Connect with us

Svijet

ZELENSKI “Moraćemo se povlačiti KORAK PO KORAK, ukoliko nam Vašington NE PRUŽI POMOĆ”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina morati da se povlači “korak po korak” ako Vašington ne pruži pomoć Kijevu, u možda dosad najozbiljnijem upozorenju američkom Kongresu.

U intervjuu za “Vašington Post”, Zelenski je rekao da je kašnjenje Kongresa u odobravanju paketa vojne pomoći vrijednog 60 milijardi dolara skupo koštao Ukrajinu i upozorio da će ukrajinske snage pod teškim pritiskom možda morati da se povuku kako bi osigurale svoje linije fronta i sačuvale municiju,

Kako je objasnio, ukrajinska vojska nije uspjela da planira buduće operacije i dodao da Ukrajina pokušava da pronađe način da se ne povlači.

“Ako nema podrške SAD, to znači da nemamo protivvazdušnu odbranu, nemamo rakete ‘Patriot’, nemamo ometače za elektronsko ratovanje, nemamo artiljerijske granate od 155 milimetara” istakao je Zelenski u intervjuu za američki list.

Prema njegovim riječima, to znači povlačenje ukrajinske vojske “korak po korak”.

Zelenski je naglasio i da Ukrajina nema dovoljno presretača i drugog protivvazdušnog naoružanja.

“Ne želim da Rusija zna koliki broj raketa PVO imamo. Bez podrške Kongresa, imaćemo veliki deficit raketa. To je problem. Povećavamo sopstvene sisteme protivvazdušne odbrane, ali to nije dovoljno” rekao je Zelenski.

Na pitanje da li smatra da je američki predsjednik Džo Bajden previše oprezan u snabdijevanju oružjem, za šta ga njegovi protivnici ponekad optužuju, ukrajinski lider je odgovorio da je on oprezan u vezi sa nuklearnim udarom Ruske Federacije.

Zelenski je izrazio uvjerenje da razvoj događaja u Ukrajini zavisi od odluke Kongresa SAD o daljoj podršci Kijevu i poručio da je za potrebno više naoružanja Oružanim snagama Ukrajine da bi se savladao neprijatelj.

“Izgubili smo pola godine dok se Kongres svađao. Ne možemo više da gubimo vrijeme. Ukrajina ne može biti politički spor između strana” istakao je on.

Takođe je naveo da kritičari pomoći u Kongresu ne razumiju ulog u ovom sukobu.

“Ako Ukrajina padne, ruski predsjednik Vladimir Putin će podijeliti svijet na prijatelje i neprijatelje Rusije” zaključio je Zelenski.

Takođe, ukrajinski lider rekao je da ako dođe do skraćivanja linije fronta i da bi onda “Rusi mogli da krenu na velike gradove”.

U februaru je Kijev najavio povlačenje iz Avdijevke, jednog od većih gradova na istočnom frontu, koji je mjesecima bio pod ruskom opsadom i potpuno je razoren. Gubitak ova dva gradića govori da se rat okrenuo u korist Rusije.

Zelenski je pozvao SAD da obezbijede Ukrajini rakete ATACMS za napad na aerodrome i avione na, kako je naveo, privremeno okupiranom Krimu.

“Kada Rusija ima rakete, a mi nemamo, oni raketama napadaju sve gasnu i energetsku infrastrukturu, energiju, škole, fabrike, civilne zgrade. ATACMS je odgovor” rekao je ukrajinski predsjednik u intervjuu za “Vašington post”.

Zelenski je naglasio da su rakete dugog dometa Ukrajini potrebne ne za napad na teritoriju Rusije, već za udare na aerodrome na Krimu.

“Kada Rusija sazna da možemo da uništimo ove avione, oni neće napasti sa Krima. To je kao sa mornaricom. Izgurali smo ih iz naših teritorijalnih voda. Sada ćemo ih potisnuti sa krimskih aerodroma” rekao je Zelenski.

On je podsjetio da je u februaru u Minhenu predstavio mapu ciljeva za ATACMS.

“Pokazao sam im vojne platforme kao što su aerodromi, sistemi protivvazdušne odbrane i drugi objekti” dodao je on.

Nedavno je Rusija pojačala napade na pogranična sela sa Ukrajinom nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio mogućnost stvaranja “sanitarne zone” unutar Ukrajine kako bi zaštitio jugozapadne regione svoje zemlje. To se dogodilo nakon što je Putin osigurao pobjedu na predsjedničkim izborima.

Takođe, Rusija je posljednjih nedjelja intenzivno gađala energetsku infrastrukturu Ukrajine, oštetivši tri elektrane i izazvavši masovne nestanke struje. Napadi su nanijeli više od 11.5 milijardi dolara štete energetskoj infrastrukturi Ukrajine, procijenilo je ministarstvo energetike zemlje.

Poznato je da Rusija koristi energiju kao oružje u Evropi i sada nastavlja sa svojom taktikom, rekao je viši saradnik Univerziteta u Pensilvaniji Bendžamin Šmit, koji je bio savjetnik za evropsku energetsku bezbijednost u američkom Stejt departmentu.

“Putin želi da bude što je moguće gore za obične građane u nadi da će se Ukrajinci umoriti i natjerati svoju vladu na prekid vatre, čak i ako to znači ustupanje teritorije Rusiji” rekao je Šmit.

On je, međutim, dodao da to neće slomiti otpornost Ukrajinaca. Ovim napadima, rekao je Šmit, Putin takođe želi da iscrpi ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, dok Ukrajina čeka američku pomoć.

“Oni pokušavaju da dobiju zamah, a posebno su Sjedinjene Države bile neodgovorne… i još uvijek nisu odobrile sljedeću tranšu vojnog finansiranja za Ukrajinu” rekao je on.

Istovremeno, Ukrajina je intenzivirala napade dronovima na ruske rafinerije nafte. Prema različitim procjenama, napadi su uništili oko 10 do 14 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte, prenosi “Blic”.

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno