Connect with us

Svijet

Ukrajina plaća paprenu cijenu UPADA U RUSIJU

Vasil je bio nekoliko kilometara unutar ruske teritorije kada je čuo fijuk približavajućeg drona napunjenog eksplozivom. Imao je sekunde da reaguje.

“Bilo je vrlo brzo. Potrčali smo prema drveću i onda se, na metar-dva od mene, čuo prasak”, rekao je ukrajinski vojnik.

“Pogledam dolje i vidim da imam gelere u nozi. Stavio sam podvez i pokušao da pobjegnem”, rekao je Vasil (ratnog nadimka Bumbar) za CNN u gradu Sumi, gradu na sjeveru Ukrajine u kojem se oporavlja od povreda.

Kijev je u avgustu pokrenuo iznenadni napad na rusku regiju Kursk, brzo napredujući nekih 30 kilometara od granice. Međutim, kampanja se usporila, a u četvrtak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio da je Rusija pokrenula kontraofanzivu. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage prodrle u regiju Kursk i zauzele 10 naselja.

U danima koji su prethodili ovom kontranapadu, CNN je razgovarao sa 14 ukrajinskih vojnika iz pet različitih jedinica koje su bile raspoređene u Kursku. Četvorica su ranjena u operaciji i trenutno se oporavljaju u bolnicama u Ukrajini, dok ostalih 10 još uvijek boravi u Rusiji.

Svih 14 su rekli da je napad na Kursk bio teška operacija, a neki su čak doveli u pitanje odluku o ovoj akciji u vrijeme kada se Ukrajina muči sa odbranom ključnih mjesta i gradova na istoku zemlje.

“Biće sve teže. Biće više artiljerijske vatre, više teških bitaka, ali moramo učiniti sve što možemo. Ukrajina želi mir, ali mir kada pobijedimo, a ne kada izgubimo”, rekao je Vasil i dodao: “Rusija šalje mnogo trupa i artiljerije na Kursk. Imamo puno mrtvih i puno uništene opreme.”

Ukrajinski zvaničnici kažu da je Moskva poslala oko 30.000 vojnika u područje Kurska. Navodno, pojačanja uključuju vojnike iz raspuštene privatne kompanije Vagner, koji su premješteni iz zapadne Afrike.

Ukrajinski vojnici koji se bore u Kursku kažu da se Vagnerovi borci razlikuju od drugih ruskih jedinica jer imaju bolju opremu i bolje su obučeni.

Čečenski lider Ramzan Kadirov takođe je nedugo nakon početka upada tvrdio da se tamo nalazi čečenska specijalna jedinica Ahmat.

Dmitro, komandant ukrajinskog bataljona Slavuj, rekao je CNN-u da je njegova jedinica pronašla Vagnerove zastave i oznake.

Operacija Kursk dala je Ukrajincima veliki moralni podsticaj, kao prvi veliki strateški dobitak Kijeva od oslobađanja Hersona u novembru 2022. Gotovo svi vojnici s kojima je CNN razgovarao rekli su da je osvajanje ruske teritorije bilo vrijedno žrtava.

“Bio je to dobar osjećaj. Rusija je jedna od najvećih zemalja na svijetu i ima nuklearne bombe. Mi nemamo mnogo ljudi i u ratu smo već 10 godina, a uprkos tome, cijelom svijetu smo pokazali da možemo da napadnemo teritoriju Rusije,” rekao je Vasil.

Dmitro je dao jednostavnu ocenu: “Da, j****e! Takav je bio osjećaj kad sam vidio naše tenkove kako pucaju na ruske položaje. Digli su ruke uvis, zarobili smo ih mnogo.”

Ofanziva iznenadila i neke od najbližih saveznika
U intervjuu za CNN prošlog vikenda, vrhovni komandant ukrajinske vojske Oleksandr Sirski dao je dosad najdetaljnije objašnjenje razloga za upad. Rekao je da je cilj bio da se zaustavi Rusija da koristi Kursk za novu ofanzivu, da se odvrate moskovske snage s drugih područja, spriječi prekogranično granatiranje civila, uzmu ratni zarobljenici i ojača moral ukrajinskih trupa i nacije.

Ukrajina je bila pod pritiskom na istočnom frontu tokom ove godine i još se oporavlja od velikih neuspjeha uzrokovanih kašnjenjima u isporuci američke vojne pomoći prošle zime i u proljeće.

Ofanziva na Kursk, koja je bila iznenađenje čak i za neke od najbližih saveznika Ukrajine, pozdravljena je od strane zapadnih zvaničnika. U subotu je direktor CIA Bil Burns nazvao to značajnim taktičkim postignućem:

“To nije bio samo podsticaj ukrajinskom moralu. To je razotkrilo neke ranjivosti Putinove Rusije i njene vojske.”

Jedan vojnik (nadimka Fin) s kojim je CNN razgovarao rekao je da su ruska utvrđenja izgrađena vrlo dobro, uz razne odbrambene mere, kao što su mine ispod protutenkovskih prepreka.

Finova ekipa od četiri vojnika bila je među prvima koja je ušla u Rusiju, s zadatkom razminiranja i demontiranja odbrane prije nego što su stigle ostale ukrajinske jedinice. Proveli su dvije nedjelje u Kursku, radeći neprekidno, s povremenim snom, uvijek na oprezu.

Jedan vojnik je pokazao na svoje čizme i rekao da se s njih može uzeti mnogo DNK uzoraka: “Ukrajinskih DNK uzoraka, nažalost.”

Fin je rekao da je činjenica da su djelovali na stranoj zemlji, u području koje nisu poznavali, učinila njihovu misiju posebno izazovnom. Većina jedinica koje su učestvovale u operaciji Kursk preraspoređena je s drugih dijelova ratišta, područja koja su izuzetno dobro poznavali.

Jedan član posade oklopnog transportera rekao je da je njegova jedinica stigla iz Časov Jara, sa istočne linije fronta, gdje je mogao “voziti vezanih očiju s jednog položaja na drugi”. U Kursku su se izgubili.

“Na kraju smo otišli u ruski grad Sudžu, gdje smo morali čekati da nas naš komandant pronađe”, rekao je ovaj vojnik, dodajući da su loša vidljivost i nepoznavanje terena učinili navigaciju izuzetno teškom.

Navigacija i komunikacija između jedinica i komandanata bili su veliki problem u Kursku. Ukrajinci se oslanjaju na internet uslugu Starlink, ali komunikacija uopšte ne funkcioniše u određenim dijelovima regije Kursk.

Osim toga, ovo područje je sušno već nekoliko mjeseci, što dodatno otežava kretanje teškim vozilima koja dižu prašinu. Član posade oklopnog transportera i njegov komandant razgovarali su s CNN-om u sjevernoj Ukrajini, gdje su se oporavljali od povreda zadobijenih kada su se dva ukrajinska oklopna vozila sudarila zbog vrlo loše vidljivosti.

Ako linija ostane uglavnom nepromijenjena, bitka u regiji Kursk mogla bi uskoro početi da liči na dijelove bojnog polja u istočnoj Ukrajini, uz ukopavanje i žestoke borbe za svaki pedalj zemlje.

“Ovo je dio velikog plana”
Govoreći za CNN, Vasil je rekao da nije previše razmišljao o misiji ili činjenici da je u njoj povrijeđen: “Ovo je rat. Mi smo vojnici i moramo učiniti sve što možemo da zaštitimo svoju zemlju. Ovo je dio velikog plana i nisam se pitao zašto sam ovdje.”

Sjedeći na klupi u Sumiju, s ispruženom nogom u zavojima i intravenskom iglom koja viri blizu lakta, Vasil kaže da je na frontu bilo prepuno eksplozivnih ruskih bespilotnih letjelica na dan kada je ranjen. “Došli su momci iz druge jedinice i rekao sam im da budu oprezni jer je tamo kao u klanici… I baš te sekunde, bum,” rekao je Vasil, dodavši nekoliko psovki.

Prijatelji su mu rekli da je imao sreće što je preživio. Njegov komandant, koji mu je među prvima prišao nakon eksplozije, pohvalio je njegovo smireno ponašanje nakon napada.

Vasil je rekao da mu je takva priroda: “Kada ste jako uplašeni, važno je zadržati kontrolu. Ako možete kontrolisati svoj strah, sve će biti u redu.”

Ljekari su mu rekli da je prerizično izvaditi neke gelere. Vasil nije ni trepnuo na ideju da će živjeti ostatak života s djelićima ruskog eksploziva u sebi.

Svijet

KRAJ SLOBODNOG INTERNETA? 23 svjetska portala ukinula pristup najvećoj digitalnoj arhivi

Veliki svjetski mediji zatvorili su vrata Wayback Machine-u iz straha od vještačke inteligencije.

Čak 23 velika svjetska portala odlučila su da blokiraju pristup jednoj od najvažnijih digitalnih arhiva na internetu – Wayback Machine. Među njima su i New York Times i Reddit, što znači da korisnici više neće moći da pristupe starim verzijama tekstova ili obrisanim objavama.

Stručnjaci upozoravaju da ovaj potez direktno briše dio digitalne istorije i smanjuje odgovornost medija.

Glavni razlog za ovakvu odluku leži u strahu od vještačke inteligencije. Izdavači veruju da se njihov arhivirani sadržaj koristi za treniranje AI modela bez dozvole i nadoknade. Zbog toga su počeli da postavljaju tehničke barijere koje sprečavaju Wayback Machine da čuva njihove stranice.

New York Times tvrdi da arhiviranje njihovog sadržaja krši autorska prava. Iako pravna situacija nije potpuno jasna, cilj je očigledan – potpuna kontrola nad svim objavljenim materijalom. To u praksi znači da će korisnici moći da vide samo ono što mediji odluče da ostave javno dostupnim.

Ironično, mnogi novinari upravo ovih redakcija godinama koriste Wayback Machine za istraživanja. Više od 100 poznatih novinara potpisalo je pismo podrške arhivi, upozoravajući na ozbiljne posljedice. Bez ovog alata postaje gotovo nemoguće dokazati da je neki tekst naknadno izmijenjen ili da su informacije uklonjene.

Ako se trend nastavi, veliki dio internet istorije mogao bi da nestane iza zatvorenih korporativnih sistema. Mark Grejem, direktor arhive, upozorava da zaključavanje interneta direktno utiče na razumijevanje svijeta oko nas. Trenutno ne postoji nijedna javna alternativa koja može da zamijeni ovaj izvor informacija.

Nastavi čitati

Svijet

DJEČAK PLANIRAO MASAKR: Tragovi u računaru i WhatsAppu šokirali istražioce

U računaru četrnaestogodišnjeg učenika, koji je u srijedu počinio masakr u školi u turskom Kahramanmarašu, pronađeni su dokumenti koji ukazuju da je napad bio unaprijed planiran.

Isa Aras Mersinli (14), sin bivšeg policajca i učenik osmog razreda škole u kojoj je počinio zločin, nekoliko dana prije napada sačuvao je dokument koji nagovještava njegove namjere u „skorijoj budućnosti“.

Napad koji je šokirao javnost

Podsjetimo, dječak je 15. aprila došao u školu naoružan sa pet pištolja, registrovanih na njegovog oca, i sedam okvira municije, nakon čega je počeo da puca.

Prema navodima iz istrage, najprije je nasumično pucao u hodniku, a zatim je ušao u dvije učionice, gdje je nastavio napad. Zaustavljen je tek nakon što su ga savladali nastavnici, radnik kantine i jedan od roditelja.

U napadu je ubijeno deset osoba, među kojima devet učenika i jedna nastavnica, dok je više ljudi teško ranjeno.

Žrtve i posljedice tragedije

Među stradalima su učenici Furkan Bala, Bajram Nabi Šisik, Belinaj Bojraz, Zejnep Kilič, Suranur Sevgi Kazici, Kerem Erdem Gurgor, Adnan, Gokturk Ješil i Jusuf Tarik Gul, kao i nastavnica matematike Ajla Kara.

Jedna od povrijeđenih učenica preminula je kasnije u bolnici, čime je broj žrtava porastao na deset.

Jezivi tragovi i digitalni dokazi

Tokom istrage utvrđeno je da je napadač na WhatsAppu imao fotografiju koja aludira na Eliota Rodžera, počinioca ubistava u SAD 2014. godine.

Takođe, analizom njegovog računara pronađen je dokument koji jasno ukazuje na planiranje napada.

„Pregled digitalnih materijala otkrio je dokument koji ukazuje na planirani veliki napad u bliskoj budućnosti“, saopštilo je tužilaštvo.

Istraga i hapšenja

Na mjestu zločina zaplijenjeno je pet pištolja, a utvrđeno je da su bili registrovani na ime njegovog oca, bivšeg policijskog inspektora, koji je zajedno sa majkom priveden nakon tragedije.

Policija je zaplijenila i računar i mobilni telefon napadača, a istraga je u toku.

Prema dosadašnjim nalazima, nije utvrđena povezanost sa terorizmom, već se sumnja da je napad izvršen samostalno, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

Teška ispovijest princa Harija “TO JE UBILO MOJU MAJKU”

Princ Hari je u Melburnu iznenadio javnost iskrenim priznanjima o najtežim trenucima svog života, posebno o periodu nakon smrti njegove majke, Princeze Dajane.

Govoreći pred publikom, Hari je otkrio kako je kao d‌ječak teško prihvatio ulogu koja mu je bila namijenjena.

“Nakon što mi je mama umrla, neposredno prije mog 13. rođendana, pomislio sam: ‘Ne želim ovaj posao. Ne želim ovu ulogu, kamo god ona vodila, ne sviđa mi se’. To je ubilo moju majku i ja sam bio snažno protiv toga te sam godinama zabijao glavu u pijesak.” Na kraju sam shvatio – čekaj malo, da je netko drugi u ovoj poziciji, kako bi iskoristio ovu platformu i resurse koji dolaze s njom da napravi promjenu u svijetu? I što bi moja mama htjela da učinim? I to je stvarno promijenilo moju perspektivu “, ispričao je.

Godine borbe i unutrašnjeg pritiska

Hari je priznao da se godinama suočavao sa osjećajem izgubljenosti i velikim pritiskom, kako spoljašnjim tako i unutrašnjim. “Bilo je puno trenutaka kada sam se osjećao preplavljeno. Trenutaka kada sam se osjećao izgubljeno, izdano ili potpuno nemoćno. Trenutaka kada se pritisak, i vanjski i unutarnji, činio neprestanim. I trenutaka kada sam se, unatoč svemu, morao pojaviti pretvarajući se da je sve u redu, kako ne bih nikoga izneverio”, rekao je princ.

Njegova ispovijest dirnula je mnoge, jer rijetko govori ovako otvoreno o ličnim borbama.

Tragedija koja je obilježila život

Podsjetimo, Princeza Dajana izgubila je život krajem avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu, kada je imala samo 36 godina.

Taj događaj zauvek je promijenio život njenog sina, koji danas, kako kaže, pokušava da svoju poziciju iskoristi za nešto dobro, upravo onako kako bi njegova majka željela, prenosi Ona.

Nastavi čitati

Aktuelno