Connect with us

Društvo

Zbog ilegalnih migranata EU prijeti vraćanjem viza

Evropska unija traži od zemalja zapadnog Balkana da hitno usklade svoju viznu politiku s viznom politikom EU ako ne žele da se suoče s mogućim vraćanjem viznog režima.

Ovako bi se mogli sažeti zaključci koje je Evropski savjet usvojio prošle sedmice zbog sve većeg priliva ilegalnih migranata na prostor EU, a moguće ponovno uvođenje viza bi bio jedan od mehanizama da se zemlje partnere EU ohrabri da se aktivnije bore protiv ilegalnih migracija.

Mnoge zemlje EU, poput Austrije, tvrde da se suočavaju s ogromnim prilivom ilegalnih migranata, a većina njih na teritoriju EU ulazi preko teritorije zapadnog Balkana jer organi u tim zemljama često propuštaju migrante umjesto da ih zbrinu na svojoj teritoriji. Poseban problem su i istočne članice EU, poput Bugarske i Rumunije, kojima je EU upravo zbog tog problema blokirala ulazak u Šengen.

U Evropskoj komisiji kažu da EU trenutno pregovara s BiH o pojačanom sporazumu o saradnji s Frontexom, Evropskom službom za granice.

“Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migratornim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal kroz čitavu njihovu teritoriju. Naši partneri bi trebalo da omoguće osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracija ljudi”, naglasili su oni.

Pojašnjenja radi, EU traži poštovanje vizne politike EU u dva konteksta, u kontekstu migranata i u kontekstu bezbjednosne politike EU. U kontekstu bezbjednosne politike EU, EU traži da zemlje zapadog Balkana uvedu vize ruskim državljanima kao dio obaveza koje proističu iz usklađivanja bezbjednosne i spoljne politike s EU. U kontekstu migracija, EU traži da zemlje zapadnog Balkana uvedu vize zemljama iz kojih veliki broj migranata dolazi legalno na područje zapadnog Balkana, a onda se kreću ka granicama EU kako bi tamo ili zatražili azil, ili ilegalno ušli na teritoriju EU. Jedna od zemalja kojima EU želi da BiH uvede vize je Rusija, i to i zbog kažnjavanja Rusije zbog rata u Ukrajini i zbog činjenice da sve veći broj ruskih državljana preko teritorije BiH želi ući u Hrvatsku, odnosno EU.

Naime, kako su nam rekli nedavno u Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske, na granici Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom je u posljednje vrijeme povećan broj ruskih državljana koji žele ući u Hrvatsku, i dodali su da se u najvećem broju slučajeva radi o dolascima iz BiH. Kako su naglasili, ruski državljani od Hrvatske traže azil kako bi se mogli naseliti u EU.

Uz to, EU je jesenas, kako bi kaznila Rusiju zbog rata u Ukrajini, pooštrila uslove za dobijanje viza ruskim državljanima koji žele ući u EU, čime su ukinute vizne olakšice koje je EU dala Rusiji 2007. godine. Dio zemalja članica EU tražio je zabranu ulaska ruskim državljanima u EU, ali oko te odluke nije postignuta saglasnost.

Što se tiče migracija, EU je u petak usvojila čitav niz novih mjera, koje se uglavnom odnose na veću kontrolu kako se upravlja migracijama u zemljama preko čije teritorije ilegalni migranti ulaze na teritoriju EU, posebno kada je riječ o zapadnom Balkanu, za koji je konstatovano da je jedno od kriznih žarišta. U tu svrhu EU je indirektno zaprijetila mogućnošću reaktiviranja viznog režima.

“Usklađivanje viznih politika prema zemljama u susjedstvu je od hitne i krucijalne važnosti za upravljanje migracijama, kao i za uspješno funkcionisanje i održivost bezviznog režima gdje je to relevantno. U tom smislu, Evropski savjet naglašava da bi trebalo ojačati monitoring viznih politika zemalja u susjedstvu. Evropski savjet pozdravlja napredak koji je ostvaren u usklađivanju s viznom politikom EU, i poziva partnere na zapadnom Balkanu da preduzmu ubrzane dalje korake”, naglašeno je.

Kada je riječ o BiH, u posljednjem monitoringu Evropske komisije za zemlje zapadnog Balkana naglašeno je da BiH nije preduzela aktivnosti da bi dalje uskladila svoju viznu politiku s EU, i i dalje ima bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom, Rusijom i Turskom.

“Državljanima svih ovih zemalja je potrebna viza za ulazak u EU. Trebalo bi izbjeći svaku dalju devijaciju od liste EU za zemlje kojima je potrebna viza”, naglasili su.

U prevodu, ovo znači da je BiH dobila bezvizni režim s EU uz uslov da uskladi svoju viznu politiku s politikom EU, što nije učinjeno do kraja, posebno u kontekstu upravljanja migracijama.

Prije rata u Ukrajini i prije izbijanja posljednjeg talasa migrantske krize neispunjavanje ovih obaveza nije izazivalo posebnu pažnju, ali sada neusklađivanje vizne politike s EU dolazi u prvi plan, što znači da će EU očekivati od BiH da preduzme potrebne korake.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno