Connect with us

Region

Zašto Njemačka ruši “Otvoreni Balkan”?

Zvanični Berlin obavlja posljednje pripreme pred predstojeći novembarski samit Berlinskog procesa, koji je novi njemački kancelar Olaf Šolc preuzeo od svoje prethodnice Angele Merkel, a cilj je da se definitivno pokopa inicijativa Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije “Otvoreni Balkan”.

Kako je rečeno, vjeruje se da će otkočivanje evropskog puta Sjeverne Makedonije i Albanije i njihovo postepeno uključivanje u inicijative i procese EU otkloniti potrebu da se stvara paralelni regionalni program.

Napomene radi, “Otvoreni Balkan” je do sada ipak pokazao najbolje rezultate u regionalnom povezivanju, ali izazov je ostao u tome što odlaskom Dritana Abazovića s premijerskog mjesta u Crnoj Gori vjerovatno nestaje nada da će se ta zemlja priključiti inicijativi, bez čega je teško očekivati pridruživanje BiH.

Kosovo odbija da se priključi ovoj inicijativi na nagovor Njemačke, koja bi željela da Berlinski proces bude inicijativa koja će povezati region i postepeno pristupiti zajedničkom tržištu EU, koje predstavlja temelj ekonomskog povezivanja bloka.

Podsjećamo, “Nezavisne novine” su još prije gotovo godinu dana najavile da će nova njemačka Vlada oživjeti Berlinski proces, što se kasnije i desilo, a takođe smo pisali da bi EU željela dvije inicijative stopiti u jednu. Ipak, s obzirom na to da Njemačka insistira na Berlinskom procesu, koji je ona inicirala 2014. godine, može se očekivati da će ta inicijativa dobiti zeleno svjetlo od strane EU.

Njemačka, Francuska i Poljska su prije nekoliko dana izdale saopštenje povodom zahtjeva za viznu liberalizaciju za samoproglašeno Kosovo, u kojem su podržale Berlinski proces, a ne “Otvoreni Balkan”. One su, naime, u saopštenju istakle da su posvećene Berlinskom procesu kao dodatnom sredstvu za saradnju i pristupni proces ka EU.

“Podvlačimo važnost implementacije istorijske odluke šest zapadnobalkanskih zemalja da stvore zajedničko regionalno tržište.

S obzirom na važnost koju pridajemo regionu, i kao znak naše podrške, saglasili smo se da obavimo trilateralnu posjetu regionu i na taj način doprinesemo daljem jačanju veza između EU i zapadnog Balkana”, istaknuto je u zajedničkom saopštenju tri zemlje.

Na ovo saopštenje odgovorio je Albin Kurti, premijer samoproglašenog Kosova, rekavši da pozdravlja jasnu posvećenost EU proširenju, Berlinskom procesu i zajedničkom regionalnom tržištu.

Ako se ovo prevede s diplomatskog jezika, jasno je da Njemačka, uz podršku Francuske i Poljske, preferira Berlinski proces, a s obzirom na to da samoproglašeno Kosovo ne ulazi u “Otvoreni Balkan” na ohrabrenje Njemačke, Kurtijevo pozdravljanje Berlinskog procesa i njegovog dovođenja u vezu s proširenjem i zajedničkim tržištem govori o dinamici u narednom periodu.

Ako iza Berlinskog procesa stane još evropskih zemalja, “Otvoreni Balkan” će imati neizvjesnu budućnost, posebno imajući u vidu da je podrška SAD “Otvorenom Balkanu” uslovljena time da mu se priključe i ostale zemlje u regionu.

Faris Kočan, spoljni saradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne novine”, takođe, ocjenjuje da će Njemačka uspjeti u svojoj namjeri da aktivira Berlinski proces.

“O tome su prije nekoliko dana razgovore vodili i slovenački predsjednik i njemački kancelar, tako da je očigledno da zanimanje nekih evropskih lidera postoji”, rekao je Kočan.

On, međutim, ocjenjuje da će teško biti “srušiti” “Otvoreni Balkan” s obzirom na to da su inicijative u okviru ovog projekta već poodmakle i pokazale značajne rezultate.

“Čak i SAD do neke mjere daju podršku svim inicijativama koje ne kontriraju evropskim integracijama regiona, tako da i ‘Otvoreni Balkan’ ima neformalnu podršku SAD”, ističe on.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne novine” kaže da ni Berlinski proces ni “Otvoreni Balkan” nemaju šansu ako ne postanu dio inicijativa EU.

“Jednom se već desilo da se ‘Otvoreni Balkan’, tada poznat kao ‘Mini-Šengen’, spojio s Berlinskim procesom, odnosno u tom trenutku dogovorenim zajedničkim regionalnim tržištem. Međutim, čim je napredak u okviru Berlinskog procesa i zajedničkog regionalnog tržišta (ZRT) usporio i bio zaustavljen, tri zemlje su rebrendirale ‘Mini-Šengen’ u ‘Otvoreni Balkan’. Vrlo je važno naglasiti da ni ‘Otvoreni Balkan’ ni ZRT neće spasiti zemlje regije ili ih učiniti bogatijim, to se može samo desiti udruživanjem s već uređenim, institucionaliziranim i bogatim tržištem EU”, zaključuje Ćerimagić.

Related Topics:

Region

HOĆE LI BITI PENZIJA U SRBIJI: Oglasila se NBS nakon navoda da je PIO u blokadi

Narodna banka Srbije saopštila je da je, povodom objave da je račun Fonda PIO bio dva dana u blokadi, a imajući u vidu značaj informacije, važno istaći da račun sa kojeg se isplaćuju penzije pripada grupi računa izuzetih od prinudne naplate i funkcioniše bez prekida.

“Račun koji je bio privremeno blokiran koristi se za ostale transakcije Fonda, a moguća kratkotrajna neusaglašenost u preusmjeravanju sredstava ili dostavljanju elektronskih poruka od strane Uprave za trezor ne utiče na redovnu isplatu penzija. Sve finansijske obaveze Fonda izvršavaju se u skladu sa zakonskim propisima, uz potpuno očuvanje stabilnosti sistema isplate penzija”, navodi se iz NBS.

Dodaje se da Narodna banka Srbije, Sektor za prinudnu naplatu, nakon evidentiranja rješenja o izvršenju primljenih od javnih izvršitelja, šalje Upravi za trezor elektronsku poruku o blokadi svih računa dužnika na kojima se vode sredstva koja podležu prinudnom izvršenju.

“Na osnovu navedene poruke Uprava za trezor je dužna da blokira račune dužnika i da Narodnoj banci Srbije odmah dostavi, propisanom elektronskom porukom, informaciju o stanju sredstava na blokiranim računima, kako bi Narodna banka Srbije na osnovu iste dostavila Upravi za trezor na izvršenje naloge za prinudnu naplatu koji su evidentirani u blokadi računa dužnika. Ukoliko ne primi informaciju o stanju sredstava na blokiranom računu, Narodna banka Srbije nije u mogućnosti da Upravi za trezor proslijedi na izvršenje naloge za prinudnu naplatu”, navodi se u saopštenju.

Nakon poruke o blokadi računa dužnika Fonda PIO, koja je Upravi za trezor proslijeđena 1. aprila 2025. godine u 11.46 časova, informacija o stanju sredstava na računu dužnika primljena je 3. aprila 2025. godine, nakon čega je sprovedeno izvršenje prinudne naplate i deblokada računa dužnika, dodaju iz NBS, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Region

“I JA SAM ĆACI”: Vučić čestitao Dan studenata (VIDEO)

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Dan studenata putem video poruke.

“Kao što vidite, u majici sam na kojoj piše “i ja sam ćaci”, nisam! Ti mladi momci i devojke su mnogo hrabriji od mene. Spavao sam u velikoj toploj sobi, ovde u Sofiji, u hotelu, dok su oni bili pod šatorom, na kiši, na vetru, i tako se muče svaki dan i svaku noć. Da ne govorim o tome da ih napadaju fizički, da ih napadaju na sve moguće načine, a malo ko hoće da govori o njihovoj neverovatnoj borbi, a ta borba je čudesna.

Ti mladi ljudi u “Ćacilendu” ništa ne traže ni od koga, osim da imaju i dobiju pravo da uče, baš ništa više od toga. Nikoga ne ometaju, nikoga ne blokiraju, ne provode teror ni nad kim, jedino što traže to je njihovo pravo da uče. I u istoriju će ući kako su neki mladi ljudi imali hrabrosti da se suprotstave gomili, kako su smeli da kažu “da, možda nas je manje, možda nas svi napadate ali mi imamo svoje uverenje.”

Snaga uverenja je uvek veća i snažnija od snage čopora! Snaga uverenja, snaga ideje je ono što nas vodi napred! I stavio sam majicu sa natpisom “i ja sam ćaci”, ne zato što mislim da mogu da se poredim sa njima, već da im pružim podršku i kažem koliko im se divim. I njima, i blokaderima i svima drugima, srećan Dan studenata, želim im da uče, želim im da rade i da Srbija bude uspešna”, poručio je Vučić u video poruci.

Nastavi čitati

Region

Zemljotres pogodio HRVATSKO PRIMORJE

Noćas u 01:30 sati po lokalnom vremenu zabilježen je slab zemljotres u sjevernom dijelu Primorsko-goranske županije.

Prema podacima seizmoloških službi, potres magnitude 1.7 po Rihterovoj skali dogodio se 20 kilometara sjeverno od Rijeke.

Epicentar potresa lociran je na dubini od devet kilometara oko 18 kilometara sjeverno od riječkog prigradskog naselja Drenova, navodi “Index”.

Nastavi čitati

Aktuelno