Connect with us

Politika

VIŠKOVIĆ DEMANTUJE NEUMOLJIVE STATISTIKE “Priče o prezaduženosti Srpske su orkestrirane laži”

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je najveća kamatna stopa sa kojom se zadužila Srpska do sada šest odsto i da su sve priče o prezaduženosti orkestrirane laži kojima se pokušava satanizovati Republika Srpska, razvlastiti i umanjiti njene nadležnosti, pa čak i ekonomski ugušiti.

Višković je pojasnio da ukupni dug na dan 31. juli iznosi 39,5 odsto bruto domaćeg prizvoda, a gornja granica je 60 odsto BDP, dok javni dug iznosi 33,2 odsto BDP, a gornja granica, kako je rekao, je 55 odsto, a u prošloj godini BDP je iznosio 14,5 milijardi KM.

– Stalno nas optužuju da smo zadužili i unučiće, što nije tačno. Gdje je ovdje prezaduženost? Ovo je najmanji stepen zaduženosti otkad postoji Republika Srpska. Ne mogu trošiti vrijeme da raznim `analitičarima` objašnjavam svaki dan da to što oni govore nije tačno – rekao je Višković za “Euroblic”.

Predsjednik Vlade Srpske je rekao da su protesti pravo sindikata, a da mu razlozi koji se navode za najavljene proteste nisu do kraja jasni, jer je sporazum koji je zaključen 1. juna prošle godine između Vlade Srpske i pet granskih sindikata do kraja ispoštovan.

Višković je podsjetio da taj sporazum ima ukupno osam tačaka, dok je ono što definiše povećanje plata obuhvaćeno sa prve tri, koje su u potpunosti realizovane.

– U tački jedan je rečeno da `strane pozdravljaju povećanje plata u iznosu od 10 odsto koje je bilo u maju 2022. godine`. U drugoj tački je rečeno da su `ugovorne strane saglasne da se zaposlenim u javnom sektoru Srpske, kojima je plata utvrđena zakonima o platama, poveća za 100 KM, počev od avgusta 2022. godine`. To je i urađeno – naveo je Višković.

On je ukazao da tačka tri ovog sporazuma kaže da “zaposleni koji imaju najniži koeficijent za obračun plate iz zakona o platama, a kojima je neto plata ispod prosječne neto plate zaposlenih u Srpskoj isplaćenoj u 2022. godini, od početka 2023. godine dobiće povećanje za pet odsto”.

– I to je urađeno – dodao je Višković.

On je naveo da je u tački četiri, zbog koje sada sindikati najavljuju proteste, rečeno je da će Vlada Srpske “u drugom kvartalu 2023. godine izvršiti analizu budžeta, analizu plata zaposlenih u javnom sektoru i analizu rasta cijena, i u skladu sa rezultatima te analize, u dogovoru sa sindikatima, izvršiti usklađivanje rasta plata zaposlenih u javnom sektoru sa rastom prihoda u budžetu, rastom inflacije i rastom cijena”.

Predsjednik Vlade Republike Srpske je istakao da je urađen izvještaj radne grupe, koji je potpisalo 15 osoba, a u kojem se konstatuje da su tačke jedan, dva i tri sporazuma realizovane u cjelosti.

Višković je rekao da članovi radne grupe iz kabineta Vlade, Ministarstva finansija i članovi Radne grupe koji dolaze iz resornih ministarstava potpisnika sporazuma /MUP, lokalna uprava, obrazovanja/ nakon prezentovane analize budžeta, odnosno analiza prihoda i finansiranja, konstatuju da pokazatelji upućuju da u ovom trenutku ne postoje uslovi za povećanje plata zaposlenih u javnom sektoru.

Prema njegovim riječima, članovi radne grupe konstatuju i da u ovom trenutku nije potrebno ni raditi analizu rasta plata zaposlenih u javnom sektoru i analizu rasta cijena, na osnovu kojih bi predložili koliko bi trebalo biti povećanje plata.

– Stoga predlažu da se radna grupa sastane ponovo u četvrtom kvartalu 2023. godine, kada budemo imali puno jasniju sliku u vezi sa ostvarenja budžetem za prva tri kvartala 2023. godine – poručio je Višković.

On je naglasio da je sporazum ispoštovan, a “to što je neko mislio da ima uslova za povećanje plata – nešto je drugo”, kao i da razumije sve zahtjeve, ali realne mogućnosti ne mogu da ih prate.

Govoreći o boračkom dodatku, Višković je istakao da se u septembru predaju zahtjevi, a isplata će ići za oktobar, novembar i decembar za sve borce bez obzira na godine starosti i materijalni status.

On je naveo da je dogovoreno sa Boračkom organizacijom Srpske da će se do kraja godine za svaki mjesec učešća u ratu isplaćivati 2,20 KM.

– Moram odmah da kažem da će biti jedan broj boraca koji imaju mjesec, dva ili tri učešća u ratu, a to su borci 7. kategorije. Oni će dobijati tri KM, šest KM ili devet KM. Dakle, onaj ko je imao 50 mjeseci učešća u ratu dobiće 150 KM, a onaj ko je imao tri mjeseca dobiće devet KM, bez obzira kakav je njihov materijalni status – pojasnio je Višković.

Višković je rekao da je od ljudi iz Boračke organizacije tražio da se uvede cenzus, jer i Srbija to ima, a i FBiH, ali nije naišao na razumijevanje.

– Moja je želja bila da taj cenzus bude prosječna plata u Srpskoj, dakle negdje 1.200 ili 1.300 KM. Želio sam da oni koji imaju plate veće od tog iznosa ne primaju taj mjesečni borački dodatak i da u tom slučaju ovi koji su ispod tog cenzusa prime puno više sredstava – rekao je Višković.

On smatra da bi to bila korektnija raspodjela, ali da nije naišao na razumijevanje. .

Višković je rekao da većina banaka želi da sarađuje sa Srpskom i njenim institucijama, što u razgovoru i priznaju.

-Međutim, često dobiju signale da to ne rade. Dakle, opet se vraćamo na priču da neko želi ekonomski i finansijski da slomi Srpsku – zaključio je Višković.

Related Topics:

Politika

Konaković pokazao nedostatak sposobnosti za KONSTRUKTIVAN DIJALOG

Suprotstavljanje ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića svima, kako unutar, tako i izvan BiH ko nema isti stav kao on, implicira nedostatak fleksibilnosti i sposobnosti za konstruktivan dijalog, naročito u procesu donošenja važnih diplomatskih odluka, izjavila je Srni ambasador BiH u Francuskoj Bojana Kondić Panić.

Panićeva je navela da su diplomatski odnosi sa zemljama članicama EU, poput Mađarske, ključni za proces evropskih integracija BiH, a kada se takvi odnosi narušavaju to može zasigurno imati negativne posljedice na perspektivu pridruživanja EU, kao i na šire međunarodne odnose.

Povodom najave Konakovića da ovo ministarstvo neće nastaviti primjenu Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU između ovog i Ministarstva inostranih poslova i trgovine Mađarske, Panićeva je ukazala da diplomatija zahtijeva sposobnost da se čuju i uvaže različiti stavovi i da se pronađu kompromisna rješenja koja su u najboljem interesu države, a u slučaju BiH u interesu svih njenih građana, ne samo Bošnjaka.

“Anatemisanje svakoga ko pokušava imati prijateljske odnose sa Srbima je još jedna u nizu neprijateljskih poruka svim diplomatama iz reda srpskog naroda”, napomenula je Panićeva.

Ovakav stav, istakla je, doprinosi samo polarizaciji unutar BiH i između BiH i susjednih država, što može otežati diplomatske napore za regionalnu stabilnost i saradnju.

“Urušavanje odnosa sa jednom prijateljskom zemljom ukazuje na potencijalni problem u vođenju spoljne politike koja bi trebalo da bude zasnovana na diplomatiji, dijalogu i saradnji”, ocijenila je Panićeva.

Ona je napomenula da je uspostavljanje i održavanje prijateljskih odnosa sa svim susjedima, uključujući Srbiju, ključno za dugoročnu stabilnost i napredak u regionu.

Ona je podsjetila da je vođenje spoljne politike u BiH, u okviru strukture postavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, u nadležnosti Predsjedništva BiH.

“Autonomnim donošenjem odluka ministra Konakovića, jasno je da se radi o elementarnom nepoštovanju Ustava BiH, koje za posljedicu ima urušavanje odnosa sa prijateljskim zemljama i otvara nekoliko važnih tema u vezi sa vođenjem diplomatije BiH”, naglasila je Panićeva.

Ona je istakla da održavanje otvorenog dijaloga, čak i sa zemljama koje imaju različite stavove o osjetljivim pitanjima, može dugoročno donijeti više koristi u smislu stabilnosti i integracije u EU.

Konaković je u otvorenom pismu evropskom komesaru za proširenje i susjedstvo Oliveru Varheljiju uputio kritike zbog, kako je naveo, javnog pridruživanja “sramnoj propagandi” predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i optužio ga da se priklonio Srbiji protiv rezolucije o Srebrenici.

Ujedno je obavijestio Varheljija da neće nastaviti implementaciju Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU sa Ministarstvom spoljnih poslova i trgovine Mađarske, nakon što je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da njegova zemlja neće glasati za rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN.

Nastavi čitati

Politika

LAŽ JE SVE ŠTO KAŽE: ” Dodik govorio o odnosima Banjaluke i Sarajeva, pa prozvao Bećirovića

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je kako su odnosi Banjaluke i Sarajeva možda na najgorem nivou te se posebno osvrnuo na djelovanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Dodik je rekao da nisu tačne Bećirovićeve tvrdnje da govori u ime Bosne i Hercegovine, već da je laž sve što kaže.

– On je tip koji ima mnogo patološkog u sebi, ne možete da otvorite nikakav dijalog, ne možete ništa da uradite. On ima svoju priču, svoju istinu. Ne treba zaboraviti da je napisao da su Srbi prije 100 godina počinili više genocida nad Bošnjacima, što nijedna nauka ne može provjeriti kao naučno dokazane činjenice – rekao je Dodik.

Ističe kako nije samo Bećirović problem već i to što čini Zlatko Lagumdžija i Elmedin Konaković za kojeg ističe da prepričava zajedničke sastanke.

– Tačno je da sam došao i rekao hoćemo ljudi da nastavimo dalje? Hoćemo, ali prvo moramo da završimo ono što smo dogovorili. Jesmo se dogovorili da ćemo mijenjati CIK? Jesmo. Hoćemo li ovo uraditi? Oni šute. Hoćemo li usvojiti budžet koji smo dogovorili? Hoćemo. Hajde onda ove dvije tačke i CIK i budžet da završimo. A on iz toga napravi da nešto nije dao – pojasnio je Dodik, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Politika

Srpski narod u Srpskoj će biti izložen VELIKIM PRITISCIMA

Srpski narod u Srpskoj će biti izložen velikim pritiscima i nama nema budućnosti bez statusnog priključenja Srbiji, napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svom Instagram nalogu.

“I to je nešto što ovo vrijeme i rezolucija o Srebrenici najbolje pokazuju, jer ona ima za cilj skrivenu diskvalifikaciju srpskog naroda, moralnu i svaku drugu”, naglasio je Dodik.

Dodik je podsjetio da je tokom sedmice u Beogradu prisustvovao ručku s predsjendikom Srbije Aleksandrom Vučićem, patrijarhom Porfirijem i episkopima SPC, na kojem su razgovarali o napadima na Srpsku i Srbiju.

Dodao je da je boravio i u Budimpešti, gdje je razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom o nastavku saradnje i otvaranju novih projekata.

Nastavi čitati

Aktuelno