Connect with us

Svijet

ZAPAD TRAŽI IZBORE U UKRAJINI: Raniji saradnici se okreću protiv Zelenskog

Dok vrije na Bliskom istoku, a u Ukrajini se vodi više-manje pozicijska borba i obje strane nastoje zauzeti što bolje položaje prije dolaska oštre zime, u Kijevu se, pišu i tamošnji i strani mediji, sve više stvara “predizborna atmosfera”.

BBC tako javlja da svi govore o izborima, izjave političara ističu kao da je kampanja već počela, i to u situaciji kada se ne zna ni o kojim je izborima riječ ni hoće li ih uopšte biti. Podsjetimo da iz Bruxellesa, uprkos svakodnevnim napadima na gradove širom Ukrajine, inzistiraju na provođenju izbora u takvim ratnim uslovima. Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Europe (PACE) Tiny Kox rekao je da uprkos svemu treba provesti izbore jer se time održava “demokratska atmosfera” i pokazuje snaga demokracije u zemlji kandidatu za EU, a prilikom posjeta Kijevu ovog ljeta republikanski senator Lindsey Graham založio se za sprovođenje izbora čak i u ovako ekstremnoj situaciji, navodeći da su izbori bez obzira na okolnosti bit demokracije. Predsjednik Volodimir Zelenski bio je indisponiran time, pa je rekao da će provesti izbore ako ih EU bude finansirao jer ima pametnijih načina da se ta sredstva upotrijebe.

Parlamentarni izbori odgođeni
Kada su se trebali održati redoviti parlamentarni izbori, odgođeni su zbog ratnog stanja, a u ponedjeljak 6. novembra Volodimir Zelenski je poručio kako “ovo nije vrijeme za izbore” te da je neodgovorno u ratnom vremenu uopšte spominjati izbore. – Sada je vrijeme odbrane i bitaka, a izbori i strasti koje se stvaraju oko njih išli bi na ruku samo Rusiji – upozorio je Zelenski.

ali, neki bolji poznavatelji kijevskih prilika kažu da su i posljednje nesuglasice predsjednika Zelenskog s popularnim komadantom ukrajinske vojske Valerijem Zalužnim početak predizborne igre, jer neki u Ukrajini zagovaraju kandidaturu Zalužnoga. Mnogi smatraju da bi to imalo direktan uticaj na rat te se pitaju kako bi uopšte funkcionisala koordinacija politike i vojske u slučaju da se njih dvojica suprotstave jedan drugom na izborima, i to upravo tokom priprema za proljetnu kontraofenzivu 2024. Osim toga, i sama promjena vlasti usred rata, bez obzira na sve, mogla bi imati izravni uticaj na rat te bi, prema mišljenju kijevskih analitičara, Putin jedini imao koristi od toga.

Ipak postoje glasovi koji podržavaju izbore, a za nezavisni ruski portal Meduza jedan izvor blizak Zelenskom tvrdi da su izgledi za “izbore u ovom trenutku 50: 50”. Do kraja 2024. još ima vremena, a Zelenski, prema anketama, ima podršku više od 70 posto Ukrajinaca. Alim opozicija također inzistira, pa je tako i smijenjeni bivši savjetnik Zelenskoga Oleksi Arestovič izjavio za BBC da je sadašnja vlast “dosegnula vrhunac svoje nadležnosti”, te da njihove odluke na unutarnjem, vanjskom i vojnom planu “ubijaju Ukrajinu”. Stoga se, kazao je, to mora mijenjati odmah, i to na izborima. On je već najavio svoju kandidaturu.

Opozicija za izbore
Isto tako, neke druge opozicione stranke najavljuju da izbore treba održati pogotovo jer je, prema anketama, vladajućoj stranci predsjednika Zelenskog Sluga narodu dosta pao rejting, čak na nivo mogućeg izbornog poraza, bez obzira na to što samog Zelenskog malo ko može ugroziti. Oko sprovođenja izbora ima i tehnički problem, jer prema ukrajinskom Ustavu izbori se ne mogu provoditi u vrijeme “ratnog stanja”, koje je uvedeno odmah prvi dan ruske invazije 24. veljače 2022. No, podsjetimo da je u kolovozu Zelenski najavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima, koji bi se trebali održati 31. ožujka (zanimljivo, samo tjedan dana nakon predsjedničkih izbora u Rusiji).

Ali, izgleda da od toga neće biti ništa, bez obzira na zahtjeve iz Bruxellesa. Prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja, 81 posto Ukrajinaca smatra da izbore treba provesti poslije rata te da ih je opasno provoditi usred rata. Samo 16 posto njih je za provedbu izbora bez obzira na situaciju. Iz Moskve, što je bizarno samo po sebi, već dolaze optužbe da “oni Zelenskog neće moći smatrati predsjednikom ako se ne održe izbori”, jer on neće imati, kako kažu, “izborni legitimitet”, pa se ne zna s kime bi mogli pregovarati i voditi mirovne pregovore! No, svakako da će pitanje izbora biti sve češće ne stolu, pogotovo u razgovorima s Bruxellesom, koji želi izbore kao dokaz da Ukrajina pripada europskom demokratskom krugu. Stoga neki analitičari u Kijevu smatraju da bi predsjednički i parlamentarni izbori mogli biti istovremeno kako bi se zadovoljila forma, ali neki pitaju što će biti i tko će biti odgovoran ako Rusi raketiraju neko biračko mjesto na kojem se okupilo mnogo ljudi ili kako uopće provesti izbore u mjestima na prvoj crti bojišnice. Isto tako, kako bi se provodila predizborna agitacija te kako bi vojnici mogli sudjelovati u izborima, recimo ako se netko od njih kandidira!? Kijev ima dodatne brige, a pogotovo ako se stvarno dogodi da se na izborima sukobe dvije najpopularnije i najvažnije osobe u državi – Zelenski i Zalužni, prenosi jutarnji.hr.

Related Topics:

Svijet

IRAN POSLAO PORUKU VAŠINGTONU: Evo pod kojim uslovima se otvara moreuz

Ponuda Irana Sjedinjenim Američkim Državama o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza u roku od sedam dana i dalje je na stolu, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.

“Ako Vašington prihvati uslove Teherana, strateški plovni put biće otvoren u roku od šest dana, a pregovori između SAD i Irana biće nastavljeni sedmog dana”, rekao je Arakči iranskim medijima.

Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je odbio ponudu Irana o otvaranju Ormuskog moreuza u roku od sedam dana, u skladu sa koracima koje je naveo Teheran.

Iran je ranije proglasio zatvaranje Ormuskog moreuza za brodarski saobraćaj bez plaćanja naknade i dobijanja dozvole od Teherana.

SAD su uvele blokadu iranske obale i luka, a američka mornarica pruža zaštitu teretnim brodovima prilikom prolaska kroz moreuz.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI “BOCNUO” TRAMPA: Od njegovog “primirja” 76 napada

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je danas, 18. oktobra, da je Rusija 76 puta namjerno napala ukrajinski energetski sektor otkako je američki predsjednik Donald Tramp prije nedjelju dana objavio energetsko primirje.

“Samo prošle noći zabilježeni su udari na trafostanice u Viničkoj, Žitomirskoj, Hmeljničkoj i Odeskoj oblasti. Desetine hiljada porodica i dalje je bez struje. Energetičari i remontne ekipe rade praktično danonoćno kako bi obnovili snabdijevanje električnom energijom”, objavio je Zelenski na svom nalogu na platformi X.

Koliko je ljudi stradalo u posljednjim ruskim napadima?
On je potvrdio da su tokom protekle noći ruske snage pogodile stambene objekte u više ukrajinskih regiona.

“Prema trenutnim podacima, 12 osoba je povrijeđeno, uključujući dvoje djece. Dvije osobe su poginule. Izjavljujem saučešće njihovim porodicama i voljenima”, navodi se u saopštenju Zelenskog.

Koliko je dronova, bombi i raketa Rusija upotrijebila?
On je ukazao da su tokom protekle nedjelje ruske snage napale Ukrajinu sa skoro 2.700 jurišnih dronova, 1.700 avio-bombi i 66 raketa, od kojih je većina bila balistička, i dodao da su glavne mete ovih udara bili energetski objekti, prenosi Tanjug.

Šta je Zelenski poručio Sjedinjenim Američkim Državama?
“Rusi pokušavaju da izazovu potpuni nestanak struje. SAD bi trebalo da vide da Rusija ne preduzima nikakve recipročne korake kao odgovor na ublažavanje sankcija ili dogovore. Naprotiv, oni svaki signal o mogućnosti da zarade novac shvataju kao dokaz da se njihovo opredjeljenje za rat isplati i da mogu nastaviti da se bore. Rusija se mora suočiti sa pritiskom da bi mir imao šansu”, poručio je Zelenski.

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA GORI, A MAKRON I BRIŽIT PLEŠU: „Marija Antoaneta“ ponovo u Parizu?

Dok su hiljade demonstranata izlazile na ulice Francuske, a sukobi sa policijom eskalirali u više gradova, Emanuel Makron i njegova supruga Brižit fotografisani su na koncertu Selin Dion. Prizor je odmah izazvao poređenja sa Marijom Antoanetom.

Francuska je u petak bila zahvaćena masovnim protestima, sukobima, paljenjem barikada i javnih objekata, dok je predsjednički par veče proveo u privatnoj loži na koncertu Selin Dion.

Makron i Brižit su, prema objavljenim fotografijama i snimcima, aplaudirali i uživali u muzici, dok su se samo nekoliko sati kasnije širom zemlje nizali prizori nasilja.

Ulice su bile blokirane, automobili prevrtani, objekti oštećeni, a policija je intervenisala protiv demonstranata.

Do 18 časova bilo je uhapšeno više od 400 osoba, od čega gotovo 200 u Parizu.

I upravo je taj kontrast – predsjednik pleše dok država ključa – postao jedan od glavnih motiva kritika na račun Makrona.

„Ponašaju se kao Luj XVI i Marija Antoaneta“
Poređenje sa francuskom kraljicom Marijom Antoanetom brzo se proširilo društvenim mrežama i među demonstrantima.

– Makron i Brižit ponašaju se kao Luj XVI i Marija Antoaneta, koji su pogubljeni tokom Francuske revolucije 1789. godine. Izgleda da misle da nikakav problem ne postoji – izjavila je Lina Bernar, organizatorka protestnog skupa na sjeveru Pariza.

Istorijsko poređenje je, naravno, prije svega politička metafora.

Ali u atmosferi u kojoj građani protestuju zbog troškova života, socijalne nejednakosti i stanja javnih službi, fotografija predsjedničkog para na koncertu dobila je potpuno drugačije značenje.

Posebno jer su protesti iz prvobitno užeg razloga prerasli u šire nezadovoljstvo vlastima.

A kada se na jednoj strani vide zapaljene barikade, a na drugoj predsjednički par koji uživa u koncertu – politički kontrast gotovo da se sam nameće.

Bagete kao simbol protesta
Demonstranti su na ulicama nosili čak i bagete, što je bilo svojevrsno podsjećanje na istoriju Francuske i ulogu hljeba u društvenim nemirima.

Jer kada građani počnu govoriti da im je život preskup, da javne službe ne funkcionišu i da politička elita živi u potpuno drugom svijetu, svaka fotografija vlasti koja izgleda bezbrižno može postati mnogo više od obične fotografije.

U Lilu su demonstranti upali u gradsku vijećnicu, dok su oštećene i gradske vijećnice u Grenoblu i drugim gradovima.

U Lionu je zapaljena istorijska zgrada turističkog biroa, što je gradonačelnik opisao kao „tragediju“.

Nasilje i uništavanje imovine zabilježeni su i u Pou, Monpeljeu, Tuluzu i Valansu.

Od školskih problema do pobune protiv sistema
Protesti su počeli prošlog mjeseca zbog problema u školama u siromašnijim predgrađima Pariza, ali su se vrlo brzo proširili na šire društveno nezadovoljstvo.

Građanima su se pridružili i pripadnici pokreta „Žuti prsluci“, koji su tokom prvog Makronovog mandata mjesecima demonstrirali protiv njegove ekonomske politike.

Sada se na ulicama ponovo čuje zahtjev za promjenom.

Makronu drugi mandat ističe u maju, a francuski ustav mu ne dozvoljava da bude izabran i treći put uzastopno.

To znači da se već otvoreno govori o njegovom političkom nasljeđu.

I dok se predsjednik približava kraju svoje posljednje predsjedničke etape, ulica mu šalje poruku da se nezadovoljstvo građana ne može riješiti samo političkim govorima.

Francuska između revolta i političke blokade
Poseban problem predstavlja činjenica da se socijalno nezadovoljstvo sve više prepliće sa političkom krizom.

Kritičari vlasti Makrona optužuju da je izgubio kontakt sa svakodnevnim problemima građana, dok predsjednik za podsticanje protesta optužuje radikalnu ljevicu i stranku Nepokorena Francuska.

Oni te optužbe odbacuju.

Ali bez obzira na to ko politički profitira od protesta, slike iz francuskih gradova govore da je nezadovoljstvo ozbiljno.

Jedna Francuska te noći pjevala je uz Selin Dion. Druga je bila na ulicama, iza barikada.

I upravo zbog tog prizora nastala je možda najbrutalnija politička metafora cijelog protesta:

Francuska gori – a Makron i Brižit se češljaju.

Nastavi čitati

Aktuelno