Connect with us

Banjaluka

Za dio domaćinstava cijena je ista, ostali prepušteni tržištu i “borbi” za struju

Za malo više od mjesec dana u Banjaluci će početi sezona grijanja koja će, po onome što sada vidimo i znamo, donijeti brojne neizvjesnosti.

“Eko-toplana” koja upravlja gradskim sistemom za daljinsko grijanje požalila se da nema dovoljno sirovine za kotlove. Istovremeno, poskupilo je grijanje u zgradama kojima energiju dostavljaju privatne kompanije.

Mnogi su odlučili da pređu na struju, a upravo zbog toga iz Elektrokrajine je stiglo upozorenje da infrastruktura to neće moći izdržati.

Domaćinstva koja žive u privatnim objektima u žurbi su tokom ljeta nabavljala pelet, koji se plaćao “suvim zlatom” – od 550 do 650 KM po toni.

Cijena grijanja će ostati ista samo za domaćinstva kojima toplotu dostavlja “Eko-toplana”. Skupština grada Banjaluka u julu je odlučila da odobri subvenciju od dva miliona KM kako ne bi došlo do poskupljenja grijanja, nakon žalbi iz “Eko-toplane” zbog poskupljenja energenata i struje.

“Grad Banjaluka određuje cijenu komunalne usluge grijanja, za daljinsko grijanje, koje je povjereno Eko toplani. Cijena je posljednji put utvrđena 2018. godine kada je ‘Eko-toplana’ počela sa pružanjem ove usluge. U skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima davalac usluge ima pravo da koriguje cijenu kada troškovi porastu. Ukoliko Grad ne odobri povećanje cijena onda je dužan dati subvenciju”, pojasnio je gradski menadžer Bojan Kresojević odluku da Grad subvencioniše “Toplanu”.

Kresojević kaže da je ovo preduzeće u datim okolnostima (opšte poskupljenje energenata) ostvarilo pravo na povećanje cijene od 30 odsto, a da bi za pokrivanje ovog poskupljenja bilo potrebno izdvojiti šest miliona maraka subvencije.

“Međutim, uvažavajući izazove koje imamo u budžetu i druge stavke, mi smo postigli dogovor sa ovim preduzećem da one iznose dva miliona maraka. To nisu subvencije po domaćinstvu već samo za nadoknađivanje rasta troškova u minimalnoj mjeri da bi preduzeće i dalje moglo poslovati pozitivno. Inače je 19.000 domaćinstava obuhvaćeno ovim sistemom”, pojasnio je Kresojević za Mondo.

Mimo tih 19 hiljada stanova koji će zahvaljujući subvrncijama Grada plaćati istu cijenu kao prošle zime, oni koji se griju na kotlove u privatnom vlasništvu ili sopstvene, a troše drvo ili pelet, prepušteni su “zakonima tržišta”.

Oni bi se za pomoć trebali obratiti Vladi Republike Srpske, odnosno Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odgovara Kresojević, na naše pitanje da li je Grad razmatrao da nađe način da eventualno pomogne i drugim građanim tokom sezone grijanja.

“Oni treba da interveniše na tržištu. ‘Šume RS’ su najveće preduzeće po broju zaposlenih, imaju 5.700 radnika. Mi imamo prirodne resurse koje izvozimo u Federaciju i čak u inostranstvo. Postoji ta neka regulativa, ali nedovoljno efikasna. ‘Šume RS’ trebaju za svako domaćinstvo u Srpskoj, ne samo za Banjaluku, da obezbijede garantovanu količinu (energenta) po starim cijenama i na taj način će biti riješen problem”, stav je Bojana Kresojevića.

Tvrdi da “Šume RS” selektivno dodjeljuju ugovore nakupcima i oni proizvoljno dodjeljuju cijene i izvoze drvo, dok ostali na domaćem tržištu nemaju ogrjev po normalnim cijenama.

“Definitivno, na to tržište može da utiče samo Vlada Republike Srpske”, zaključuje.

Banjaluka

STUDENTI ISTRAŽIVALI TAJNE KASTELA: 12 skeleta, grnčarija i novi slojevi istorije

Vijekove istorije skrivene među zidinama Kastela ove godine istraživalo je 20 studenata sa javnih univerziteta iz Republike Srpske zajedno sa arheolozima, a među najznačajnijim pronalascima “Škole arheologije 2025” jeste jama s grnčarijom, vjerovatno iz ranije praistorije.

Pronađena jama sa dosta starijom grnčarijom
Prema riječima docenta dr Ivane Pandžić, muzejske savjetnice u Muzeju Republike Srpske, studenti i arheolozi su ove godine nastavili s radom koji je započet prethodnih godina s obzirom na to da je ovogodišnja škola organizovana šesti put za redom, a učestvovali su studenti sa prve, druge i treće godine sa predmeta istorija i arheologija sa Filozofskih fakulteta.

“Možemo reći da smo ove godine imali neočekivani nalaz jedne jame sa dosta starijom grnčarijom, kojoj ćemo raditi analizu, ali mislimo da je dosta starija u odnosu na sve do sada što smo pronašli, možda ranija praistorija”, navodi Pandžićeva.

Kako navodi, svake godine na Kastelu pronalaze standardne predmete poput keramičkog materijala ili životinjskih kostiju iz različitih perioda, jer je prostor tvrđave višeslojni lokalitet.

Identifikovano 12 ljudskih skeleta
“Ono što je nas ranije iznenadilo jeste postojanje takozvane nekropole, to jest groblja, gdje do sada imamo identifikovanih 12 ljudskih skeleta, od kojih su dva dječija. Sama obrada skeleta na lokalitetima je vrlo zahtjevna i traje. Jedan skelet od ove godine nam je ostao da ga završimo, a ostali su i dijelovi koje još nismo ni započeli istraživati”, kaže Pandžićeva u razgovoru za “Nezavisne novine” dodajući da bi do sljedeće godine trebalo da imaju laboratorijske rezultate, a tako i više podataka o skeletima, poput starosti, perioda iz kog potiču i slično.

Prema njenim riječima, njihov cilj je jasan – da upotpune priču Kastela između rimskog i turskog perioda, jer se zna da se živjelo na Kastelu, ali ne postoji mnogo materijalnih podataka o tome.

“Imamo jedan određeni cilj, a to je da uhvatimo krajnje konture objekata koje istražujemo. Do njih imamo još. Ako nas bude više sljedeće godine i ako budemo imali više sredstava i ostanemo malo duže, onda bi to išlo sve brže i imali bismo još više rezultata”, kaže ona.

Važno znati interpretirati istorijske podatke
U razgovoru za “Nezavisne novine”, Pandžićeva ističe da praktični dio mnogo znači studentima za potpuno razumijevanje predmeta i interpretaciju podataka.

“I arheolozi i istoričari koji se bave periodima u kojim se arheologija intenzivno koristi, moraju da znaju interpretirati arheološke rezultate u svojim radovima, kao što i mi arheolozi koristimo istorijske podatke. Nama je dokumentacija najbitnija i mi stvarno vodimo računa da sa naučne i praktične strane sve bude urađeno po protokolima, jer arheologija je destruktivna nauka. Vi kad jednom nešto otkrijete i uklonite sa terena, vi ste to na neki način uništili i, ako nemate dobru dokumentaciju, vama je to na neki način propalo”, navodi ona.

Organizovana i predavanja za studente
Osim što su bili na terenu, studenti su prisustvovali i brojnim predavanjima koja su održana u okviru Škole arheologije.

“Mislim da smo ove godine imali najraznovrsnije predavače i imali smo najviše predavača iz inostranstva. Imali smo kolegu Tomasza J. Chmielewskog iz Poljske, koji je pričao o istraživanjima odijevanja od praistorije do danas. Imali smo koleginicu Kseniju Đukić, bioarheologa, i kolegu Gorana Kalinića iz Banjaluke. Završetak je bio najspektakularniji, jer je bio umjetnik iz Brisela Mathieu Hendrickx, koji je u junu boravio u Banjaluci u okviru svog istraživanja na temu mača iz Vrbasa, a koji je radio umjetnički performans na tu temu”, istakla je Pandžićeva.

Inače, projekat finansiraju Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Grad Banjaluka.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ ČESTITAO MITROVDAN: Sloboda nije data, već stečena žrtvom naših heroja

U ime Grada Banje Luke i u svoje ime, gradonačelnik Draško Stanivuković čestitao je svim borcima i Boračkoj organizaciji Republike Srpske krsnu slavu – Mitrovdan.

-Na ovaj dan sa dubokim poštovanjem pamtimo heroje koji su, braneći svoj narod i svoju zemlju, dali ono najvrednije – svoj život. Njihova žrtva je temelj naše slobode i naše Republike Srpske – poručio je gradonačelnik.

Kako je naveo – „danju i noću, pod teškim uslovima, oni su čuvali ono što danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo“.

-Zato je naše trajno opredjeljenje: da pamtimo, da poštujemo i da čuvamo Republiku koju su nam ostavili. Svim borcima iz Republike Srpske, za njihovu nemjerljivu žrtvu, odužili smo se izgradnjom Centralnog spomen –obilježja u centru Banje Luke. Neka nas Mitrovdan podsjeti da sloboda nije data, već stečena. Sa osjećajem poštovanja i zahvalnosti, želim da krsnu slavu obilježite u miru i zdravlju!

Srećna slava i vječna slava herojima – naveo je gradonačelnik u čestitki.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC: Banjaluka postaje grad aktivnog, zdravog i srećnog života

Naš cilj je da Banjaluka postane grad u kojem se živi aktivno, zdravo i zadovoljno i upravo korak ka tome su brojni projekti koje radimo, poručila je Mirna Savić Banjac, gradski menadžer.

Jedan od tih projekata, kako je navela, jeste najveći sportsko-rekreativni centar u Banjluci, koji je uspješno izgrađen i stavljen na raspolaganje sugrađanima.

“Ovo novo mjesto vjerujem da će vrlo brzo postati omiljeni kutak svih naših sugrađana. Ovo je prostor u kojem će svako pronaći nešto za sebe, od sportskih terena, staza za trčanje i šetnju do mjesta za odmor, druženje i uživanje. Posebno mi je drago što ovaj centar spaja sve generacije, od najmlađih do najstarijih, jer upravo zajedništvo i aktivan život čine naš grad ljepšim i življim”, kazala je Savić Banjac.

Dodala je da se nastavlja i izgradnja šetališta uz Vrbas, jednog od najljepših i najomiljenijih dijelova našeg grada.

“Na dionici od Švedske plaže do Vrućice Banjalučani će uskoro dobiti još jedan uređen dio za šetnju, rekreaciju i uživanje uz našu rijeku. Ovim radovima nastavljamo višegodišnji plan uređenja obale Vrbasa, sa ciljem da stvorimo šetalište koja će spajati ključne dijelove grada. Već naredne godine radovi će biti nastavljeni sve do Venecija mosta, nakon čega ćemo imati šetalište dugo više od pet kilometara. Cilj je jasan, uređena obala, uređena Banjaluka”, dodala je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Aktuelno