Connect with us

Banjaluka

UMJESTO “FRUKTONE” u Banjaluci uskoro IZGRADNJA STAMBENO POSLOVNIH kompleksa

Na dvije atraktivne lokacije u Banjaluci uskoro će biti omogućena izgradnja stambeno poslovnih kompleksa, na takozvanoj maloj pijaci, te prostoru ugašene fabrike „Fruktona“.

Radi se o dijelu naselja Borik gdje uglavnom dominiraju visoke stambene zgrade izgrađene sedamdestih godina 20 vijeka, a gore navedne lokacije predstavljaju rijetkе prostore u tom dijelu grada koji se mogu iskoristiti za razne namjene, objavio je nedavno Capital.

Ako je suditi prema posljednjim dostupnim informacijama, ta nova namjena će biti izgradnja novih stambeno poslovnih objekata od kojih će pojedini moći imati i 15 spratova, piše Capital.

Pripremljen je nacrt regulacionog plana za naselje Borik koji obuhvata 10,4 hektara i nalazi se između ulica Bulevar vojvode Živojina Mišića, ulica Relje Krilatice, Save Kovačevića, Majke Knežopoljke, Novice Cerovića i Gundulićeve.

U tom obuhvatu su upravo interesantne gore navedene lokacije, koje prema ovom planu trebaju postati dvije nove zone za građenje.

Kako je navedeno u nacrtu obe lokacije se nalaze u privatnom vlasništvu.

Prva je prostor privremene pijace koja, kako je navedeno u ovom planskom dokumentu, „funkcioniše u neuslovnim montažnim strukturama“.

Taj dio bi trebao dobiti novu namjenu, odnosno novim nacrtom RP tu su ucrtana dva nebodera.

Druga interesantna lokacija je bivša fabrika „Fruktona“ koja već godinama nije u funkciji. Trenutno se u ograđenom kompleksu nalazi se portirnica, upravna zgrada, skladište gotovih proizvoda, proizvodni pogoni i laboratorija.

Na tom prostru bi trebala biti omogućena izgradnja stambeno poslovnog komplesa sa pet lamela, koje bi imale između osam i deset spratova.

Od drugih novina ovim nacrtom je predviđena nadogradnja još jednog sprata u objektu bivšeg tržnog centra u kojem se trenutno nalazi market (prizemlje) i teretana (sprat).

Prema podacima sa eKatastra, aplikacije za pregled katastarskih podataka Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, prostor pijace u Boriku je podijeljen na dvije katastarske čestice.

Manja je u vlasništvu dva fizička lica, a druga veća pored dijela pijace obuhvata i obližnji parking prostor, te zelenu površinu i ima više vlasnika i to: tri fizička lica te SIZ stanovanja. Kada je u pitanju prostor „Fruktone“ on se nalazi na jednoj katastarskoj čestici koja je prema podacima sa eKatastra u vlasništvu firme “Interinvest – kreis” iz Banjaluke.

Nacrt RP za ovaj dio naselja Borik se nalazi se na javnom uvidu do 28. juna i u tom periodu zainteresovani mogu poslati Gradskoj upravi Banjaluka primjedbe i sugestije na ovaj planski dokument.

Nakon toga se formira prijedlog RP koji se upućuje na saglasnost Skupštini grada Banjaluka.

Banjaluka

MILADA ŠUKALO “Pred Banjalukom je novi investicioni ciklus”

Započeli smo još jedan investicioni ciklus u Banjoj Luci i pred nama je veliki broj investicija koje ćemo realizovati u narednom periodu.

Poručila je ovo projekt menadžer Grada Milada Šukalo, istakavši da je među većim projektima rekonstrukcija dvije kule na tvrđavi Kastel.

-Nakon što smo uspješno završili projekat osvjetljenja Kastela, ali i nekoliko manjih projekata u okviru kojih smo najstariji gradski simbol obogatili novim mobilijarom, započinjemo jedan ozbiljan projekat prekogračnične saradnje kroz koji ćemo rekonstruisati dvije kule. U Kuli 1 biće smješten moderan turistički info centar, dok je u Kuli 2 planiran suvenir šop sa kafeom. Na ovaj način svakako ćemo obogatiti sadržaje na tvrđavi – pojasnila je projekt menadžer Grada.

Šukalo je istakla da će uz obnovu kula na Kastelu, biće nastavljen i projekat izgradnje šetališta uz Vrbas, koje je, prema njenim riječima postalo jedno od omiljenih mjesta za uživanje Banjalučana, ali i brojnih turista.

-Šetalište uz Vrbas zasigurno je jedan od projekata koji je dobio najveći broj odobravanja građana Banje Luke. Do sada smo izgradili oko pet kilometara šetališta, a sada nastavljamo gradnju šetališta na dionici od Švedske plaže do plaže Vrućica. Naš cilj je da u kontinuitetu radimo na uređenju obala Vrbasa, ali istovremeno i na možda i najznačajnijem projektu, a to je izgradnja kolektora na rijeci Vrbas. Na ovaj način želimo da Vrbas, kao simbol našeg grada, bude uvijek visoko na listi naših prioriteta jer to je značajno prvenstveno za zdravlje naših građana, a uz to značajno je u rekreativnom i turističkom kontekstu – naglasila je projekt menadžer Grada.

Dodala je da se radi i na projektu izgradnje amfiteatra – ljetne pozornice kod Pravnog fakulteta, kao i na projektu izgradnje sportsko-rekreativnog kompleksa kod Vodenog parka „Akvana“, ali i na izgradnji kuće „Predah“, koja će omogućiti privremeno i trajno zbrinjavanje lica sa poteškoćama.

Nastavi čitati

Banjaluka

Zbog školskog raspusta, od sutra u BANJALUCI NA SNAZI LJETNJI RED VOŽNJE!

Završetkom školske godine i početkom sezone godišnjih odmora stupa na snagu ljetnji režim održavanja redova vožnje, koji će biti na snazi već od sutra 23. juna.

Ovaj red vožnje, koji počinje 23. juna i traje do 31. avgusta, prilagođen je smanjenim prevoznim potrebama tokom ljetnjeg perioda i podrazumijeva samo manje korekcije polazaka na određenim linijama.

 

 

Organizacija sistema javnog prevoza putnika funkcioniše sa dva režima održavanja reda vožnje, i to zimskim i ljetnjim, ljetnji red vožnje možete pogledati OVDJE.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUČKI GIMNAZIJALCI sa profesorima proslavili 50 GODINA OD MATURE!

Sa osmijehom na licima i energijom na kojoj bi im pozavidjeli mnogo mlađi, juče su, prvog dana ljeta, banjalučki gimnazijalci proslavili 50 godina od mature, a sjedeći u holu ove škole, prisjetili su se sad već dalekih vremena, te kolega koji više nisu s njima.

Istog dana su obilježili i 54. godine od ulaska u novu zgradu Gimnazije, koja je napravljena od donacija nakon zemljotresa 1969. godine, i to od naroda cijele Jugoslavije.

Ova generacija je iznjedrila brojne uspješne ljude, profesore, naučnike, ljekare, političare, pjesnike itd.
Na samom početku, kada su se svi okupili u holu škole, profesorka muzičke kulture Ilijana Vidaković je zajedno sa gimnazijalcima otpjevala njihovu himnu, Gaudeamus igitur.

Naime, nakon što su se našli ispred svoje škole, te se fotografisali, ušli su u hol, gdje su se svi predstavili, a svako od njih je rekao nešto važno o sebi.

A imali su šta i reći, jer je među njima bilo uglednih i poznatih ljudi širom svijeta poput Namika Hrleta, svjetski poznatog naučnika, evropskog stručnjaka za razvoj vještačke inteligencije. Tu je bio i Željko Komšić, političar, pjesnik, muzičar, kandidat za Nobelovu nagradu, te Miloš Šolaja, evropski diplomata, redovni profesor nekoliko Univerziteta, i predavač na važnim Univerzitetima svijeta, diplomata, organizator raznih edukativnih i informativnih projekata. Takođe, među ovim gimnazijalcima su i prof. Milena Gvozden, diplomata EU u Briselu, te prof. dr Mirko Raković, cijenjeni dječji hirurg, akademik, kao i Marija Knežević, redovni prof. banjalučkih univeziteta i poznata preduzetnica i inovatorka.

Kako je istakla za “Nezavisne novine” profesorka Marija Knežević, njih 238 je prije 54 godine upisalo prvi razred, dok je u isto vrijeme maturiralo 208 gimnazijalca iz njihove generacije.

“Sastajali smo se svakih pet godina i to uvijek u velikom broju, mada smo se po završetku Gimnazije, a posebno studija, rasuli po čitavom svijetu, od Australije do Amerike. Dodatno rasulo se desilo za vrijeme rata, tako da se danas okupili nas oko 80 sa četiri živa profesora: Stanar Ljiljana, Arsenov Radmila (srpsko-hrvatski jezik), Pletikosa Ilija, profesor fizičkog i Ilijana Vidaković, prof. muzičkog”, ističe Kneževićeva.

U toj generaciji su stasali i Relja Boris, poznati pjevač i kompozitor, Kenan Handan, muzičar i pjesnik, Vesna Pucar, preduzetnica, te desetak poznatih ljekara, elektrotehničara, matematičara, fizičara i preduzetnika.

“Odali smo počast za tridesetak preminulih kolega i koleginica i s njima u srcima i duši otpjevali našu himnu Gaudeamus, uz dirigovanje naše prof. muzičkog. Inače, sastajali smo se svakih pet godina u zaista velikom odzivu, osim 2020. godine, zbog korone, tako da nam je ovaj jubilej bio još važniji, jer se nismo okupili 10 godina”, istakla je Kneževićeva.
Kako kaže, poslije predstavljanja u Gimnaziji i mnogo šala, od kojih kao navažniju ističu onu da su im momci priznali kako su im se sviđale još u Gimnaziji, ali im nisu mogli prići jer su one tražile starije, a sad bi im, ističe, neki opet prišli, ali misle da one sada traže mlađe.

“I tako ‘sreća ostaje lijepa samo dok se čeka, dok od sebe samo nagovještaj da’. Profesorima smo priznali da smo mnogo naučili i da nam je to znanje koristilo u daljem školovanju i karijerama”, dodala je.

A poslije susreta u Gimnaziji svaki razred je otišao negdje na kafu, kako bi ispričali šta se još ima za reći: kako zdravlje, koliko imaju brakova, unuka, a neki su se već pohvalili sa titulom prabaka ili pradjed.

Druženje su nastavili uveče uz muziku i večeru u hotelu Bosna, koji je, kako kaže, za Gimnaziju pojam, jer se tada sve slavilo u tom hotelu.

“Samo se sada sala zove Prezident, s tim da je to nekada bio Piano bar, a prije toga samo hotel Bosna, u koju mi, kao gimnazijalci nismo smjeli ulaziti, jer su tu ulazili i sjedili profesori”, zaključuje Kneževićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno