Connect with us

Region

Zašto Njemačka ruši “Otvoreni Balkan”?

Zvanični Berlin obavlja posljednje pripreme pred predstojeći novembarski samit Berlinskog procesa, koji je novi njemački kancelar Olaf Šolc preuzeo od svoje prethodnice Angele Merkel, a cilj je da se definitivno pokopa inicijativa Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije “Otvoreni Balkan”.

Kako je rečeno, vjeruje se da će otkočivanje evropskog puta Sjeverne Makedonije i Albanije i njihovo postepeno uključivanje u inicijative i procese EU otkloniti potrebu da se stvara paralelni regionalni program.

Napomene radi, “Otvoreni Balkan” je do sada ipak pokazao najbolje rezultate u regionalnom povezivanju, ali izazov je ostao u tome što odlaskom Dritana Abazovića s premijerskog mjesta u Crnoj Gori vjerovatno nestaje nada da će se ta zemlja priključiti inicijativi, bez čega je teško očekivati pridruživanje BiH.

Kosovo odbija da se priključi ovoj inicijativi na nagovor Njemačke, koja bi željela da Berlinski proces bude inicijativa koja će povezati region i postepeno pristupiti zajedničkom tržištu EU, koje predstavlja temelj ekonomskog povezivanja bloka.

Podsjećamo, “Nezavisne novine” su još prije gotovo godinu dana najavile da će nova njemačka Vlada oživjeti Berlinski proces, što se kasnije i desilo, a takođe smo pisali da bi EU željela dvije inicijative stopiti u jednu. Ipak, s obzirom na to da Njemačka insistira na Berlinskom procesu, koji je ona inicirala 2014. godine, može se očekivati da će ta inicijativa dobiti zeleno svjetlo od strane EU.

Njemačka, Francuska i Poljska su prije nekoliko dana izdale saopštenje povodom zahtjeva za viznu liberalizaciju za samoproglašeno Kosovo, u kojem su podržale Berlinski proces, a ne “Otvoreni Balkan”. One su, naime, u saopštenju istakle da su posvećene Berlinskom procesu kao dodatnom sredstvu za saradnju i pristupni proces ka EU.

“Podvlačimo važnost implementacije istorijske odluke šest zapadnobalkanskih zemalja da stvore zajedničko regionalno tržište.

S obzirom na važnost koju pridajemo regionu, i kao znak naše podrške, saglasili smo se da obavimo trilateralnu posjetu regionu i na taj način doprinesemo daljem jačanju veza između EU i zapadnog Balkana”, istaknuto je u zajedničkom saopštenju tri zemlje.

Na ovo saopštenje odgovorio je Albin Kurti, premijer samoproglašenog Kosova, rekavši da pozdravlja jasnu posvećenost EU proširenju, Berlinskom procesu i zajedničkom regionalnom tržištu.

Ako se ovo prevede s diplomatskog jezika, jasno je da Njemačka, uz podršku Francuske i Poljske, preferira Berlinski proces, a s obzirom na to da samoproglašeno Kosovo ne ulazi u “Otvoreni Balkan” na ohrabrenje Njemačke, Kurtijevo pozdravljanje Berlinskog procesa i njegovog dovođenja u vezu s proširenjem i zajedničkim tržištem govori o dinamici u narednom periodu.

Ako iza Berlinskog procesa stane još evropskih zemalja, “Otvoreni Balkan” će imati neizvjesnu budućnost, posebno imajući u vidu da je podrška SAD “Otvorenom Balkanu” uslovljena time da mu se priključe i ostale zemlje u regionu.

Faris Kočan, spoljni saradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne novine”, takođe, ocjenjuje da će Njemačka uspjeti u svojoj namjeri da aktivira Berlinski proces.

“O tome su prije nekoliko dana razgovore vodili i slovenački predsjednik i njemački kancelar, tako da je očigledno da zanimanje nekih evropskih lidera postoji”, rekao je Kočan.

On, međutim, ocjenjuje da će teško biti “srušiti” “Otvoreni Balkan” s obzirom na to da su inicijative u okviru ovog projekta već poodmakle i pokazale značajne rezultate.

“Čak i SAD do neke mjere daju podršku svim inicijativama koje ne kontriraju evropskim integracijama regiona, tako da i ‘Otvoreni Balkan’ ima neformalnu podršku SAD”, ističe on.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne novine” kaže da ni Berlinski proces ni “Otvoreni Balkan” nemaju šansu ako ne postanu dio inicijativa EU.

“Jednom se već desilo da se ‘Otvoreni Balkan’, tada poznat kao ‘Mini-Šengen’, spojio s Berlinskim procesom, odnosno u tom trenutku dogovorenim zajedničkim regionalnim tržištem. Međutim, čim je napredak u okviru Berlinskog procesa i zajedničkog regionalnog tržišta (ZRT) usporio i bio zaustavljen, tri zemlje su rebrendirale ‘Mini-Šengen’ u ‘Otvoreni Balkan’. Vrlo je važno naglasiti da ni ‘Otvoreni Balkan’ ni ZRT neće spasiti zemlje regije ili ih učiniti bogatijim, to se može samo desiti udruživanjem s već uređenim, institucionaliziranim i bogatim tržištem EU”, zaključuje Ćerimagić.

Related Topics:

Region

EKSPLOZIJA U KRUŠIKU! Povrijeđene tri radnice

U pogonu kapislane u valjevskoj fabrici “Krušik” danas, 4. decembra, oko 16 sati, dogodila se eksplozija.

Ovo nezvanično saznaje portal N1.

Prema prvim informacijama tri radnice su zadobile povrede.

One su zbrinute u Urgentnom centru Opšte bolnice u Valjevu.

Nastavi čitati

Region

Sa tržišta u Hrvatskoj povlači se mesni delikates, SADRŽI SMRTONOSNU BAKTERIJU

Hrvatski Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu jedne mesne prerađevine zbog utvrđenog prisustva opasne bakterije.

Opoziva se “mesni proizvod prezvušt, odnosno tlačenica (švargla) 500-600g, LOT P-25/812, upotrijebiti do 16. 1. 2026”, zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes. Proizvođač je ‘Grupa Presečki’ – mesnica, trgovina, ugostiteljstvo i prevoz iz Krapine, navode iz Inspektorata.

Kako mediji prenose, to je četvrti slučaj otkrića opasne bakterije u prehrambenim proizvodima ove godine u Hrvatskoj. Podsjećaju da je početkom novembra Listeria otkrivena u proizvodu Pikok delikates kuhana šunka 200 g, koja se prodavala u Lidlu.

Lani je otkriveno čak 11 slučajeva zaraze, navodi Danica.hr.

Bakterija Listeria monocytogenes je opasna jer može izazvati infekciju centralnog nervnog sistema. Zaraza može dovesti do paralize moždanih živaca i udova, meningitisa, encefalitisa, ali i smrti. Liječi se specifičnim antibioticima.

Nastavi čitati

Region

Vučić spominjao udare NATO-a i nuklearni odgovor Rusije! “A MENI SU GOVORILI DA NE BUDEM DRAMA KVIN”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je komentarisao situaciju na ukrajinskom bojištu, ističući da napredak ruskih snaga izaziva sve veću nervozu unutar NATO-a. Prema njegovim riječima, zapadni savez više ne može ignorisati promjene na terenu.

„Napredak ruskih snaga na prvoj liniji fronta, koji je priznao i glavni tajnik NATO-a, a koji mora priznati svako ko realno sagledava situaciju, jasno je vidljiv“, rekao je Vučić. On je nabrojao ruske uspjehe u Pokrovsku, Krasnom Limanu, Kupjansku, Vovčansku, Huljajpolu, Seversku i Konstantinovki, dodajući da se, posmatrajući razvoj događaja, vidi porast napetosti i da je ključno pitanje šta sve ovo znači na duži rok.

Vučić smatra da potencijalni NATO planovi o tzv. preventivnim udarima na Rusiju predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti. „Kada sam rekao da NATO razmatra takav scenarij i da se priprema za njega dok druga strana priprema svoj potencijalni odgovor, svi su mi rekli: ‘Nemoj biti drama queen, to su samo nagađanja’. Nažalost, ovo je stvarnost u kojoj živimo“, izjavio je predsjednik Srbije.

Njegove tvrdnje dolaze nakon što je admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjednik Vojnog odbora NATO-a, potvrdio da Zapad razmatra mogućnost jačanja odgovora na rusko hibridno djelovanje. Dragone je rekao da bi se „preventivni udar“ u nekim interpretacijama mogao smatrati obranom, ali je i priznao da to nije uobičajen način razmišljanja NATO-a.

„Biti agresivniji u odnosu na agresivnost protivnika mogla bi biti opcija. Pitanja su pravni okvir, jurisdikcija, ko će to izvršiti“, naveo je Dragone, ne isključujući promjenu strategije.

Vučićeve izjave dolaze u trenutku kada je pažnja međunarodne zajednice usmjerena na jačanje vojnih kapaciteta i moguće scenarije eskalacije sukoba u Ukrajini.

Nastavi čitati

Aktuelno