Connect with us

Društvo

VAŠAR U USPOMENAMA: Ječe harmonike, nadmeću se promukle pjevaljke

Gradiški vašar koji 21. septembra, na Malu Gospojinu vijekovima okuplja sve generacije i društvene slojeve pobudio je davnašnja sjećanja Hikmeta Hadžialagića (85), hroničara grada na Savi.

Nekada se ovaj vašar, sjeća se ugledni profesor u penziji, održavao u parku pored autobuske stanice, gdje su bili mali i veliki ringišpili, streljane, mađioničari, opasne životinje u žici, dugačke zmije koje su iz drvenih sanduka vadili mišićavi mladići i omotavali oko pasa a radoznali narod u strahu se sklanjao podalje, na bezbjedno odstojanje.

I posmatrao.

Uzbuđenje se uvlačilo u kosti svakog radoznalca koji nije odolio zidu smrti i motorima u kaci, što je ipak predstavljalo najveću vašarsku atrakciju.

Ova tradicija i sada živi u Gradiški a na vašar svake godine stižu modernije novotarije koje narod gleda sa čuđenjem i prepričava do sljedećeg vašara. Najviše se raduju djeca.

Prelistavajući fotografije iz porodičnog albuma nastale prije 60 godina Hadžialagić tumači bilješke na njihovoj poleđini o vašarskim ali i drugim danima u godini, kada se okupljalo mnogo svijeta na jednom mjestu.

Pominje Radivoja Zarića, Gradiščanina, književnika i učitelja koji je, napisao da na Malu Gospojinu i još dva dana poslije “u parku sve bruji od glasna razgovora i veselja. Pod šatrama udaraju tambure i bubnjevi, ječe harmonike, cvile violine, pište zurle, nadmeću se promukle pjevaljke. Za stolovima najviše seoskog svijeta. Pred njima pune zdjele pečenja i krigli piva. Užagrili očima u pjevaljku i slušaju pjesmu, “medna roso đe si zimovala..,”. Rijeka svijeta klizi kroz park. Umorne majke vuku djecu zamazanu od arnautske alve i licitarskih kolača. U ustima im pištaljke plehnatih orozova, gađaju prolaznike papirnatim lopticama, pucaju iz pištolja sa čepovima od pluta”.

Često se u prošlosti Gradiške, u vrijeme vašara, pazarnih dana ili drugih narodnih zborovanja pominju pehlivani, artisti i akrobate. Oni su hodali po žici ili konopcu razapetom između stubova ili većih zgrada, najčešće na mjestu bivše pijace ili njenoj blizini, što je iz današnje perspektive centar grada.

“Najpoznatiji među njima bio je Arif Tamburija porijeklom iz Bosanskog Šamca koji je hodao na konopcu održavajući ravnotežu pomoću dugačke motke a ponekad i vozio bicikl na žici, što je u nevjerici pratilo mnogo naroda”, ispričao je Hikmet Hadžialagić,  pozivajući se na svjedočenje mještanina Sakiba Demirače koji je često govorio i o junaku iz Like, atleti koji je takođe dolazio u Gradišku i zabavaljao narod.

Imao je toliku snagu da je trgao lance pred gledaocima ili bi legao na cestu pa bi onda kamion prešao preko njega.

Stariji Gradiščani i sada prepričavaju njegove nastupe i programe koji su zapisani u knjigama o prošlosti Gradiške ali je teško zaključiti kako mu je bilo ime i iz kojeg je mjesta.

“Narod ga je jednostavno pamtio kao junaka iz Like i o njemu, njegovoj snazi raspredao nevjerovatne price”, kaže Hikmet,  učesnik mnogih priredbi i programa koji su nekada imali veliki ugled u ovoj sredini. Među njima su sportske vježbe u Društvu “Partizan”, što je takođe imalo veliku važnost u ondašnjoj državi i ovoj sredini.

Pjevači i svirači

Poznati pripovjedač Ćamil Sijarić, podsjeća naš sagovornik, zapisao je da se od davnina u Gradiški nije moglo slabo pjevati i loše svirati, što je posebno vidljivo bilo u dane vašara.

“Mogla je nekoga i Pešta da primi kao dobro grlo i dobru svirku a Gradiška ga odbaci. Odbačene je slala dublje u Bosnu, u Banjaluku i Sarajevo jer što je za njih, nije za Gradišku. Ovdje se tražilo da se umire uz muziku i ako se nije moglo, onda se nije ni živjelo”, govorio je Sijarić, nekada profesor i Nižoj realnoj gimnaziji u Gradišci.

U Gradišci na obali Save

Kada je sa gramofonske ploče 1928. godine, koje su predstavljale tehnološko čudo, izum kojem se divio svijet, čuo pjesmu o Gradiški koju je otpjevao Boro Janjić i u kojoj se on pominje, tadašnji načelnik Hakibeg Reufbegović, fijakerom je otputovao u Šabac i popularnog pjevača doveo u Gradišku. Prema zapisima Vlade Miloševića, muzikologa iz Banjaluke, u Gradišci je organizovana priredba, došlo je nekoliko hiljada ljudi pred kojima je, na velikoj sceni Boro Janjić otpjevao pjesmu “U Gradišci na obali Save”. Mnogo godina kasnije, a prema pričanju Nikole Janjića iz Žeravice kod Gradiške, Boro Janjić ima porodične korijene i rodbinske veze u tom naselju i zato nije slučajno što je sudbina odredila da snimi pjesmu o Gradišci i nastupi pred brojnom publikom.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!

Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.

Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.

“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.

Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.

Nastavi čitati

Društvo

DVORANA U PRIJEDORU POSTALA „SKADAR NA BOJANI“: Nakon 15 godina još 4,2 miliona KM

Sportska dvorana na Urijama u Prijedoru ni nakon gotovo deceniju i po od početka gradnje nije završena, a Grad Prijedor planira da u ovaj projekat uloži dodatnih 4,2 miliona KM.

Prema dosadašnjim procjenama, gradnja je Grad i Vladu Republike Srpske do sada koštala oko 7,7 miliona KM, što znači da bi ukupna vrijednost projekta, sa novim ulaganjima, mogla premašiti 11,9 miliona KM.

I dalje, međutim, nema odgovora na dva ključna pitanja – kada će objekat biti završen i čemu će na kraju služiti.

Od dvorane do zatvorenog bazena

Dodatnu neizvjesnost donijela je ideja gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora da se objekat preprojektuje u zatvoreni olimpijski bazen.

Javor je još u maju rekao da Grad ima obezbijeđena dva miliona KM kreditnih sredstava, dok je od republičke vlasti trebalo da dobije još tri miliona KM.

Tada je poručio da bi raspoloživi novac mogao biti iskorišten za raspisivanje tendera za završetak dvorane, ali da prije toga želi provjeriti mogućnost preprojektovanja objekta u bazen, zbog brojnih zahtjeva građana.

Od tada, međutim, nema novih zvaničnih informacija o tome da li će objekat ostati sportska dvorana ili će njegova namjena biti promijenjena.

Na pitanja o sudbini projekta nije odgovarao ni gradonačelnik, dok odgovor nije stigao ni iz Gradske uprave.

Istovremeno, najnovijim izmjenama plana javnih nabavki Grad Prijedor je predvidio dodatnih 4,2 miliona KM za ovaj objekat iz budžeta za 2026. godinu.

Vlada Srpske daje još tri miliona

Vlada Republike Srpske je u maju za kapitalne projekte u Prijedoru odobrila ukupno 9,5 miliona KM, a od tog iznosa tri miliona KM namijenjena su završetku sportske dvorane.

Gradonačelnik Javor je tada govorio o mogućnosti da se kombinacijom gradskih kreditnih sredstava i novca iz republičkog budžeta konačno riješi sudbina objekta.

Međutim, projekat koji je počeo još 2012. godine do danas nije priveden kraju.

Dvoranu je tadašnja gradska vlast, predvođena Markom Pavićem, najavljivala kao značajan sportski objekat, a završetak je bio planiran još za 2016. godinu.

Umjesto toga, deset godina nakon prvobitno najavljenog roka, Prijedor i dalje nema završenu dvoranu.

„Zidaju kao Skadar na Bojani“

Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Maja Dragojević Stojić smatra da je ovaj projekat postao još jedan primjer višegodišnjih obećanja koja nikako da budu realizovana.

„Mi već dugi niz godina imamo priliku da vidimo obećanja o završetku dvorane, kako gradske tako i republičke vlasti. Zidaju to kao Skadar na Bojani“, rekla je Dragojević Stojić.

Ona dovodi u pitanje iskrenost novih najava, s obzirom na to da se ponovo izdvajaju milioni, dok objekat ni nakon 15 godina nije stavljen u funkciju.

Kada je riječ o mogućem pretvaranju dvorane u bazen, smatra da bi takav objekat Prijedoru bio potreban, posebno zbog Vaterpolo kluba koji nema adekvatne uslove za trening.

Milioni uloženi, a dvorana gotovo prazna

Paradoks je da objekat vrijedan milione trenutno praktično nema funkciju.

Prema riječima Dragojević Stojić, najveći dio dvorane ne koristi se, dok je u funkciji samo manji dio koji koristi prijedorski Kuglaški klub „Rudar“.

Projektom je predviđeno da objekat, osim glavnog terena, ima šest sportskih svlačionica, svlačionice za sudije i delegate, ambulantu i dvije sale za zagrijavanje sportista.

Planirani su i dodatni sadržaji – takmičarska kuglana sa četiri staze i ugostiteljskim prostorom, velnes centar, manja sala za borilačke sportove sa dvije svlačionice, kao i poslovni prostori.

Od svega toga, prema dostupnim informacijama, završen je samo dio sa kuglanom i ugostiteljskim objektom.

Koliko će na kraju koštati?

Najveće pitanje sada je koliko će građane Prijedora i Republike Srpske na kraju koštati objekat čija je gradnja počela još 2012. godine.

Dosadašnja ulaganja procjenjuju se na oko 7,7 miliona KM, dok je novim planom predviđeno još 4,2 miliona KM.

To bi ukupni račun podiglo na najmanje 11,9 miliona KM, pod uslovom da se dodatna ulaganja zaista zadrže na planiranom nivou.

A ukoliko se objekat bude preprojektovao iz sportske dvorane u zatvoreni bazen, cijena bi mogla dodatno rasti.

Tako se projekat koji je prvobitno trebalo da bude završen prije gotovo deset godina danas ponovo nalazi na početku nove dileme: završiti dvoranu ili je pretvoriti u bazen – i koliko će građani još morati da plate da bi objekat konačno dobio svrhu.

Nastavi čitati

Aktuelno