlji”

Pozdravljam svaku inicijativu da se u Republici Srpskoj stvore nova radna mjesta, da se napuni budžet i da se otvore nove prilike, ali u slučaju da se nikako ne našteti našem najvrednijem resursu, a to je naše stanovništvo. Litijum jeste bijelo zlato, ali je i ekološka bomba. Za koga će biti bijelo zlato, za koga ekološka bomba, mislim da je i više nego očigledno.

Rekla je ovo Tanja Vukomanović, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske tokom današnje skupštinske diskusije i dodala da, bez obzira na istraživanja koja se i ne poklapaju sa izjavama, apsolitno nemamo dokaz da ovaj projekat neće biti štetan po okolinu, odnosno
zdravlje stanovnika.

Istakla je da ima mnogo argumenata za to da se ovaj projekat zaustavi, te navela neke:

– Ovakvog rudnika nema u okruženju, nemamo garanciju da neće biti posljedica. Takođe, imamo lokalni otpor. Dalje, kopanje bi vršila privatna firma, dakle, građani kao ni Republika Srpska od toga neće imati ništa, jer su koncesione naknade mizerne. Rudnici litijuma u
svijetu ostavili su velike ekološke posljedice, čak su vođeni i građanski ratovi. Rudnici postoje i Australiji, Čileu, Kini ali se često obrada vrši u pustinjama, što dalje od stanovništva. Dalje, Evropa ima nekoliko mjesta za iskopavanje litijuma, ali još se nisu upustili u to, još provjeravaju sve – rekla je Vukomanovićeva.

Kaže da sumnju izaziva i to što su dosadašnje dozvole potpisane u tajnosti, a javnost i lokalna vlast dovedeni pred svršen čin.

– Imamo i nepoklapanje u pričama predstavnika firme Ar Kor, predstavnika vlasti i izvještaja resornog ministrstava oko toga šta je tamo i u kojim količinama pronađeno. Ovim kršimo i svoja pravila i propise, jer je Majevica prostornim planom Republike Srpske koji važi do
2025. planirana kao park prirode, a zakonom je zabranjeno da se na prostorima koji su proglašeni zaštićenim vrše istraživanja – istakla je Vukomanovićeva.

Stavite na papir za i protiv i vidjećete da je mnogo više protiv, nego za, poručuje ona i kaže da nakon svih ovih razloga, nameće se i nekoliko pitanja, za koja se nadam da će resorni ministar jednom odgovoriti.

– Zašto je ministarstvo bez dokaza da neće biti štete po okoliko dalo dozvolu za jedan ovakav poduhvat? Stručnjaci koji su radili istraživanje kažu „ako se ispoštuju svi standardi i procedure neće biti štete“. S obzrim da smo mi poznati po tome kako poštujemo procedure, ne gine nam ekološka katastrofa. Kome se i zašto daju koncesije? Ko je Andrej Rautner, čije se ime često spominje kada su koncesije u pitanju, da Srpska daje koncesije za smiješne cifre, a onda otkupljuje od njega po masnim ciframa? – pita Vukomanovićeva.

Vukomanovićeva postavlja i pitanje koliko se građani mogu osloniti na inspekciju i organe koji bi trebalo da budu na njihovoj strani ako nešto krene po zlu?

– Da li je istina da su čak kod pojedinih ljudi u blizini tih lokacija na kojima je vršeno istraživanje došlo do presušivanja bunara? Šteta je nastala čak i pri istraživanju, šta bi tek bilo kasnije – kaže Vukomanovićeva.

Ističe da Austrija, Njemačka, Švajcarska od svakog svog sela naprave turističku atrakciju, sa maksimalno očuvanom prirodom, a mi želimo da našu prirodu trujemo i napravimo mogućnost da postanemo rudnik Evrope.

– Ne želimo Republiku Srpsku sa narandžastim rijekama, otrovom u podzemnim vodama, bolesnom stokom, nezadovoljnim narodom i porodicama koje odlaze jer ne žele da rizikuju. Nemojte stavljati kapital ispred zdravlja ljudi i vi živite u ovoj zemlji. Ako dođe do zagađenja
podzemnih voda, zatim i Drine i Save, svi ćemo osjetiti posljedice – poručila je Vukomanovićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno