Connect with us

Region

Zašto Njemačka ruši “Otvoreni Balkan”?

Zvanični Berlin obavlja posljednje pripreme pred predstojeći novembarski samit Berlinskog procesa, koji je novi njemački kancelar Olaf Šolc preuzeo od svoje prethodnice Angele Merkel, a cilj je da se definitivno pokopa inicijativa Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije “Otvoreni Balkan”.

Kako je rečeno, vjeruje se da će otkočivanje evropskog puta Sjeverne Makedonije i Albanije i njihovo postepeno uključivanje u inicijative i procese EU otkloniti potrebu da se stvara paralelni regionalni program.

Napomene radi, “Otvoreni Balkan” je do sada ipak pokazao najbolje rezultate u regionalnom povezivanju, ali izazov je ostao u tome što odlaskom Dritana Abazovića s premijerskog mjesta u Crnoj Gori vjerovatno nestaje nada da će se ta zemlja priključiti inicijativi, bez čega je teško očekivati pridruživanje BiH.

Kosovo odbija da se priključi ovoj inicijativi na nagovor Njemačke, koja bi željela da Berlinski proces bude inicijativa koja će povezati region i postepeno pristupiti zajedničkom tržištu EU, koje predstavlja temelj ekonomskog povezivanja bloka.

Podsjećamo, “Nezavisne novine” su još prije gotovo godinu dana najavile da će nova njemačka Vlada oživjeti Berlinski proces, što se kasnije i desilo, a takođe smo pisali da bi EU željela dvije inicijative stopiti u jednu. Ipak, s obzirom na to da Njemačka insistira na Berlinskom procesu, koji je ona inicirala 2014. godine, može se očekivati da će ta inicijativa dobiti zeleno svjetlo od strane EU.

Njemačka, Francuska i Poljska su prije nekoliko dana izdale saopštenje povodom zahtjeva za viznu liberalizaciju za samoproglašeno Kosovo, u kojem su podržale Berlinski proces, a ne “Otvoreni Balkan”. One su, naime, u saopštenju istakle da su posvećene Berlinskom procesu kao dodatnom sredstvu za saradnju i pristupni proces ka EU.

“Podvlačimo važnost implementacije istorijske odluke šest zapadnobalkanskih zemalja da stvore zajedničko regionalno tržište.

S obzirom na važnost koju pridajemo regionu, i kao znak naše podrške, saglasili smo se da obavimo trilateralnu posjetu regionu i na taj način doprinesemo daljem jačanju veza između EU i zapadnog Balkana”, istaknuto je u zajedničkom saopštenju tri zemlje.

Na ovo saopštenje odgovorio je Albin Kurti, premijer samoproglašenog Kosova, rekavši da pozdravlja jasnu posvećenost EU proširenju, Berlinskom procesu i zajedničkom regionalnom tržištu.

Ako se ovo prevede s diplomatskog jezika, jasno je da Njemačka, uz podršku Francuske i Poljske, preferira Berlinski proces, a s obzirom na to da samoproglašeno Kosovo ne ulazi u “Otvoreni Balkan” na ohrabrenje Njemačke, Kurtijevo pozdravljanje Berlinskog procesa i njegovog dovođenja u vezu s proširenjem i zajedničkim tržištem govori o dinamici u narednom periodu.

Ako iza Berlinskog procesa stane još evropskih zemalja, “Otvoreni Balkan” će imati neizvjesnu budućnost, posebno imajući u vidu da je podrška SAD “Otvorenom Balkanu” uslovljena time da mu se priključe i ostale zemlje u regionu.

Faris Kočan, spoljni saradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne novine”, takođe, ocjenjuje da će Njemačka uspjeti u svojoj namjeri da aktivira Berlinski proces.

“O tome su prije nekoliko dana razgovore vodili i slovenački predsjednik i njemački kancelar, tako da je očigledno da zanimanje nekih evropskih lidera postoji”, rekao je Kočan.

On, međutim, ocjenjuje da će teško biti “srušiti” “Otvoreni Balkan” s obzirom na to da su inicijative u okviru ovog projekta već poodmakle i pokazale značajne rezultate.

“Čak i SAD do neke mjere daju podršku svim inicijativama koje ne kontriraju evropskim integracijama regiona, tako da i ‘Otvoreni Balkan’ ima neformalnu podršku SAD”, ističe on.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne novine” kaže da ni Berlinski proces ni “Otvoreni Balkan” nemaju šansu ako ne postanu dio inicijativa EU.

“Jednom se već desilo da se ‘Otvoreni Balkan’, tada poznat kao ‘Mini-Šengen’, spojio s Berlinskim procesom, odnosno u tom trenutku dogovorenim zajedničkim regionalnim tržištem. Međutim, čim je napredak u okviru Berlinskog procesa i zajedničkog regionalnog tržišta (ZRT) usporio i bio zaustavljen, tri zemlje su rebrendirale ‘Mini-Šengen’ u ‘Otvoreni Balkan’. Vrlo je važno naglasiti da ni ‘Otvoreni Balkan’ ni ZRT neće spasiti zemlje regije ili ih učiniti bogatijim, to se može samo desiti udruživanjem s već uređenim, institucionaliziranim i bogatim tržištem EU”, zaključuje Ćerimagić.

Region

Oglasili se iz NIS-a! “PRESTAJEMO S PROIZVODNJOM”

Naftna industrija Srbije saopštila je da je počela obustavu radu proizvodnih postrojenja usljed nedostatka sirove nafte za preradu.

Kako je pojašnjeno, to su posljedice sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS-u.

“Obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primenjuje kada je reč o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožijim ekološkim standardima i pravilima bezbednosti i zdravlja na radu”, navode iz NIS-a. Podsjećanja radi, Srbija je dospjela u ovu situaciju nakon ruske invazije na Ukrajinu, odnosno uvođenja sankcija od strane Zapada prema Rusiji. Politika Srbije otpočetka rata je da će pokušati zadržati neutralnost, i da neće uvoditi sankcije Rusiji. Iako su sankcije Zapada protiv Rusije bile opsežne, one se nisu odnosile na naftni sektor u Rusiji, jer je bivša administracija Džoa Bajdena, ali i većina vlada u Evropi, bila zabrinuta da bi to moglo dovesti do značajnog povećanja cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima.

Nakon dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike, pokrenut je mirovni proces a Vašington je iskazao spremnost na kompromis i ustupke prema Rusiji na koje Evropljani ni Bajden nisu bili spremni. Kada Vladimir Putin, predsjednik Rusije, nije odgovorio na Trampovu ponudu kako je on očekivao, Tramp je odlučio da uvede sankcije na kompletnu rusku naftnu industriju, uključujući i na NIS, koji je u većinskom ruskom vlasništvu. Amerika je u nekoliko navrata odgađala primjenu sankcija, ostavljajući vrijeme Srbiji da se dogovori s Rusima oko kupovine ruskog udjela, ali Rusi nisu htjeli da pristanu na prodaju.

Jedna od mogućih opcija koja se spominje je ili da Srbija nacionalizuje kompaniju, odnosno samoinicijativno preuzme rusko vlasništvo, ili da pusti da NIS propadne, a onda na njenim temeljima osnuje novu kompaniju, bez ruskog vlasništva. Kako je navedeno u NIS-ovom saopštenju, za vrijeme trajanja obustave rada Rafinerije zaposleni će biti angažovani na poslovima koje obavljaju tokom planskih obustava postrojenja.

Kompanija NIS izražava nadu da će u što je moguće kraćem roku ponovo biti uspostavljen redovan rad Rafinerije nafte Pančevo.

Ako uskoro ne dođe do rješenja, bilo da Amerika odustane od sankcija ili Rusija odustane od zabrane prodaje, to bi moglo značiti potpuno gašenje naftne industrije u Srbiji.

Nastavi čitati

Region

SAD NIJE DAO LICENCU ZA NIS: Zatvara se rafinerija u Pančevu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, posle sastanka sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbednost zemlje, da nismo dobili pozitivnu odluku iz SAD za licencu o nastavku rada NIS-a kao i da je srpska strana dala dozvolu za zatvaranje rafinerije Pančevo.

Ministarka za rudarstvo obavestiće danas NIS da nemamo nagoveštaja da će SAD dati licencu za rad Rafinerije u Pančevu, što će prouzrokovati prestanak rada rafinerije, rekao je Vučić.

“Građani Srbije, nemamo dobrih vesti za vas što se tiče napretka po pitanju NIS-a, nekoliko važnih informacija ćemo dati oko mera i šta je sve ono što država Srbija preduzima i šta je ono što ćemo da uradimo u narednom periodu.

Mi smo, poštovani građani Srbije, očekivali da ćemo da dobijemo licencu za nastavak snabdevanja naftom naše rafinerije u Pančevu od strane vlade SAD, da ne ulazimo u to da li oni donose posebne odluke, pa ih spajaju ili donose zajedno, mi nismo dobili pozitivnu odluku iz SAD”, rekao je Vučić u Predsedništvu Srbije.

Istakao je da je razočaran kao i iznenađen pošto ne vidi, kako je rekao, šta su oni time dobili.

“Ne razumem ni šta su radili, trudim se da stvari racionalizujem u životu i da bez emocija, iako kada vodite zemlju i kada volite svoju zemlju, ne možete da to činite bez emocija, trudio sam se da se stavim u njihove cipele i da analiziram šta je to tačno što rade, i moram da priznam da nisam sasvim shvatio”, naveo je Vučić.

Kako je rekao, nikada neću razumeti tačno kako su u ovom slučaju postupali.

“Ali to je njihova stvar. Mi to moramo da prihvatimo kao činjenicu. Nedvosmisleno je da Rusi ne žele da prodaju i da im se ne prodaje. Nema nikakve sumnje. Nije novac uopšte u pitanju, u pitanju je politika. I to je logično, njihovo pravo.

Oni su vlasnici. Druga je stvar što mi imamo mnogo muka sa tim. Kao što i Amerikance baš mnogo drugo ne interesuje, osim njihovih geopolitičkih interesa. Opet nije neki veliki novac u pitanju. Za sada strada samo Srbija. Da li će i kako će dalje da bude, videćemo”, rekao je Vučić.

Nastavi čitati

Region

Nakon skandiranja u Sarajevu, Vučić poručio: “NE DA MI NE SMETA, VEĆ MI I IMPONUJE!”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da uvrede bošnjačkih navijača upućene na njegov račun na košarkaškoj utakmici BiH-Srbija u Sarajevu znače da on dobro štiti srpske interese i interese Srbije.

Vučić je u telefonskom uključenju za TV Pink, odgovarajući na pitanje o tim uvredama, rekao da mu je važno da ljudi razumiju zašto se to dešava.

“Ne samo da mi ne smeta to, već mi i imponuje, jer to znači da dobro štitim srpske nacionalne interese”, istakao je Vučić.

Dodao je da može i da im pomogne u vrijeđanju, ali da to neće promijeniti njegovu politiku prijateljstva prema njima.

“Mogu da odem i da im pomognem ako treba, da im terciram dok to viču, to neće promeniti moju politiku koja će biti politika prijateljstva prema njima, ali istovremeno politika čvrste i snažne zaštite naših državnih i nacionalnih interesa”, naglasio je Vučić, prenosi Tanjug.

Podsjećamo, na košarkaškoj utakmici BiH i Srbije održanoj sinoć sa tribina su se čule brojne uvrede na račun Srba, Srbije i njenog predsjednika.

Nastavi čitati

Aktuelno