Connect with us

Društvo

VIDE SE OSTACI NEKADAŠNJIH OBJEKATA Bilećko jezero presušilo, isplivale slike iz prošlosti

Po drugi put u posljednjih pet godina usljed velike suše voda se znatno povukla iz Bilećkog jezera usled čega su isplivale tajne najveće vještačke akumulacije na Balkanu.

Prije više od pola vijeka voda je potopila pet bilećkih sela zbog izgradnje brane Grančarevo, a ovih dana ponovo su na površini uspomene na potopljena sela koja su bila smještena u dolini rijeke Trebišnjice.

Isplivavaju kuće, kolibe, čatrnje, ograde, sve ono što su vijekovima sticali vrijedni domaćini u selima Panik, Orah, Čepelica, Zadublje i Miruše. Zajedno sa selima, voda je potopila i spomenike prošlosti: groblja, puteve i crkve. Među njima je i manastir Kosijerevo, kao i mnogi kulturno-istorijski spomenici.

Ta 1967. godine bila je istorijska za Hercegovinu kada je napravljena brana Grančarevo u sistemu “Hidrolektrana na Trebišnjici”, preduzeća koje je stub razvoja tog dijela Srpske.

Ipak, ove godine hidrologija im ne ide naruku pa je usljed suše obustavljena proizvodnja električne energije.

“Riječ je o izrazito sušnoj godini, koju će HET prebroditi i poslovati pozitivno na kraju godine. Suša je tolika da su padavine u slivnom sistemu HET-a u ovoj godini iznosile oko 40 odsto od višegodišnjeg prosjeka”, naveli su u HET-u.

A sela u tom dijelu Hercegovine sve do izgradnje brane brojala su oko 1.200 stanovnika koji su ostali bez svojih domova i koji su se u najvećem broju odselili u Bileću i Trebinje.

Oni koji su tada bili maloljetni, a danas ljudi u poznim godinama, sada kada su ponovo isplivale slike iz prošlosti prisjećaju su nekadašnjeg života. Svoj kraj opisiju kao najplodniji u tom dijelu Hercegovine s obzirom na to da su im imanja bila uz rijeku Trebišnjicu, ali ističu da su pre pola vijeka po tamošnjim njivama, livadama i poljanama gospodarila krda krava i stada ovaca.

Koliko se povuklo jezero najbolje pokazuje prizor, da se do jedinog ostrva i crkve na njemu sada dolazi pješice. Ovakve slike bile su i 2017. godine.

Bilećko jezero je najveća akumulacija na Balkanu pa ga svi zovu “hercegovačko more”.

Umjesto njiva i stoke danas tu plivaju somovi kapitalci i ostale vrste riba. Riblje bogatstvo mu je nemerljivo pa tu dolaze ribolovci iz cijelog svijeta.

(Večernje novosti)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! I dalje nestabilno sa povremenim pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz moguće slabe lokalne pljuskove, te temperaturu vazduha do 22 stepena Celzijusova.

Jutro će biti pretežno vedro uz malu do umjerenu oblačnost, a oko rijeka i po kotlinama sa prolaznom maglom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće malo toplije uz sunčane periode i uslijediće postepeno nablačenje od juga i zapada koje će donijeti kišu uglavnom na jugu i zapadu. Tokom poslijepodneva kratkotrajna kiša moguća je i ponegdje na sjeveru.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od dva do sedam, u višim krajevima od minus dva, a dnevna od 15 do 22, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab vjetar, većinom južnog, a na sjeveru sjevernog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

STALNA OPASNOST: Preko 800 kvadratnih kilometara u BiH nije očišćeno od mina

Zaostala neeksplodirana ubojita sredstva iz proteklog rata još uvijek su opasnost u BiH.

Demineri, nizom akcija i projekata rade na njihovom uklanjanju. Međutim, puno je je još posla pred njima. Šta je do sada urađeno, predstavile su Oružane snage BiH u sklopu godišnjeg izvještaja deminerskih akcija.

Skoro 1.000 mina i ubojitih sredstava pronađeno je i uništeno prošle godine. Posao je to koji su obavile Oružane snage BiH, što je 80 odsto od planiranog.

– U 2024. godini mi isto tako planiramo uz ovu podršku doniranih sredstava EU i ostalih nevladinih organizacija da pokušamo da riješimo, odnosno ispunimo naš plan. Mi trenutno u BiH imamo preko 800 kvadratnih kilometara nedeminirane površine koju treba tretirati u narednom periodu – izjavio je pukovnik komandir deminerskog bataljona, Sulejman Kišija, prenosi N1.

Fokus će biti na 18 opština. Najviše zaostalih minskih sredstava nalazi se, uglavnom, na entitetskim linijama ali i šumovitom području, kojem je teško pristupiti.

– Ima brojnih opština. I Tuzlanski kanton, područje Broda i tako dalje i neke druge opštine su prilično ugrožene sa tog aspekta, 22 opštine su bile aktuelne u protekloj godini po pitanju uklanjanja mina – naglasio je Gojko Knežević, načelnik Oružanih snaga BiH.

Jedan od problema sa kojim se suočavaju, između ostalog je i nedostatak deminerskog kadra, a 50 pozicija je upražnjeno. Srećom, za vrijeme akcija, stradalih deminera nije bilo.Više od 30 godina nakon rata u BiH, minska eksplozivna sredstva još uvijek su opasnost za građane BiH. Za sve ovo vrijeme, više od 600 osoba izgubilo je život, a više od 1.700 je povrijeđeno.

Nastavi čitati

Društvo

UTICAJ POVEĆANOG MINIMALCA? Statistički veći promet u trgovinama u Srpskoj

Statistički je zabilježen povećan promet u trgovini na malo hranom, pićima, duvanom i gorivom u odnosu na prethodni period.

Ukupan promet u trgovini na malo u martu 2024. godine u Republici Srpskoj u odnosu na februar 2024. godine, posmatran u tekućim cijenama veći je za 16,4 odsto, dok je u stalnim cijenama veći za 15,2 odsto.

Promet u trgovini na malo hranom, pićima i duvanom, posmatran u tekućim cijenama, veći je za 14,2 odsto, dok je promet u trgovini gorivima i mazivima veći za 15,1 odsto, objavio je Zavod za statistiku.

“Indeks prometa trgovine na malo u periodu januar-mart 2024. godine u odnosu na isti period 2023. godine nominalno je veći 11,4%, dok je realno veći za 10,4%. Ukupan desezonirani promet u trgovini na malo u martu 2024. godine, u odnosu na februar 2024. godine, posmatran u tekućim cijenama manji je za 1,8%, u stalnim cijenama manji je za 2,1%”, navodi se u objavi.

Ekonomisti su predvidjeli da će povećanje minimalca u Republici Srpskoj dovesti do povećane prosječne plate, potrošnje u maloprodaji, a samim tim i povećanih poreskih prihoda.

Poreska uprava Republike Srpske prikupila je u prvom kvartalu ove godine na račun javnih prihoda Srpske 1,048 milijardi KM, što je za 123,6 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na prva tri mjeseca lani.

Nastavi čitati

Aktuelno